Hrvati rade puno manje nego Grci, Poljaci i Česi

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 04.06.2008. u 08:24

ZAGREB - Radnik u Južnoj Koreji u prosjeku odradi 2357 sati godišnje ili devet sati dnevno, pet dana u tjednu. Toliko, naime, stvarno radi, ne računajući godišnje odmore i bolovanja. Velikim radoholičarima, prema nedavno objavljenom podacima OECD-a, pokazali su se zaposlenici iz Grčke koji su zauzeli drugo mjesto, a slijede Česi, Mađari i Poljaci. S gotovo dvije tisuće stvarno odrađenih sati godišnje, srednjoeuropski ‘trio’ izbio je na sam vrh OECD-ove ljestvice od 30 zemalja.

U usporedbi s najradišnijim zemljama, u Hrvatskoj se ne radi mnogo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, radnik u Hrvatskoj u prosjeku godišnje radi 1701 sat, oko 6 i pol sati dnevno.

U DZS-u napominju da je riječ o odrađenim satima u pravnim osobama, što znači da hrvatska metodologija, za razliku od OECD-ove, ne računa obrtnike i slobodna zanimanja. Upravo “samozaposleni”,  koji u pravilu mnogo rade, najviše su podigli, primjerice, broj radnih sati u Grčkoj. No, čak kada se i zanemari taj nedostatak, u usporedbi s drugim zemljama EU, Hrvati i nisu tako lijeni. Premda rade gotovo 18 posto manje nego radišni Česi, u usporedbi sa starim članicama EU rade više. Prosjek za stare članice EU iznosi 1625 sati godišnje, što je 76 sati kraće nego u Hrvatskoj ili gotovo dva tjedna.    

Podaci OECD-a, čini se, razbili su i mit da Japanci rade najviše na svijeta. U prosjeku godišnje rade tek 73 sata više nego Hrvati, a u odnosu na vodeće Korejce zaostaju za čak 573 sata.

Unatoč činjenici da rade najviše na svijetu, oko 70 posto više nego Nizozemci koji su zadnji na ljestvici,   stanovnici Južne Koreje ipak nisu najbogatiji. Prema razini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, primjerice, među OECD zemljama zauzeli su tek 23. mjesto.

Kao glavni razlog drugačijeg učinka u pojedinim zemljama navodi se radna kultura. Ona možda objašnjava činjenicu da su radnici Koreje prvi na ljestvici, ali je pomalo iznanđujuće da su Grci najradišniji stanovnici Europi. No, na dužinu radnih sati utječu zakonodavni okvir, te porezno opterećenja rada.



Marina Klepo

Izdvajamo