ZAGREB
- Hrvatsko stanovništvo već se danas ubraja u deset najstarijih populacija na svijetu, a prema demografskim projekcijama broj Hrvata u radnoj dobi između 15 i 64 godine do 2050.godine smanjiti će se za više od 30 posto. Procjenjuje se da će se broj od 2,98 milijuna radno sposobnih na hrvatskom tržištu rada 2050.godine smanjiti na 2,2 milijuna. Broj mladih smanjiti će se za 30 posto, a starijih za 10 posto.
Istaknuto je to na jučerašnjem prvom danu konferencije “Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Nakon što je predsjednik HGK Nadan Vidošević nedavno izašao s procjenom o milijun radnika koje bi trebali uvesti jedan od jučerašnjih zaključaka je da Hrvatska treba donijeti dugoročnu i kvalitetnu politiku useljavanja.
- Već za 15 godina možemo očekivati da će svaki četvrti Hrvat biti stariji od 65 godina. Takva populacijska kretanja imati će dalekosežne posljedice na financiranje fondova. Ja danas niti sa svojom velikom plaćom u Krašu nisam u stanju isfinancirati mirovinu moje majke koja nije najniža - rekao je Vidošević.
Starenje stanovništva
S izazovom starenja stanovništva i budućim nedostatkom radne snage suočena je cijela Europa. Sudionici konferencije upozorili su da uz kvalitetnu imigracijsku politiku Hrvatska mora podići i stopu zaposlenosti od svega 55 posto koja je među najnižima u Europi. Sindikati koji su burno reagirali na najave o uzvozu radne snage poručuju da se prvo moraju riješiti postojeći problemi na tržištu rada kao što je 80.000 mladih na burzi do 30 godina bez radnog staža. S druge strane samo je 2006.godine iz Hrvatske u zemlje EU i Švicarsku emigriralo 13.683 Hrvata, pola njih je u dobi od 15 do 34 godine.
- Hrvatska treba sustav za prepoznavanje budućih potreba tržišta rada koji danas nemamo. U Slavonskom Brodu primjerice iz sustava obrazovanja svake godine izađe 50 cvjećara što je apsurdno jer se nemaju gdje zaposliti - upozorila je direktorica Centra za razvoj malih i srednjih poduzetnika Sanja Crnković Pozaić.
Premda je često mišljenje da će Hrvatskoj nedostajati uglavnom visokoobrazovana radna snaga hotelijeri upozoravaju da je svaka struka specifična.
- Problem su nam konobari, kuhari i sobarice jer to Hrvati više ne žele raditi - ističu Udruzi hotelijera.
Dok je 1950.godine na 12 starijih građana dolazio jedan radne dobi taj bi omjer 2050. godine mogao dosegnuti 50 posto, upozorava Danijel Nestićsa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Nestić ističe da starenje stanovništva otvara pitanje financijske održivosti mirovinskih sustava, posebice onih koji se temelje na sustavu generacijske solidarnosti kakav ima Hrvatska.
- Jedan od ključnih koraka je povećanje stope aktivnosti stanovništva. S druge strane nezaposlenost dugoročno ne bi trebala biti problem jer će se strukturna nezaposlenost stabilizirati na oko sedam posto - ističe Nestić.
Prema njegovoj analizi udio mirovina u prosječnoj plaći smanjen je s 46,3 posto 1998.godine na današnjih 40 posto. Pritom procjenjuje da se uz postojeću formulu usklađivanja može očekivati povećanje realne vrijednosti mirovina, dok će se udio u prosječnoj plaći i dalje smanjivati.
Gordana Galović
Istaknuto je to na jučerašnjem prvom danu konferencije “Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Nakon što je predsjednik HGK Nadan Vidošević nedavno izašao s procjenom o milijun radnika koje bi trebali uvesti jedan od jučerašnjih zaključaka je da Hrvatska treba donijeti dugoročnu i kvalitetnu politiku useljavanja.
- Već za 15 godina možemo očekivati da će svaki četvrti Hrvat biti stariji od 65 godina. Takva populacijska kretanja imati će dalekosežne posljedice na financiranje fondova. Ja danas niti sa svojom velikom plaćom u Krašu nisam u stanju isfinancirati mirovinu moje majke koja nije najniža - rekao je Vidošević.
Starenje stanovništva
S izazovom starenja stanovništva i budućim nedostatkom radne snage suočena je cijela Europa. Sudionici konferencije upozorili su da uz kvalitetnu imigracijsku politiku Hrvatska mora podići i stopu zaposlenosti od svega 55 posto koja je među najnižima u Europi. Sindikati koji su burno reagirali na najave o uzvozu radne snage poručuju da se prvo moraju riješiti postojeći problemi na tržištu rada kao što je 80.000 mladih na burzi do 30 godina bez radnog staža. S druge strane samo je 2006.godine iz Hrvatske u zemlje EU i Švicarsku emigriralo 13.683 Hrvata, pola njih je u dobi od 15 do 34 godine.
- Hrvatska treba sustav za prepoznavanje budućih potreba tržišta rada koji danas nemamo. U Slavonskom Brodu primjerice iz sustava obrazovanja svake godine izađe 50 cvjećara što je apsurdno jer se nemaju gdje zaposliti - upozorila je direktorica Centra za razvoj malih i srednjih poduzetnika Sanja Crnković Pozaić.
Premda je često mišljenje da će Hrvatskoj nedostajati uglavnom visokoobrazovana radna snaga hotelijeri upozoravaju da je svaka struka specifična.
- Problem su nam konobari, kuhari i sobarice jer to Hrvati više ne žele raditi - ističu Udruzi hotelijera.
Dok je 1950.godine na 12 starijih građana dolazio jedan radne dobi taj bi omjer 2050. godine mogao dosegnuti 50 posto, upozorava Danijel Nestićsa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Nestić ističe da starenje stanovništva otvara pitanje financijske održivosti mirovinskih sustava, posebice onih koji se temelje na sustavu generacijske solidarnosti kakav ima Hrvatska.
- Jedan od ključnih koraka je povećanje stope aktivnosti stanovništva. S druge strane nezaposlenost dugoročno ne bi trebala biti problem jer će se strukturna nezaposlenost stabilizirati na oko sedam posto - ističe Nestić.
Prema njegovoj analizi udio mirovina u prosječnoj plaći smanjen je s 46,3 posto 1998.godine na današnjih 40 posto. Pritom procjenjuje da se uz postojeću formulu usklađivanja može očekivati povećanje realne vrijednosti mirovina, dok će se udio u prosječnoj plaći i dalje smanjivati.
|
Nestić: Nezaposlenost neće uvijek biti najveći problem
|
Gordana Galović