ZAGREB - Iako se ukupna nezaposlenost posljednjih nekoliko godina smanjuje, jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada bit će vraćanje dugotrajno nezaposlenih na posao. Naime, Hrvatska je sa 7,4 posto dugotrajno nezaposlenih, među svim radno sposobnim osobama, na vrhu liste europskih zemalja.
Prema podacima Eurostata, više stope dugotrajno nezaposlenih koji na posao čekaju dulje od godinu dana od Hrvatske imaju samo Poljska i Slovačka - 10,2 i 11,7 posto.
Očekivano, s dugotrajnom nezaposlenošću najmanje problema imaju skandinavske zemlje koje već godinama bilježe najveće stope zaposlenosti u Europi. Prosjek 25 zemalja Europske unije dvostruko je manji od hrvatskog, i iznosi 3,9 posto.
Postoci o dugotrajno nezaposlenima prevedeni u brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pokazuju da od 293.153 nezaposlenih krajem prošle godine, čak 98.100 ili svaki treći nezaposleni, na posao čeka dulje od tri godine. Dugotrajno nezaposlenih, koji na posao čekaju dulje od 12 mjeseci čak je 165.652 ili 56,5 posto.
- Gotovo 100.000 nezaposlenih koji su bez posla duže od tri godine, poseban su nacionalni i društveni problem neiskorištenosti domaćih ljudskih resursa. Riječ je o osobama koje su u ozbiljnim problemima zbog gubitka samopouzdanja i ugroženosti siromaštvom - ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mario Švigir.
Nezaposlenost u pravilu traje kraće u razvijenim zemljama s aktivnom politikom zapošljavanja
Mario Švigir
I u Zavodu za zapošljavanje, kao jedan od glavnih problema dugotrajne nezaposlenosti ističu značajne psihičke posljedice koje nastupaju najčešće nakon razdoblja od šest mjeseci nezaposlenosti.
Nezaposlenima pada motivacija i gube vjeru u svoje mogućnosti za vraćanje na tržište rada, a u vraćanju samopouzdanja i pronalasku novog profesionalnog puta pokušava im pomoći 60-ak psihologa u HZZ-u.
Uz pad samopouzdanja i motivacije, glavni problem u njihovu vraćanju na tržište rada je nedostatak kvalifikacija. Naime, Švigir upozorava da dugoročno na burzi ostaju osobe čija su zanimanja u globalnom razvoju ekonomije nestala s tržišta rada, radili su u sektorima koji su se ugasili ili se smanjuje njihova važnost na lokalnom i globalnom tržištu rada.
- Dugotrajna nezaposlenost u pravilu je niža kod razvijenih zemalja ili onih koje imaju kvalitetne aktivne politike zapošljavanja, kojima je jasan moto da nitko nije izgubljen slučaj. Najkvalitetnije je na ovaj segment nezaposlenosti djelovati preventivno, pružajući različite oblike povratka u radni odnos dok nezaposleni nisu već godinama na burzi, kako bi se smanjila predrasuda da su nesposobni - zaključuje Mario Švigir koji ocjenjuje da će se Hrvatska s aktivnom politikom zapošljavanja morati ozbiljnije uhvatiti u koštac s problemom dugotrajno nezaposlenih.
Vlada je Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja mjere sufinanciranja usmjerila na dugotrajno nezaposlene. Država sufinancira zapošljavanje svih koji su na burzi dulje od 12 mjeseci. Poslodavci mogu dobiti subvencije između 20 i 50 posto plaće. Subvencije za osobe bez zanimanja iznose do 50 posto osnovice plaće od 2169 kuna.
Poslodavcima za strukovna zanimanja i srednju spremu, država subvencionira do 50 posto plaće od 4029 kuna, a za višu ili visoku spremu subvencije se računaju po osnovici od 6199 kuna, i to do 50 posto plaće.
Dok u Hrvatskoj dugotrajno nezaposleni mogu računati jedino na državne mjere za poticanje zapošljavanja u Velikoj Britaniji je udruga maloprodajnih trgovačkih lanaca, među kojima su Marks & Spencer, Asda, Sainsbury's i Tesco, sama odlučila upravo dugotrajno nezaposlenima ponuditi velik dio od 100.000 radnih mjesta koje će otvoriti u idućih pet godina.
Premda Velika Britanija ima stopu dugotrajne nezaposlenosti od samo jedan posto u poznatim britanskim lancima istaknuli su to kao veliki problem koji misle riješiti lokalnim partnerstvom s centrima za nezaposlene s kojima će organizirati treninge. Čelni ljudi britanskih lanaca poručili su kako nije riječ o nikakvim apstraktnim planovima već treninzima koji bi nezaposlenima trebali vratiti samopouzdanje te omogućiti učenje vještina koje će ih vratiti na tržište rada i to upravo u njihove trgovine.
ZEMLJA NEZAPOSLENOST DUGOTRAJNO NEZAPOSLENI
EU 25 8,8 posto 3,9 posto
Češka 7,9 posto 4,2 posto
Danska 4,8 posto 1,1 posto
Njemačka 9,5 posto 5,0 posto
Grčka 9,8 posto 5,1 posto
Španjolska 9,2 posto 2,2 posto
Francuska 9,7 posto 3,9 posto
Irska 4,3 posto 1,5 posto
Italija 7,7 posto 3,9 posto
Litva 8,3 posto 4,3 posto
Mađarska 7,2 posto 3,2 posto
Austrija 5,2 posto 1,3 posto
Poljska 17,7 posto 10,2 posto
Slovenija 6,5 posto 3,1 posto
Slovačka 16,3 posto 11,7 posto
Švedska 7,8 posto 1,2 posto
Velika Britanija 4,7 posto 1,0 posto
Bugarska 10,1 posto 6,0 posto
Hrvatska 12,7 posto 7,4 posto
Rumunjska 7,7 posto 4,4 posto
( izvor: podaci Eurostata za 2005. godinu, stopa nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti je udio u ukupnoj radnoj snazi)
Gordana Galović
Prema podacima Eurostata, više stope dugotrajno nezaposlenih koji na posao čekaju dulje od godinu dana od Hrvatske imaju samo Poljska i Slovačka - 10,2 i 11,7 posto.
Očekivano, s dugotrajnom nezaposlenošću najmanje problema imaju skandinavske zemlje koje već godinama bilježe najveće stope zaposlenosti u Europi. Prosjek 25 zemalja Europske unije dvostruko je manji od hrvatskog, i iznosi 3,9 posto.
Postoci o dugotrajno nezaposlenima prevedeni u brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pokazuju da od 293.153 nezaposlenih krajem prošle godine, čak 98.100 ili svaki treći nezaposleni, na posao čeka dulje od tri godine. Dugotrajno nezaposlenih, koji na posao čekaju dulje od 12 mjeseci čak je 165.652 ili 56,5 posto.
- Gotovo 100.000 nezaposlenih koji su bez posla duže od tri godine, poseban su nacionalni i društveni problem neiskorištenosti domaćih ljudskih resursa. Riječ je o osobama koje su u ozbiljnim problemima zbog gubitka samopouzdanja i ugroženosti siromaštvom - ističe glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mario Švigir.
Nezaposlenost u pravilu traje kraće u razvijenim zemljama s aktivnom politikom zapošljavanja
Mario Švigir
|
Nezaposlenima pada motivacija i gube vjeru u svoje mogućnosti za vraćanje na tržište rada, a u vraćanju samopouzdanja i pronalasku novog profesionalnog puta pokušava im pomoći 60-ak psihologa u HZZ-u.
Uz pad samopouzdanja i motivacije, glavni problem u njihovu vraćanju na tržište rada je nedostatak kvalifikacija. Naime, Švigir upozorava da dugoročno na burzi ostaju osobe čija su zanimanja u globalnom razvoju ekonomije nestala s tržišta rada, radili su u sektorima koji su se ugasili ili se smanjuje njihova važnost na lokalnom i globalnom tržištu rada.
- Dugotrajna nezaposlenost u pravilu je niža kod razvijenih zemalja ili onih koje imaju kvalitetne aktivne politike zapošljavanja, kojima je jasan moto da nitko nije izgubljen slučaj. Najkvalitetnije je na ovaj segment nezaposlenosti djelovati preventivno, pružajući različite oblike povratka u radni odnos dok nezaposleni nisu već godinama na burzi, kako bi se smanjila predrasuda da su nesposobni - zaključuje Mario Švigir koji ocjenjuje da će se Hrvatska s aktivnom politikom zapošljavanja morati ozbiljnije uhvatiti u koštac s problemom dugotrajno nezaposlenih.
Vlada je Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja mjere sufinanciranja usmjerila na dugotrajno nezaposlene. Država sufinancira zapošljavanje svih koji su na burzi dulje od 12 mjeseci. Poslodavci mogu dobiti subvencije između 20 i 50 posto plaće. Subvencije za osobe bez zanimanja iznose do 50 posto osnovice plaće od 2169 kuna.
Poslodavcima za strukovna zanimanja i srednju spremu, država subvencionira do 50 posto plaće od 4029 kuna, a za višu ili visoku spremu subvencije se računaju po osnovici od 6199 kuna, i to do 50 posto plaće.
Dok u Hrvatskoj dugotrajno nezaposleni mogu računati jedino na državne mjere za poticanje zapošljavanja u Velikoj Britaniji je udruga maloprodajnih trgovačkih lanaca, među kojima su Marks & Spencer, Asda, Sainsbury's i Tesco, sama odlučila upravo dugotrajno nezaposlenima ponuditi velik dio od 100.000 radnih mjesta koje će otvoriti u idućih pet godina.
Premda Velika Britanija ima stopu dugotrajne nezaposlenosti od samo jedan posto u poznatim britanskim lancima istaknuli su to kao veliki problem koji misle riješiti lokalnim partnerstvom s centrima za nezaposlene s kojima će organizirati treninge. Čelni ljudi britanskih lanaca poručili su kako nije riječ o nikakvim apstraktnim planovima već treninzima koji bi nezaposlenima trebali vratiti samopouzdanje te omogućiti učenje vještina koje će ih vratiti na tržište rada i to upravo u njihove trgovine.
|
Britanski lanci 'vraćaju samopouzdanje' nezaposlenima
|
ZEMLJA NEZAPOSLENOST DUGOTRAJNO NEZAPOSLENI
EU 25 8,8 posto 3,9 posto
Češka 7,9 posto 4,2 posto
Danska 4,8 posto 1,1 posto
Njemačka 9,5 posto 5,0 posto
Grčka 9,8 posto 5,1 posto
Španjolska 9,2 posto 2,2 posto
Francuska 9,7 posto 3,9 posto
Irska 4,3 posto 1,5 posto
Italija 7,7 posto 3,9 posto
Litva 8,3 posto 4,3 posto
Mađarska 7,2 posto 3,2 posto
Austrija 5,2 posto 1,3 posto
Poljska 17,7 posto 10,2 posto
Slovenija 6,5 posto 3,1 posto
Slovačka 16,3 posto 11,7 posto
Švedska 7,8 posto 1,2 posto
Velika Britanija 4,7 posto 1,0 posto
Bugarska 10,1 posto 6,0 posto
Hrvatska 12,7 posto 7,4 posto
Rumunjska 7,7 posto 4,4 posto
( izvor: podaci Eurostata za 2005. godinu, stopa nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti je udio u ukupnoj radnoj snazi)
|
DUGOTRAJNA NEZAPOSLENOST U EUROPI
|
Gordana Galović