ZAGREB - Hrvatska u iduće dvije godine usprkos krizi mora smanjiti javne rashode za 7 i više posto BDP-a. Prema prošlogodišnjem BDP-u to iznosi smanjenje od oko 23,8 milijardi kuna. Racionalizaciju je moguće postići u osam sektora - transportu, okolišu, obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu, socijalnoj skrbi, subvencijama i javnoj upravi. Naglasila je to jučer
Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke.
Prema njenim riječima, samo će istodobni brzi rad na reformama omogućiti Hrvatskoj izlazak iz krize, uspješnu integraciju u EU i poboljšanje životnog standarda građana. Restrukturiranje javnih financija istodobno će biti podrška gospodarskom rast i poboljšati kvalitetu javnih usluga.
Hrvatska i dalje ima previsoku javnu potrošnju koja iznosi 49 posto BDP-a što je 10 posto više od prosjeka zemalja EU 10. Prednjači i po poreznom opterećenju. Dok prosijek EU 10 iznosi 31,2 posto u Hrvatskoj je on 39,7 posto BDP-a.
- Smanjenje poreza bi sada u krizi bilo suicidalno ali Hrvatska se može pripremiti da to napravi krajem iduće godine. Smanjenje porezne stope za dva posto ubrzava približavanje EU dohotku za čak 4 posto - naglasila je Madžarević Šujster.
Svjetska banka upozorava na previsoku potrošnju za mirovinski sustav od oko 11 posto BDP-a, na premlade umirovljenike s prosječno 29,1 godinom radnog staža, te na povlaštene mirovine koje uživa čak 20 posto umirovljenika, a na njih otpada 2,2 posto BDP-a.
Za socijalnu skrb izdvaja se oko četiri posto BDP-a, no premali dio toga ide siromašnima, svega 0,6 posto BDP-a. Socijalnu potrošnju trebalo bi smanjiti za oko 1,5 posto BDP-a. Hrvatska trenutno ima više od 100 programa socijalne skrb.
J. Šević
Prema njenim riječima, samo će istodobni brzi rad na reformama omogućiti Hrvatskoj izlazak iz krize, uspješnu integraciju u EU i poboljšanje životnog standarda građana. Restrukturiranje javnih financija istodobno će biti podrška gospodarskom rast i poboljšati kvalitetu javnih usluga.
Hrvatska i dalje ima previsoku javnu potrošnju koja iznosi 49 posto BDP-a što je 10 posto više od prosjeka zemalja EU 10. Prednjači i po poreznom opterećenju. Dok prosijek EU 10 iznosi 31,2 posto u Hrvatskoj je on 39,7 posto BDP-a.
- Smanjenje poreza bi sada u krizi bilo suicidalno ali Hrvatska se može pripremiti da to napravi krajem iduće godine. Smanjenje porezne stope za dva posto ubrzava približavanje EU dohotku za čak 4 posto - naglasila je Madžarević Šujster.
Svjetska banka upozorava na previsoku potrošnju za mirovinski sustav od oko 11 posto BDP-a, na premlade umirovljenike s prosječno 29,1 godinom radnog staža, te na povlaštene mirovine koje uživa čak 20 posto umirovljenika, a na njih otpada 2,2 posto BDP-a.
Za socijalnu skrb izdvaja se oko četiri posto BDP-a, no premali dio toga ide siromašnima, svega 0,6 posto BDP-a. Socijalnu potrošnju trebalo bi smanjiti za oko 1,5 posto BDP-a. Hrvatska trenutno ima više od 100 programa socijalne skrb.
J. Šević