ZAGREB - Hrvatski sabor potvrdio je danas Kyotski protokol, uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, kojim se Hrvatska obvezuje na petpostotno smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2012.
Protokol je donesen 1997. u japanskom Kyotu, na temelju Konvencije UN-a koja je 1992. održana u Rio de Janeiru.
NOVE ŽARULJE I BIOGORIVO ZBOG KYOTO PROTOKOLA
Protokolom su se zemlje potpisnice obvezale od 2008. do 2012. smanjiti emisije stakleničkih plinova i time smanjiti negativni utjecaj čovjeka na klimatske promjene.
Iako je Hrvatska Protokol potpisala još 1999., tek ga je danas ratificirala budući da je, tvrde u Vladi, morala u dugotrajnim pregovorima izboriti ravnopravni položaj u odnosu na ostale zemlje potpisnice.
Protokolom je, naime, kao polazna godina na temelju koje se računaju granične emisije stakleničnih plinova utvrđena 1990., a emisije su za zemlje potpisnice ograničene na 31,12 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
Kako bi spomenuto ograničenje za Hrvatsku značilo povratak na 1974. kao startnu godinu, što bi joj znatno usporilo industrijski razvoj, hrvatski su pregovarači lani dogovorili da za Hrvatsku, kao tranzicijsku i zemlju koja je još donedavno bila u ratu, granična emisija stakleničkih plinova bude 34,62 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
Kao metode koje Kyotski protokol predviđa kao nužne za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu navode se, među ostalima, veća energetska učinkovitost kroz smanjenje potrošnje energije, te veća uporaba obnovljivih izvora energije. (H)
Protokol je donesen 1997. u japanskom Kyotu, na temelju Konvencije UN-a koja je 1992. održana u Rio de Janeiru.
NOVE ŽARULJE I BIOGORIVO ZBOG KYOTO PROTOKOLA
Protokolom su se zemlje potpisnice obvezale od 2008. do 2012. smanjiti emisije stakleničkih plinova i time smanjiti negativni utjecaj čovjeka na klimatske promjene.
Iako je Hrvatska Protokol potpisala još 1999., tek ga je danas ratificirala budući da je, tvrde u Vladi, morala u dugotrajnim pregovorima izboriti ravnopravni položaj u odnosu na ostale zemlje potpisnice.
Protokolom je, naime, kao polazna godina na temelju koje se računaju granične emisije stakleničnih plinova utvrđena 1990., a emisije su za zemlje potpisnice ograničene na 31,12 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
Kako bi spomenuto ograničenje za Hrvatsku značilo povratak na 1974. kao startnu godinu, što bi joj znatno usporilo industrijski razvoj, hrvatski su pregovarači lani dogovorili da za Hrvatsku, kao tranzicijsku i zemlju koja je još donedavno bila u ratu, granična emisija stakleničkih plinova bude 34,62 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
Kao metode koje Kyotski protokol predviđa kao nužne za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu navode se, među ostalima, veća energetska učinkovitost kroz smanjenje potrošnje energije, te veća uporaba obnovljivih izvora energije. (H)