OPATIJA - Sinoć, dok još nije niti završio okrugli stol o inovativnosti i ICT-u, mnogi su sudionici WinDaysa, Microsoftove godišnje konferencije u Opatiji, već bili u, barem u mislima, s brazilskim plesačicama na Micorsoftovoj fešti na terasi hotela Ambasador.
Naime, na okruglom stolu "Inovativnost i ICT - u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva i njegove konkurentnosti" se nije moglo čuti bog-zna-što ohrabrujuće, iako su sudjelovala prilično zvučna i stručna imena: Miroslav Kovačić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatski, Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a, Miroslav Radman, direktor MedILS-a, i direktor Microsofta Hrvatska, Davor Majetić.
Ispalo je da smo samo deklarativno inovativni. K tome, kolege novinari koji su dublje u IT sektoru, pričaju o jednoj analizi stanja naše ICT "industrije" čije rezultate njezini naručitelji ne daju u javnost jer su - porazni!
Osim pukog nabrajanja tipa "mi smo ovo učinili, načinili ono" predstavnici države nisu imali nijedan suvisao argument kojim bi se suprotstavili akademiku Leu Budinu koji ih je napao jer se državna strategija razvoja IT-a, pisana pod njegoim vodstvom, ne provodi. Zgodno je bilo vidjeti "vox populi" na okruglom stolu. Naime, publika je imala "daljinske upravljače" kojima je glasala, tj. odgovarala na postavljena pitanja.
Tako je od 155 nazočnih osoba, uglavnom informatičara, na pitanje jesmo li inovativni, njih 36,9 % odgovorilo "Da", "Ne" je odabralo 18,5 % nazočnih, a njih 44,6 posto je odabralo odgovor "Donekle". Na pitanje "Tko je kriv za neinovativnost?", mentalitet je odgovornim smatralo 16,4 posto, Vladu je okrivilo njih 25,4 %, za 22,4 % od osoba iz publike krivi su menadžeri, a za 35,9 % njih kriv je nedostatak poduzetničke klime. Ipak, 68,1 posto nazočnih smatra da ćemo postati inovativni - obrazovanjem, što je obradovalo sve sudionike diskusije, a naročito profesora Radmana.
Stjepko Varga, član Uprave zagrebačke programerske tvrtke Perpetuum Mobile, se javio iz auditorija kad je na publiku došao red da postavlja pitanja te ispričao da je nedavno bio u Irskoj, državi koju svi uzimaju kao uzor IT razvijenosti i uspješnosti hi-tech industrije te visokog postotka informatički pismenih stanovnika. No, kako je rekao, gotovo je pao u nesvijest kad je shvatio da Irska nema nijedan kilometar autoceste. Tek sad, kad su se razvili, planiraju izgradnju autocesta.
Nakon tog okruglog stola, svi sudionici konferencije su se preselili u hotel Ambasador, na tamošnji party dobrodošlice što ga je organizirao Microsoft Hrvatska, domaćin konferencije. Microsoft je častio i posebnim desertom - nastupom atraktivnih brazilskih plesačica uz hotelski bazen.
Iako bi zlonamjerni ili zavidni mogli reći da je sve puno geekova (hrvatski izraz za šmokljana), Brazilke nisu tako mislile - s nekim sretnicima iz publike što ih je okruživala su i zaplesale. Jedan je pak nesretnik pao odjeven u bazen, prvi nakon četiri godine - znamo njegov identitet, ali ga nećemo otkriti.
Da ne ostane "dužan" Microsoftu, tvrtka Eurocomputer Systems (ECS), je u baru Hemingway, na svom partyju, instalirala "softver" za koji se nadala da je atraktivniji: trbušne plesačice.
Nakon lude noći u kojoj nitko, kako se čini, nije legao prije pola dva, na red je došlo predstavljanje Viste, novih Windowsa. Da ne brkamo babe i žabe, o Windowsima i novom Officeu ćemo više sutra. Za sada uživajte u slikama plesačica. Recimo samo da su nam iz Microsofta najavili da će novi Windowsi imati približno istu cijenu kao i stari, a da će se početi prodavati kako je i bilo najavljeno, u siječnju 2007.
I da će, u odnosu na XP imati znatno naprednije mogućnosti filtriranja sadržaja za djecu, tj. sprječavanja klinaca da dopru do sadržja koji nisu za njih. Ključna riječ je virtualizacija, pri čemu je prvo bitno da jedan dokument možete pronaći pretraživanjem po nekom svojstvu ili metapodacima. Ta se pretraga sprema kao virtualna mapa a kasnije pretrage.
Osim toga, programi rade na virtualnom računalu, pa višene morate imati administratorske privilegije da biste instalirali neke programe, kao što zlonamjerni programi ne mogu naškoditi pravim bitnimdijelovima operativnog sustava, nego samo onim virtualnima.
Od ostalih događaja dana, telegrafski izdvajamo i predstavljanje uredskog paketa 2007 Microsoft Office (ne, poredak riječi nije zalom teksta).
Uz to je i Vipnet (i oni su promijenili raspored pisanja velikih i malih slova u svom imenu), tj. njegov tehnički direktor Mladen Pejković, svojevrsni Billy Zane hrvatskih telekoma, predstavio HSDPA (High Speed Packet Downlink Access) karticu za mobilni pristup internetu - oni koji je upiknu u prorez svog kompjutera, moći će bežično surfati brzinom i do čak 1,5 megabita u sekundi.
Svi koji već imaju karticu Vodafone Mobile Connect UMTS+EDGE, mogu besplatno nadograditi na novu brzinu na adresi http://vmc.vipnet.hr.
Fina je pak predstavila svoju čip-karticu za elektronički potpis, koju su svi sudionici konferencije dobili kao akreditacijsku karticu (s ispisanim imenom sudionika na njoj). Tom karticom ćete moći digitalno potpisati recimo godišnju prijavu poreza na dohodak. tako pošaljete svoju prijavu poreza, i taj potpis jamči da je potpisani dokument upravo onakav kakav ste poslali sve dotle dok ga netko ne izmijeni, a to se provjerava usporedbom s ključem koji je deponiran kod Fine.
Igor Škevin
Naime, na okruglom stolu "Inovativnost i ICT - u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva i njegove konkurentnosti" se nije moglo čuti bog-zna-što ohrabrujuće, iako su sudjelovala prilično zvučna i stručna imena: Miroslav Kovačić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatski, Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a, Miroslav Radman, direktor MedILS-a, i direktor Microsofta Hrvatska, Davor Majetić.
Ispalo je da smo samo deklarativno inovativni. K tome, kolege novinari koji su dublje u IT sektoru, pričaju o jednoj analizi stanja naše ICT "industrije" čije rezultate njezini naručitelji ne daju u javnost jer su - porazni!
Osim pukog nabrajanja tipa "mi smo ovo učinili, načinili ono" predstavnici države nisu imali nijedan suvisao argument kojim bi se suprotstavili akademiku Leu Budinu koji ih je napao jer se državna strategija razvoja IT-a, pisana pod njegoim vodstvom, ne provodi. Zgodno je bilo vidjeti "vox populi" na okruglom stolu. Naime, publika je imala "daljinske upravljače" kojima je glasala, tj. odgovarala na postavljena pitanja.
Tako je od 155 nazočnih osoba, uglavnom informatičara, na pitanje jesmo li inovativni, njih 36,9 % odgovorilo "Da", "Ne" je odabralo 18,5 % nazočnih, a njih 44,6 posto je odabralo odgovor "Donekle". Na pitanje "Tko je kriv za neinovativnost?", mentalitet je odgovornim smatralo 16,4 posto, Vladu je okrivilo njih 25,4 %, za 22,4 % od osoba iz publike krivi su menadžeri, a za 35,9 % njih kriv je nedostatak poduzetničke klime. Ipak, 68,1 posto nazočnih smatra da ćemo postati inovativni - obrazovanjem, što je obradovalo sve sudionike diskusije, a naročito profesora Radmana.
Stjepko Varga, član Uprave zagrebačke programerske tvrtke Perpetuum Mobile, se javio iz auditorija kad je na publiku došao red da postavlja pitanja te ispričao da je nedavno bio u Irskoj, državi koju svi uzimaju kao uzor IT razvijenosti i uspješnosti hi-tech industrije te visokog postotka informatički pismenih stanovnika. No, kako je rekao, gotovo je pao u nesvijest kad je shvatio da Irska nema nijedan kilometar autoceste. Tek sad, kad su se razvili, planiraju izgradnju autocesta.
Nakon tog okruglog stola, svi sudionici konferencije su se preselili u hotel Ambasador, na tamošnji party dobrodošlice što ga je organizirao Microsoft Hrvatska, domaćin konferencije. Microsoft je častio i posebnim desertom - nastupom atraktivnih brazilskih plesačica uz hotelski bazen.
Iako bi zlonamjerni ili zavidni mogli reći da je sve puno geekova (hrvatski izraz za šmokljana), Brazilke nisu tako mislile - s nekim sretnicima iz publike što ih je okruživala su i zaplesale. Jedan je pak nesretnik pao odjeven u bazen, prvi nakon četiri godine - znamo njegov identitet, ali ga nećemo otkriti.
Da ne ostane "dužan" Microsoftu, tvrtka Eurocomputer Systems (ECS), je u baru Hemingway, na svom partyju, instalirala "softver" za koji se nadala da je atraktivniji: trbušne plesačice.
Nakon lude noći u kojoj nitko, kako se čini, nije legao prije pola dva, na red je došlo predstavljanje Viste, novih Windowsa. Da ne brkamo babe i žabe, o Windowsima i novom Officeu ćemo više sutra. Za sada uživajte u slikama plesačica. Recimo samo da su nam iz Microsofta najavili da će novi Windowsi imati približno istu cijenu kao i stari, a da će se početi prodavati kako je i bilo najavljeno, u siječnju 2007.
I da će, u odnosu na XP imati znatno naprednije mogućnosti filtriranja sadržaja za djecu, tj. sprječavanja klinaca da dopru do sadržja koji nisu za njih. Ključna riječ je virtualizacija, pri čemu je prvo bitno da jedan dokument možete pronaći pretraživanjem po nekom svojstvu ili metapodacima. Ta se pretraga sprema kao virtualna mapa a kasnije pretrage.
Osim toga, programi rade na virtualnom računalu, pa višene morate imati administratorske privilegije da biste instalirali neke programe, kao što zlonamjerni programi ne mogu naškoditi pravim bitnimdijelovima operativnog sustava, nego samo onim virtualnima.
Od ostalih događaja dana, telegrafski izdvajamo i predstavljanje uredskog paketa 2007 Microsoft Office (ne, poredak riječi nije zalom teksta).
Uz to je i Vipnet (i oni su promijenili raspored pisanja velikih i malih slova u svom imenu), tj. njegov tehnički direktor Mladen Pejković, svojevrsni Billy Zane hrvatskih telekoma, predstavio HSDPA (High Speed Packet Downlink Access) karticu za mobilni pristup internetu - oni koji je upiknu u prorez svog kompjutera, moći će bežično surfati brzinom i do čak 1,5 megabita u sekundi.
Svi koji već imaju karticu Vodafone Mobile Connect UMTS+EDGE, mogu besplatno nadograditi na novu brzinu na adresi http://vmc.vipnet.hr.
Fina je pak predstavila svoju čip-karticu za elektronički potpis, koju su svi sudionici konferencije dobili kao akreditacijsku karticu (s ispisanim imenom sudionika na njoj). Tom karticom ćete moći digitalno potpisati recimo godišnju prijavu poreza na dohodak. tako pošaljete svoju prijavu poreza, i taj potpis jamči da je potpisani dokument upravo onakav kakav ste poslali sve dotle dok ga netko ne izmijeni, a to se provjerava usporedbom s ključem koji je deponiran kod Fine.
Igor Škevin