Prije tjedan dana u Hrvatskom saboru, za vrijeme aktualnog prijepodneva, zastupnik Goran Beus-Richembergh postavio je ministru financija i potpredsjedniku Vlade Ivanu Šukeru vrlo kratko i jednostavno pitanje: je li znao što mu radi neposredno podređeni Mladen Barišić. Pitanje je izazvalo silno negodovanje i upitanog ministra i čitave desne strane sabornice. Čitav je HDZ bio uvrijeđen, a zastupniku je prigovoreno da želi biti i istražitelj i tužitelj i sudac.
Premda ga nije bio optužio ni za što, Šuker je bio svjestan da je dobio pitanje na koje bi ga bilo koji odgovor kompromitirao. Danas, nakon što je prvi hrvatski carinik i državni tajnik u Šukerovu ministarstvu već iza rešetaka, pod istragom i smijenjen, ministru financija bi svakako trebalo ponoviti isto pitanje. Ali, nekako mi se čini da odgovor više ne bi mogao izbjeći galamom i protuoptužbama koje s predmetom nemaju veze.
Barišićevim uhićenjem, koje je začinjeno i senzacionalnim rezultatom pretrage njegova stana, pala je još jedna brana. Urušava se sustav nasipa koji je, čini se, jedini u ovoj zemlji posljednjih dvadeset godina bio brižljivo održavan.
Da se o onim pravim nasipima i odvodnim kanalima vodilo toliko računa, kao što se istražnim i pravosudnim procesima priječilo da dođu do vrhova vlasti, zasigurno bi bilo puno manje šteta od nedavnih poplava.
Ostala bi suha i sela oko Velike Gorice, a ministar Šuker ne bi morao usred noći navlačiti gumene čizme do koljena i kišnu kabanicu i obilaziti poplavljene. Lijepo je što se potpredsjednik Vlade, kao prethodnica samoj premijerki, uputio u poplavljena sela i među postradale ljude. Lijepo za kamere i strahovito licemjerno.
Sada, međutim, dolazi novi vodeni val i ministru Šukeru trebat će mnogo dublje čizme. U HDZ-u je zavladala konsternacija koju je nemoguće prikriti. Kako u središnjici, kojoj je voda već prekrila i krov, tako i s obje strane Markova trga, preko kojega se već gazi po dubokoj vodi koja se i dalje diže. Primjerice, samo silno zbunjen čovjek može tvrditi, kao što je to učinio Andrija Hebrang, da još uvijek nijedan član HDZ-a nije nizašto optužen.
- A Polančec? - priupitali su novinari.
- On nije član HDZ-a - izvalio je Hebrang, sličeći u tom trenutku na dijete koje misli da je nevidljivo kad pokrije oči rukama.
One prave velike poplave prate opasnosti od zaraza, sve do kolere. Ovaj hrvatski nadolazak rijeka pravde prati epidemija amnezije koja je već postala totalna smijurija. Sve ljudi na visokim i odgovornim položajima koji pamte da su bili pozvani u Vladu, ali su zaboravili zbog čega.
Premijerka bi si trebala postaviti pitanje na koliko dugo pamćenje svojih ministara može računati kad održava sjednice kabineta? Za koliko će dana ili mjeseci iz njihove memorije nepovratno izblijediti zaključci i odluke o najnovijim mjerama gospodarskog oporavka? Znaju li uopće svi ministri da je ona premijerka?
Čovjek ne smije biti ni naivan. Kada se neka kriminalna organizacija odjednom počne urušavati i njena moć kopniti, uvijek može biti riječ o tome da njezino mjesto preuzima neka slična, možda čak i gora konkurentska skupina.
Stalno mi ovih dana u ušima odzvanja refren Jure Stublića “Rijeke pravde dolaze, kakve nam darove donose...”
Dok sve to promatra, čovjeka pomalo obuzima i strepnja da će istina opet ostati neispričana, da će se na nekoj razini daleko od očiju javnosti opet sklopiti neke pogodbe i da će ta poželjna pravedna plima iznenada i na određenoj stepenici stati jednako neobjašnjivo kao što je iznenada i krenula. Novo oklijevanje biti sumnjivo.
Ima hrabrih ljudi koji su godinama kompetentno svjedočili o kriminalnim aktivnostima političkih moćnika kao što je Barišić. Redovito su bili šikanirani, zlostavljani i otpuštani, a protiv njih bi se ponekad za tuđi interes okrenuli i mediji. Ili bi ih ignorirali. Jedan od njih je i Robert Matijević, bivši carinski službenik i inspektor koji je, nakon što je zazviždao na kriminal u strukturi u kojoj je radio, godinama prolazio pravu kalvariju.
Njemu je prizor bivšeg šefa u pritvoru sigurno dar i barem mala zadovoljština.
Voda raste, ali za ove kojima se penje prema grlu nitko neće imati samilosti, kao što se ni međusobno ne štede. A prije nego što odgovori na pitanje je li znao što mu je radio podređeni Barišić, ministar Šuker će morati obući čizme do ušiju.