ZAGREB - Svjedočimo li povratku trajno visoke inflacije ili je riječ o prolaznom šoku, pitanje je na koje pokušava odgovoriti većina analitičkih kuća. Prema mišljenju Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose, inflacija je tek privremenog karkatera i već će iduće godine značajno splasnuti.
“U skorijoj budućnosti ne očekujemo novi cjenovni šok u svijetu. Nasuprot tome, izgledan je povratak u mirno razdoblje, pa čak i pad cijene nekih sirovina”, navodi se u studiji “Veliki bum je završio, ali rast ostaje snažan i inflacija se smiruje”, koja se bavi zemljama srednje i istočne Europe. Zemlje regije, općenito, dobro podnose globalne potrese. “Bolje nego što se očekivalo”, smatra Institut. Premda je usporavanje jače izraženo u baltičkim zemljama, ipak je umjereno i ne može se izravno vezati uz potrese na svjetskim financijskim tržištima. Više uz specifičnosti same regije.
“Otpor novih članica EU može se pripisati sve boljoj radnoj produktivnosti koja uspijeva umanjiti problem aprecijacije tečaja i rastućih troškova rada”, navodi se u studiji. Trendove u regiji slijedit će i Hrvatska. Iduće dvije godine inflacija će osjetno usporiti, ali bit će umjereniji i rast BDP-a, koji u Hrvatskoj i dalje zaostaje. Ono što bi trebalo brinuti i dalje je vanjska ranjivost.
- Očekujemo da će trgovinski deficit ostati visok, oko 25 posto BDP-a. S obzirom na njegovo širenje, može se očekivati i daljnje povećanje deficita platne bilance, unatoč višim prihodima od turzima”, ističe Hermine Vidovic, autorica analize o Hrvatskoj. Obrat tog negativnog trenda, kaže, nije na pomolu u srednjem roku. Ipak, izgledi za članstvo u EU, vjeruje, mogli bi pomoći da se ubrzaju reforme.
U razdoblju koje slijedi Bečki institut predviđa da će troškovi rada ukorak pratiti inflaciju. Međutim, to neće predstavljati veći rizik za rast cijena dok je produktivnost rada dovoljno dobra da podnese rast plaća. Stoga su i izgledi za dugoročno nisku inflaciju u regiji “vrlo dobri”. Stara monetaristička deviza da je “inflacija uvijek i svugdje monetarni fenomen” (Milton Friedman) i koja vjeruje u ciljanje monetarnih agregata odavno se ne uzima ozbiljno, podsjeća se u studiji. Američki ekonomist Frederic Mishkin još je prije 15 godina rekao: “Nismo mi napustili monetarne ciljeve, oni su napustili nas”.
Marina Klepo
“U skorijoj budućnosti ne očekujemo novi cjenovni šok u svijetu. Nasuprot tome, izgledan je povratak u mirno razdoblje, pa čak i pad cijene nekih sirovina”, navodi se u studiji “Veliki bum je završio, ali rast ostaje snažan i inflacija se smiruje”, koja se bavi zemljama srednje i istočne Europe. Zemlje regije, općenito, dobro podnose globalne potrese. “Bolje nego što se očekivalo”, smatra Institut. Premda je usporavanje jače izraženo u baltičkim zemljama, ipak je umjereno i ne može se izravno vezati uz potrese na svjetskim financijskim tržištima. Više uz specifičnosti same regije.
“Otpor novih članica EU može se pripisati sve boljoj radnoj produktivnosti koja uspijeva umanjiti problem aprecijacije tečaja i rastućih troškova rada”, navodi se u studiji. Trendove u regiji slijedit će i Hrvatska. Iduće dvije godine inflacija će osjetno usporiti, ali bit će umjereniji i rast BDP-a, koji u Hrvatskoj i dalje zaostaje. Ono što bi trebalo brinuti i dalje je vanjska ranjivost.
- Očekujemo da će trgovinski deficit ostati visok, oko 25 posto BDP-a. S obzirom na njegovo širenje, može se očekivati i daljnje povećanje deficita platne bilance, unatoč višim prihodima od turzima”, ističe Hermine Vidovic, autorica analize o Hrvatskoj. Obrat tog negativnog trenda, kaže, nije na pomolu u srednjem roku. Ipak, izgledi za članstvo u EU, vjeruje, mogli bi pomoći da se ubrzaju reforme.
U razdoblju koje slijedi Bečki institut predviđa da će troškovi rada ukorak pratiti inflaciju. Međutim, to neće predstavljati veći rizik za rast cijena dok je produktivnost rada dovoljno dobra da podnese rast plaća. Stoga su i izgledi za dugoročno nisku inflaciju u regiji “vrlo dobri”. Stara monetaristička deviza da je “inflacija uvijek i svugdje monetarni fenomen” (Milton Friedman) i koja vjeruje u ciljanje monetarnih agregata odavno se ne uzima ozbiljno, podsjeća se u studiji. Američki ekonomist Frederic Mishkin još je prije 15 godina rekao: “Nismo mi napustili monetarne ciljeve, oni su napustili nas”.
Marina Klepo