PRO ET CONTRA

IVANKA TOMA Nakon Milijana Brkića postalo je jasno - Karamarko mora smisliti izlaznu strategiju

Božo Petrov
Snimke: Sandra Šimunović/EPH

Računajući kako s petnaest zastupnika u Saboru ima neograničeni ucjenjivački potencijal Most bi se vrlo lako mogao preračunati. Boži Petrovu je predobro krenulo i čini se da nije shvatio kako u jednom trenutku mora stati, podvući crtu i pokazati ponešto lojalnosti prema političkom partneru. Petrov, međutim, kao da ne vidi dalje od nosa. Prema kadroviranju se odnosi kao da je pitanje života i smrti, ne popušta ni milimetra i ne shvaća da takvim ponašanjem HDZ, pa i Tomislava Karamarka osobno, tjera pred zid. A zna se što se događa s onim tko se nađe pred zidom - više ne može uzmicati.

Prelomilo se na Karamarkovoj kandidaturi Milijana Brkića za ministra branitelja. Naravno da Most, ako želi ostati principijelan i zadržati ulogu korektiva u novoj vlasti, radi plagiranja diplome Brkiću ne može dati bezrezervnu podršku. Ali to su mogli jasno i otvoreno reći, te zatražiti da se pričeka s imenovanjem dok Policijska akademija ponovno ne preispita valjanost diplomskog rada. No, Most je odlučio zaigrati drugačije i Karamarku gurnuti prst u otvorenu ranu. Umjesto da mu makar fingiraju podršku, krenuli su u javno ponižavanje HDZ-a, i to tamo gdje su najosjetljiviji. Najprije su tražili da HDZ predloži više kandidata, kao što se to predlagalo za svako drugo ministarstvo, pa će oni razmotriti tko je najbolji. Time su obezvrijedili Brkića, ali i Karamarka koji ga je istaknuo. Kao da to nije bilo dovoljno, Petrov je zakucao s izjavom kako nije znao da je Brkić kandidat za ministra branitelja. Bilo bi neugodno i ponižavajuće i da se radi o predsjedniku gradskog odbora HDZ-a u, recimo, Valpovu, a kamo li glavnom tajniku stranke i Karamarkovom prvom suradniku.

Svjesno ili ne, Petrov nakon ovoga Karamarku nije ostavio manevarski prostor. Sada su na površini sve pukotine između vladajućeg saveza, a polemika koja se razvila između ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i Karamarka oko kadroviranja u policiji tek je jedna od posljedica. Sada HDZ sve glasnije i otvorenije govori o činjenici da se ne može kompletirati Vlada. Izbori su bili početkom studenoga prošle godine, zakoračili smo u ožujak, a izborni dobitnici još nisu preuzeli vlast. HDZ-u je jasno da Vlada ne funkcionira, da s ovakvim odnosima između koalicijskih partnera ni neće proraditi, a da će birači vrlo brzo ispostaviti račune.

Stoga, ako već nije, Karamarko mora pod hitno izgraditi izlaznu strategiju. Moguće su dvije varijante, a obje su ostvarive nakon što se u parlamentarnim strankama, od HDZ-a, HSS-a, HNS-a, do SDP-a provedu unutarstranački izbori. Predsjednički izbori u HSS-u će se održati ovoga mjeseca, u SDP-u i HNS-u u travnju, a do lipnja bi trebali biti provedeni i u HDZ-u. Unutarstranački izbori su važni jer bi se, ovisno o njihovu ishodu, mogle promiješati karte. Ostane li Zoran Milanović predsjednik SDP-a onda to za Most nije dobra vijest, jer ga je Petrov do sada toliko puta javno ocrnio da si je onemogućio bilo kakvu suradnju s njim.

Ako bi prvi čovjek SDP-a postao Zlatko Komadina, onda bi to bila druga priča i Petrovu bi ostao argument da će “on ostati u Vladi, ali da Karamarko ne mora”. No, još su važniji izbori u HNS-u. Ako pobijedi bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, nitko ne može isključiti da će on HNS uvesti u postizborni savez s HDZ-om i od deset zastupnika, koliko HNS ima u Saboru, većinu njih prevesti na Karamarkovu stranu. Most ima razloga da se već sada zapita što će moći uvjetovati ako dođe do političkog zaokreta u HNS-u.

Moguća je i druga varijanta koju bi mogao realizirati Karamarko ako dobije još jedan mandat na čelu HDZ-a (što je izvjesno), ali bi za HDZ bila bolja opcija kada bi netko umjereniji pobijedio na predsjedničkim izborima u stranci. Moglo bi se zatražiti izglasavanje nepovjerenja Vladi i isprovocirati prijevremene parlamentarne izbore. Ako HDZ ne bi išao na izbore s Domoljubnom koalicijom, nego bi dogovorio da desnije stranke - HSP AS, Hrast, BUZ, HDS i ZDS formiraju svoju koaliciju, a on izađe na izbore eventualno s HSS-om i HSLS-om, mogao bi dobro profitirati. Desne stranke kojima je kroz Domoljubnu koaliciju dao jak impuls na izborima bi mogle osvojiti najmanje pet - šest mandata i bile bi dragocjen saveznik. HDZ sada ima podršku birača od 28 posto i ako bi odustao od rigidne politike i vratio se centru, mogao bi si u kratkom vremenu podići rejting do 33 ili 34 posto.

Tada bi mu se vjerojatno okrenuo i dio umjerenih birača centra, koje je Most razočarao, i mogao bi dobiti izbore.

Izdvajamo