Jadran bi zbog pregrijavanja mogao postati beživotni bazen

ZAGREB - Zbog globalnog zagrijavanja došlo je do poremećaja morske struje Tršćanskog zaljeva, a to može imati teške posljedice na biljni i životinjski svijet u Jadranskom moru - upozorili su talijanski znanstvenici iz Instituta za istraživanje mora (Icram).



Oni će danas u Rimu, na Nacionalnoj klimatskoj konferenciji, predstaviti rezultate istraživanja koji pokazuju da temperatura voda u cijelom Mediteranu posljednjih godina raste i zimi, a ne kao dosad samo ljeti.



Prema njihovim istraživanjima temperature ne rastu samo na površini mora nego i na dubinama od 100 metara. Posebno zabrinjavajući podaci stižu iz Tršćanskog zaljeva. Tamo su inače bura i drugi sjeverni vjetrovi zimi hladili vodu i na taj način stvarali hladnu morsku struja koja se duž talijanske obale spuštala na jug. No u zimu 2003. godine temperatura mora u tom zaljevu, umjesto uobičajenih pet stupnjeva, što je bio prosjek za 20. stoljeće, narasla je na 13 Celzijevih stupnjeva. Mjerenja su pokazala da je, dakle, te zime struja Tršćanskog zaljeva bila praktično iščezla.





Kliknite za uvećanje



- To su alarmantni podaci jer govore o poremećaju morske struje koja nastaje u Tršćanskom zaljevu. Bez tog kretanja hladne vode sa sjevera na jug nema izmjene kisika pa bi Jadran mogao postati sličan Crnom moru, koje je zatvoren beživotni bazen - rekao nam je jučer dr. Silvio Greco, znanstveni koordinator Icrama.



Zbog zagrijavanja Jadranskog mora u njemu su se već naselile mnoge biljne i životinjske vrste, posebice ribe, koje inače žive u tropskim morima. Talijanski znanstvenici tvrde da je baš zbog rasta temperature u Tršćanskom zaljevu cvjetanje mora, fenomen tipičan za ljeto, ove godine u Jadranu opaženo već 21. siječnja.



Dr. Ivica Vibilić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita ne slaže se s talijanskim kolegama. - 2003. godine, i tijekom zime, ali posebno u proljeće i ljeto, oborine i riječni dotoci bili su ekstremno mali. Zato smatram da je visoka temperatura od 13 stupnjeva zabilježena zbog izostanka dotoka hladne i slatke alpske rijeke Soče, a ne, kao što tvrde talijanski kolege, zbog izostanka hlađenja - zaključio je Vilibić. Štoviše, istaknuo je Vilibić, tijekom zime 2003. godine puhale su jake bure i zabilježeno je nastajanje "sjevernojadranske vodene mase", što oboje pridonosi stvaranju struje Tršćanskog zaljeva.

Visoka temperatura zbog dotoka iz  Alpa, a ne zbog izostanka hlađenja



Tanja Rudež
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 21:41