Jama tisuću smrti

HUDA JAMA  - Slovenska policija čuva ulaz u rudnik Barbarin rov u Hudoj Jami, mjestu nedaleko od Laškoga, gdje su pronađeni posmrtni ostaci 300 ratnih zarobljenika i civila koje su partizani i komunisti surovo likvidirali nakon završetka Drugog svjetskog rata.



Prema izjavama članova slovenske Državne komisije za rješavanje prikrivenih grobišta u Sloveniji, bio je to najstravičniji prizor koji su ikad vidjeli. Zarobljenici su bili zatvoreni u rudarske jame, zazidani i ostavljeni da umru, ili su im lubanje bile smrskane tupim predmetima. U prvoj otvorenoj jami pronađeno je oko 300 leševa, pretpostavlja se da je u još dvije jame oko 1000 leševa. A Huda Jama samo je jedno od 600 masovnih stratišta u Sloveniji u kojima su posmrtni ostaci ubijenih vojnih zarobljenika i civila.



Skrivali istinu



Zdravko Brečko, koji u zgradi stotinjak metara od ulaza u rudnik Barbarin rov drži radionicu za popravak motocikala, svjedok je otkrivanja tog stratišta.



- Sve se znalo, ali su svi šutjeli, neki od mještana upleteni su u te zločine. Zna se da su ljudi dovedeni noću... Kad su ljudi sagradili kapelicu ispred ulaza, sin jednog od likvidatora polio ju je bojom i napisao: ‘Smrt slovenskim izdajicama’. Rudnik je bio aktivan od završetka rata do 1992. Stari rudari pričali su da im je u rudarska okna kapala crvena tekućina, krv i sukrvica - govori Zdravko Brečko koji je sa slovenskim stručnjacima ušao u rudnik nakon što su leševi otkriveni.



Ja sam u rudniku počeo raditi 1950., ništa ne znam, radio sam na drugoj strani, rekao je Miha Krešek





Stravičan prizor



- Leševi su mumificirani, vezani žicom, a glave su im smrskane. Stravičan prizor! Mumificirani su jer su u rudarskim jamama uvjeti za to optimalni: određeni postotak vlage i za to pogodna temperatura, a blokiran je i dovod zraka - pojašnjava Brečko. Jože Dežman, predsjednik slovenske Državne komisije za istraživanje prikrivenih grobišta, kaže da je ulaz u rudarsku jamu bio zatvoren sa 400 kubika betona, drva i zemlje. Žrtve su u trenutku zatrpavanja još bile žive. Dežman misli da bi u još dvije neekshumirane jame u istom rudniku moglo biti i do 1000 žrtava. Ovih dana postavilo se i pitanje čije su žrtve u Hudoj Jami.



Rudar ništa ne zna



- Sudska medicina reći će svoje, treba uzeti DNK. U jami su Hrvati i Slovenci, vjerojatno i Srbi i Crnogorci. Zna se da se Hrvate dovozilo sa željezničke postaje u Laškom, neki su ubijeni ispred ulaza u rudnik. I domaći su ljudi sudjelovali u tom zločinu - rekao je  Dežman. Želimir Kužetko iz Sarajeva, koji je kao desetogodišnji dječak bio zarobljen i ranjen u Rimskim Toplicama i kojeg je spasila jedna patizanka, zna da je nekoliko tisuća Hrvata dovedeno sa željezničke postaje Laško i ubijeno pokraj ulaza u rudnik. Kužetko sumnja da će DNK analiza posmrtnih ostataka u Hudoj Jami dati rezultate zato što su žrtve posipavane vapnom koje je uništilo DNK. Stoga će se pripadnost žrtava pokušati odrediti prema vojnim obilježjima ili prema podrijetlu osobnih predmeta. 



U selu Rečica pronašli smo bivšeg rudara u Barbarinu rovu, Mihu Krašeka, međutim, on je stalno ponavljao da o zločinima u Hudoj Jami ne zna ništa. - U rudniku sam počeo raditi 1950., ništa ne znam, radio sam na drugoj strani - rekao je Miha Krašek.






Pri obnovi nasipa kod Gornjeg Hrašćana nađene ljudske kosti



ČAKOVEC- Pri obnovi starog nasipa između Gornjeg Hrašćana i Trnovca radnici Vodogradnje jučer su iskopali ljudske kosti.



Odmah je bilo jasno da je riječ o masovnoj grobnici ili o pojedinačnim grobovima žrtava poraća jer je na istome nasipu u blizini i drveni hrastov križ kojim je Društvo za održavanje grobišta obilježilo mjesto stradanja logoraša likvidiranih u logorima u susjednoj Varaždinskoj županiji. Iako otkriće nije neočekivano, izazvalo je pozornost, posebice zbog najnovijih otkrića masovnih grobnica u Laškom u Sloveniji. - Znamo za lokaciju kod Gornjeg Hrašćana, a mještani stariji od 75 godina pričaju godinama kako su se duž nasipa pokapali mrtvi iz logora, čak iz logora koji je bio na Varteksovu stadionu, kad na Dravi više nije bilo mjesta - kaže Franjo Talan, predsjednik Društva za održavanje grobišta.( Sanja Zegnal / EPEHA)
I u Hrvatskoj iskopane kosti žrtava iz 1945.





Ivica Radoš
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 17:24