NATO pojačava svoju obranu Europe na dvije bojišnice. Na istočnom boku Savez se obvezao na više izravne vojne pomoći ranjivim srednjoeuropskim zemljama koje se suočavaju s agresivnom Rusijom. Na južnoj bojišnici sa Srednjim istokom i Sjevernom Afrikom NATO osnažuje svoje patrole na ilegalnim izbjegličkim rutama prema Europi. Kako će se EU ovoga ljeta suočiti s novim izbjegličkim valom koji bi mogao dodatno podijeliti Uniju, NATO je odlučio djelovati. Glavni tajnik Jens Stoltenberg potvrdio je da bi Savez mogao pridonijeti na obavještajnom i nadzornom planu kako bi pomogao razbiti krijumčarenje ljudima i kriminalne mreže koje djeluju u istočnom Sredozemlju. Nekoliko je brodova raspoređeno u Egejskome moru kako bi zaustavili krijumčarenje iz Turske u Grčku.
NATO-ova Stalna pomorska skupina 2, trenutačno pod njemačkim zapovjedništvom, vodit će egejsku operaciju s pet brodova iz različitih savezničkih država. Razmjenjivat će informacije s grčkim i turskim obalnim stražama te s Frontexom, agencijom EU za granice. Glasnogovornik EK je izjavio da je ova misija prvi korak prema formiranju europske obalne straže.
Kad je riječ o istočnoj bojišnici, Stoltenberg je 10. veljače proglasio “najznačajnije jačanje naše kolektivne obrane od završetka hladnog rata”. NATO osnažuje svoje odvraćanje ruskih prijetnji Baltiku i Srednjoj Europi dogovorom o brzom raspoređivanju zračnih, pomorskih i kopnenih snaga u slučaju vojne krize. Kako bi se pripremio za takvo raspoređivanje, Savez uspostavlja mrežu novih položaja, rotacijskih snaga, stacionirane opreme i redovitih vojnih vježbi koje će imati podršku snaga za brzu reakciju. NATO bi mogao imati brigadu do 1000 vojnika na rotacijskoj bazi u ključnim zemljama koje trebaju pojačanja: Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
One će imati podršku snaga za brzu reakciju koje će uključivati zračne, pomorske i jedinice za posebne operacije s do 40.000 pripadnika. Američki ministar obrane Ash Carter istaknuo je kako je cilj plana da NATO prijeđe u “stanje potpunog odvraćanja”.
Savez ne priprema uspostavljanje trajnih vojnih baza, nego će umjesto toga rotirati trupe kroz šest isturenih država. Zapovjedni centri bit će locirani u svakoj zemlji kako bi nacionalne snage bile u kontaktu s pojačanjima Saveza. One će biti korištene za logistiku, izviđanje i planiranje misija s multinacionalnim stožerom u Szczecinu, na poljskoj baltičkoj obali. To će omogućiti brzi dolazak tisuća NATO-ovih trupa u slučaju konflikta. Daljnje odluke o preciznom broju trupa bit će donesene na summitu NATO-a u Varšavi u srpnju. Unatoč NATO-ovu progresu, postavljaju se pitanja o učinkovitosti tog raspoređivanja. Smještaj vojne opreme bez stalne prisutnosti postrojbi SAD-a i drugih savezničkih država zasniva se na pretpostavci da lokalne oružane snage mogu braniti svoju zemlju dovoljno dugo da bi se omogućio dolazak brojnih jedinica NATO-a. Međutim, nedavna studija korporacije RAND otkriva da bi ruske snage mogle okupirati glavne gradove baltičkih država u roku od nekoliko sati ako ondje nema jačih snaga NATO-a.
Svaka država koja graniči s Rusijom zahtijeva tri temeljna preduvjeta: prikladnu infrastrukturu te unaprijed postavljenu opremu koja bi omogućila brzi raspored NATO-ovih snaga, mjere ranog upozoravanja na tajni napad Rusije i sposobne snage koje mogu brzo odgovoriti na napad na teritorijalni integritet.
Svaka zemlja treba dobro pozicionirane američke i zapadnoeuropske snage na trajnoj bazi kao prepreku mogućem ruskom napadu. Isturene zemlje također trebaju ofenzivne komponente kako bi mogle biti prijetnja ruskim agresivnim operacijama ciljajući njihova zborna mjesta, zračne luke, radarske instalacije, morske i riječne luke te logistička čvorišta. Defenzivna moć sama po sebi neće biti dovoljna za odvraćanje vojnog udara. General Philip Breedlove, NATO-ov vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu, nazvao je rusko osvajanje Krima “promjenom paradigme” koja zahtijeva da se nanovo temeljito promisli lociranje američkih snaga. Kako bi sačuvao NATO kao učinkovito sredstvo odvraćanja, Washington treba premjestiti baze iz Zapadne u Srednju Europu. Ranije u veljači državni tajnik John Kerry je objavio da će se SAD značajnije posvetiti svojoj obvezi za jamčenje sigurnosti europskom istočnom boku planirajući četverostruko povećanje sredstava namijenjenih za European Reassurance Initiative (Inicijativa za ohrabrenje Europe) sa 790 milijuna dolara na 3,4 milijarde.
Nestabilna i nesigurna Europa, koja se interno lomi i čije su granice pod prijetnjom ratoborne Rusije, za SAD predstavlja najveću vanjskopolitičku katastrofu od Drugoga svjetskog rata. Da bi spriječio takve scenarije, NATO mora potpuno oživiti svoj osnovni mandat obrane europske domovine te se manje fokusirati na operacije izvan svog ozemlja. Pomičući baze i opremu prema istoku kako bi se suprotstavio najnovijim prijetnjama, Savez mora osigurati dovoljnu vatrenu moć kako bi odvratio ruski napad na svoje članice. Učinkoviti NATO ostaje ključna institucija koja ne samo da skrbi za sigurnost Europe, nego može postati i jedina multinacionalna organizacija koja će Europi pribaviti institucionalnu i političku koherentnost, istodobno čuvajući esencijalnu transatlantsku spojnicu.