WASHINGTON MAIL

JANUSZ BUGAJSKI Odabiri američke vanjske politike

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 28.04.2016. u 19:08

Reuters

Zbog mogućnosti Trumpove pobjede, u Europi strahuju od jačanja Vladimira Putina i propasti TTIP-a, a u Aziji od poteza Kine

Američki predizbori idu prema vrhuncu u sljedeća dva mjeseca. Ako ne dođe do dramatičnog obrata u biračkim trendovima, Donald Trump i Hillary Clinton bit će predsjednički kandidati na stranačkim konvencijama u srpnju. Tada će početi stvarna izborna utrka i oboje će trebati jasno predstaviti i raspraviti svoje vanjskopolitičke stavove. Dok je Trump nepredvidiv karakter, Clinton je poznati čimbenik na međunarodnoj sceni jer je bila državna tajnica SAD-a tijekom prve Obamine administracije. Ona će vjerojatno nastaviti Obamin pristup vanjskoj politici niskog intenziteta te favorizirati prolongiranje diplomacije. Kritičari će je optuživati da previše svog vremena troši na društvena pitanja kao što su ženska prava, umjesto na strateška pitanja koja predstavljaju veću prijetnju. Ipak, ona će biti jamstvo američkim saveznicima da neće biti poduzeta nikakva riskantna inicijativa te da Amerika neće odstupiti od svojih globalnih odgovornosti.

Nasuprot njoj, Trump je generirao globalnu zabrinutost svojim vanjskopolitičkim istupima. On izgleda kao mješavina izolacionista i agresora koji je izvrijeđao brojne strane sile, od Meksika do Japana. NATO je proglasio bespredmetnim, najavio je povlačenje američkih trupa iz Europe, Japana i Južne Koreje, podržao je razne saveznike u razvoju nuklearnog oružja, hvalio je Vladimira Putina kao briljantnog vođu i zaprijetio da će nanovo pokrenuti pregovore ili prekinuti brojne međunarodne ugovore o slobodnoj trgovini. Neki su lideri bijesni jer ih je Trump prikazao kao nekorisne parazite koji žive na uštrb američkih poreznih obveznika. Ustvari, iako Europljani podbacuju kad je riječ o odgovarajućem doprinosu NATO-u, američki saveznici pomažu financirati dugoročnu prisutnost trupa u Europi i Aziji. Upravo nedavno su američki generali posvjedočili pred Kongresom da bi bilo skuplje vratiti trupe kući, nego ih držati u inozemstvu.

Tijekom nedavnog puta po Europi predsjednik Obama je pokušao uvjeriti strane vođe da Trump neće postati sljedeći američki predsjednik. Njihovi su, pak, odgovori bili skeptični, ističući da je Bijela kuća u krivu kad je riječ o Trumpovu uspjehu posljednjih šest mjeseci. Svjetski lideri žurno traže pojašnjenja od Obame, kao i od potpredsjednika Joea Bidena, državnog tajnika Johna Kerryja, ministra obrane Asha Cartera i trgovinskog predstavnika Michaela Fromana, koja bi ih usmjerila na to što reći o budućoj američkoj vanjskoj politici.

Dok je Obama proveo protekle dvije godine dajući jamstva stanovnicima Srednje Europe protiv agresivnog putinizma, sada daje jamstva svim Europljanima protiv aveti trumpizma. Neki lideri strahuju da će im se, ako kažu nešto negativno o Trumpu, on osvetiti kada bude izabran za predsjednika. Ali, Europa najviše od svega strahuje da će se SAD okrenuti izolacionizmu, potpuno povući svoje trupe iz Europe i odbiti sudjelovati u bilo kojoj sigurnosnoj operaciji u obrani svojih saveznika iz NATO-a. Svjetske lidere brine to što bi Trumpova pobjeda mogla značiti za cijeli spektar važnih pitanja, uključujući pregovore o naoružanju, trgovinske sporazume i međunarodne financije. Dužnosnici Obamine administracije nastoje ublažiti takve zabrinutosti tvrdeći kako Trump, ako uđe u Bijelu kuću, neće moći provesti svoje najprovokativnije prijedloge. Europljane nisu uvjerili i oni sada traže da se ubrzaju pregovori o Sporazumu o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Dinamizirala se i razina kontakata stranih glavnih gradova s američkim Ministarstvom energije u vezi s klimatskim promjenama, podizanjem razine sigurnosti nuklearnog oružja i suradnjom na brojnim projektima civilne energije.

Na istoku Europe može se opipati strah da bi Trump mogao predati Ukrajinu, Gruziju, baltičku regiju i ostale bivše sovjetske teritorije Moskvi u zamjenu za navodnu suradnju u borbi protiv terorizma. On bi mogao prekinuti politiku davanja jamstva i povući financiranje novih inicijativa NATO-a, osmišljenih kako bi Savezu dale učinkovitiju isturenost na istočnoj fronti. Putin je majstor manipulacije i nastojat će izrabiti Trumpovu naivnost.

Američke saveznike u Istočnoj Aziji posebno brine da će Trump okrenuti leđa američkim sigurnosnim obvezama te pokrenuti vojno povlačenje širokih razmjera. To bi ojačalo kineski utjecaj u regiji, vodilo do toga da Peking preuzme Tajvan, potaknulo oružani sukob Sjeverne i Južne Koreje te možda izazvalo rat Kine i Japana. Trumpove izjave da bi se Japan i Južna Koreja trebali okrenuti razvoju nuklearnog oružja kako bi se obranili dodatno su podgrijale atmosferu.

Mnogi Europljani vjeruju da je Trump arogantan, beskrupulozan i spreman reći i učiniti bilo što kako bi zadržao svoje populističke glasove.

Neki, pak, postaju zabrinuti da će Trumpova pobjeda ojačati demagoge, populiste i nacionaliste u njihovim državama. Neke su nacionalističke skupine već stupile u kontakt s Trumpovom kampanjom kako bi ponudile suradnju, uključujući francuski Nacionalni front, Slobodarsku stranku iz Nizozemske i talijansku Sjevernu ligu. Bit će izuzetno ohrabreni ako Trump stvarno pobijedi na izborima u studenome.

Izdvajamo