WASHINGTON MAIL

JANUSZ BUGAJSKI Spor put Srbije prema EU

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 14.04.2016. u 20:47

Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic speaks during an interview with Reuters in Vienna, Austria, August 26, 2015. Vucic said on Wednesday there was a 50/50 chance his government would call an early election, though he declined to give his reasons. REUTERS/Heinz-Peter Bader - RTX1PS1M
© Heinz-Peter Bad / REUTERS

Vlada Srpske napredne stranke (SNS) definirala je parlamentarne izbore raspisane za 24. travnja kao plebiscit za ulazak u EU. Kako kaže premijer Aleksandar Vučić, izbori će odrediti “želi li Srbija biti moderna europska zemlja i želi li budućnost ili prošlost”. I dok su ambicije vlade hvalevrijedne, izgledi Beograda za pristupanje EU ostaju slabi.

Nedavni nizozemski referendum, koji je stao na put Sporazumu o pridruživanju Ukrajine koji je Bruxelles ponudio u studenome 2014., pokazuje kako je Unija postala rascjepkana i odbojna prema daljnjem proširenju. Rastući populizam, nacionalizam i protekcionizam čak i kod članica koje se smatraju raspoložene izrazito za EU pokazuje da će put Srbije prema pristupanju Uniji biti dug i mučan. Beograd se želi priključiti EU zbog dva temeljna razloga: kako bi poboljšao ekonomske uvjete u Srbiji i kako ne bi ostao jedina “siva zona” nesigurnosti u regiji. Pomak Beograda prema prihvaćanju EU standarda je tijekom vlade SNS-a bio zamjetan, unatoč ultranacionalističkom pedigreu stranke. Započevši pristupne pregovore s EU u prosincu 2013., Srbija se sada suočava s dugotrajnim i zahtjevnim procesom zatvaranja svih 35 poglavlja acquis communautairea, što je najvažniji korak kako bi se ostvario formalni poziv za ulazak u Uniju.

Osam poglavlja acquisa je otvoreno ove godine, a u nekoliko njih će se Beograd naći u problemima kako da ispuni nužne standarde EU - prije svega je riječ o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i sigurnosti, financijskoj kontroli i zaštiti okoliša.

Kao što se Slovenija pokazala i kao partner i kao prepreka za članstvo Hrvatske u Uniji dok neka bilateralna pitanja nisu bila riješena, sada bi Hrvatska mogla zauzeti istovjetan stav prema Srbiji. Ulazak Srbije u EU za Zagreb predstavlja jačanje regionalne sigurnosti i može ojačati regionalni ekonomski razvoj. Može, također, pomoći da se Beograd izvuče iz ruskog zagrljaja i pridonijeti da se zajedno skroji učinkovita bosanska država. S druge strane, aspiracije Srbije predstavljaju dragocjenu priliku za Hrvatsku da od svoga južnog susjeda iznudi ustupke kao uvjet za odobravanje ulaska u EU. Proteklih je dana radna skupina Europskog vijeća s dnevnog reda uklonila raspravu o otvaranju pregovaračkih poglavlja 23 i 24 sa Srbijom nakon što je Zagreb doveo u pitanje pripremljenost Beograda. Riječ je o poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i ljudska prava. EU traži jednoglasni konsenzus svih 28 zemalja članica EU. Hrvatski dužnosnici nisu otvoreno izjavili da nastoje blokirati napredak Srbije. Umjesto toga, Zagreb zahtijeva da Beograd ispuni nekoliko ključnih uvjeta, kao što su puna zaštita manjinskih prava, uključujući ona Hrvata u Srbiji, punu suradnju s Haaškim sudom i ukidanje srpskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji tijekom 1990-ih. Hrvatski dužnosnici ističu da se Srbija ne može ponašati kao mini Haag u regiji, posebno kad je riječ o ratovima koje je započeo Beograd.

Srpski dužnosnici tvrde da trebaju novi mandat kako bi proveli teške reforme, nužne za pristupanje EU, i uvjerljiva izborna pobjeda Vučićevih naprednjaka ojačat će razgovore u nekoliko poglavlja acquisa. Ultradesne stranke imaju malo utjecaja, a opozicija integraciji u EU ima vrlo malu podršku. Nedavni pokušaji oporbe da stvori jedinstvenu frontu protiv Vučića propali su, otvarajući put naprednjacima da ostvare dvotrećinsku većinu koja im je zamalo izmakla na prošlim izborima. Proces zatvaranja poglavlja acquisa će vjerojatno trajati nekoliko godina. A i tada put prema EU nije osiguran jer svaka država članica treba ratificirati ulazak svakog novog aspiranta. Kako se, pak, nazire mogući lom EU slijedom referenduma u Velikoj Britaniji u lipnju, a i druge zemlje traže da se olabave veze s Bruxellesom, članstvo Srbije u Uniji bi moglo biti odgođeno ne neodređeno vrijeme.

Postoji još jedan kamen spoticanja na putu Srbije prema EU - odnosi s Kosovom, koji su uključeni u posljednje poglavlje acquisa. Dužnosnici EU poboljšanje odnosa smatraju preduvjetom za obje zemlje da se pridruže bloku. Ovaj uvjet bi se mogao iskoristiti da se Beogradu onemogući ulazak čak i ako ispuni sve ostale uvjete.

Zagreb i ostali glavni gradovi u regiji također će pomno pratiti sljedeće korake u procesu Vojislavu Šešelju. Bili su izuzetno bijesni zbog njegove oslobađajuće presude, što je razumljivo kad se uzmu u obzir prikupljeni dokazi o uključenosti u ratne zločine u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Motrit će žalbeni postupak koji vodi Serge Brammertz, glavni tužitelj na Međunarodnom tribunalu u Haagu. Bez poništenja presude Šešelju Haag će naprosto ohrabriti druge ambiciozne ratne zločince koji bi mogli tvrditi da je protjerivanje civila bila humanitarna gesta, da je govor mržnje bio jačanje morala i da je etničko protjerivanje jednostavno način da se zaštiti srpska populacija.

Izdvajamo