Jezikoslovci Sanaderu: Treba nam zakon o jeziku i kazne za prekršitelje

ZAGREB - Prije ulaska u EU Hrvatska bi morala donijeti i poseban zakon o hrvatskom jeziku, smatra većina jezikoslovaca s kojima smo danas razgovarali. Takav stav zauzelo je i stotinjak kroatista iz Hrvatske i inozemstva na IV. hrvatskom slavističkom kongresu.



Posebne zakone o jeziku imaju mnoge europske zemlje, uključujući i nama susjedne Srbiju, Sloveniju i Makedoniju. Na potrebu donošenja posebnog zakona o jeziku koji bi riješio sva otvorena pitanja Vladu je nedavno upozorilo i Hrvatsko filološko društvo. Tajnik Društva mr. Marko Alerić, profesor na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, uvjeren je da bi donošenje takvog zakona podržala i šira javnost.

U Ustavu nije precizirano što je to službena uporaba hrvatskog jezika i kakav je njezin odnos prema javnoj uporabi', napisao je premijeru Škarić - Javnost je zbunjena i ona ima pravo znati je li nešto u jeziku ispravno ili nije, zakonom bi trebalo jasno propisati koji je pravopis na snazi u Hrvatskoj, ne samo u školama, nego i općenito. Pri tome ne bi trebalo činiti radikalne pomake u odnosu na nama bližu tradiciju, a činjenica je da je danas građanima puno bliže neću nego ne ću. Takav bi se zakon trebao ponajprije odnositi na pisani jezik, u medijima i javnoj upotrebi - kaže Alerić.



Zakon bi, smatra on, trebao propisati i kazne za one koji se ne bi pridržavali njegovih odredaba, no one se, dodaje, ne bi trebale primjenjivati na pojedince nego na institucije. Predsjednik Hrvatskog filološkog društva, fonetičar prof. dr. Ivo Škarić zagovara puno restriktivnije zakonske odredbe. "U Ustavu stoji da je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latiničko pismo, ali bez zakonske precizacije nije dovoljno jasno što je to službena uporaba i kakav je njezin odnos prema javnoj uporabi, a ni sam hrvatski jezik nije jasno označen s obzirom na to da se sastoji od mnoštva različitih idioma. Sve to čini da je ispravan hrvatski slabo zaštićen", napisao je premijeru Sanaderu prof. Škarić.

Premijer je to pismo proslijedio ministru obrazovanja Draganu Primorcu. U izjavi za Jutarnji list Škarić je rekao da smo svakodnevno svjedoci nebrižnog i samovoljnog odnosa prema hrvatskom jeziku, i to u različitim medijima, službama i prigodama, a da za to nitko, upozorava, ne snosi odgovornost.



- Ako smo zakonom propisali himnu i grb, onda bismo trebali i jezik. Jezik bi nam ipak  trebao biti za nijansu određeniji nego što su nam državne granice. Iznimno je važno znati je li pravilnije koristiti sport ili šport, ne u komunikacijskom nego u simboličkom smislu. Danas vi možete koristiti sport, iako znamo da je u službenoj uporabi šport i vama tu nitko ništa ne može. No, kada se propiše da je šport jedino ispravno, onda ste se vi kao pojedinac i institucija u kojoj radite dužni toga pridržavati - kaže prof. Škarić. Smatra da bi sve one koji bi se ogriješili o zakon o jeziku propisana pravila trebalo kažnjavati i - pojedinačno. I on se slaže da bi zakon trebao propisati koji je pravopis u Hrvatskoj službeno na snazi, a odluku o tome trebao bi, kaže, donijeti Sabor.



- To je više političko, a manje stručno pitanje. U krajnjem slučaju o tome je li pravilnije pisati ne ću ili neću, grješka i greška, zadatci ili zadaci, mogao bi se provesti i referendum - kaže Škarić. Donošenje posebnog zakona o jeziku podržava i prof. dr. Marko Samardžija, predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik na Odsjeku za kroatistiku FF-a, no on nije, kaže, siguran da bi takav zakon riješio i pitanje pravopisne zavrzlame. - Mislim da će se pravopisna zavrzlama kod nas još produbiti. Nema šanse da se to smiri. Već je bilo pokušaja da se pravopis donese preko natječaja pa su propali. Ministar Primorac, osim toga, ne može propisati da pravopis moraju koristiti svi - kaže prof. Samardžija.



Dr. Dunja Brozović-Rončević, ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i članica Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, ne dijeli to mišljenje.



- Nemam ništa protiv posebnog zakona o hrvatskom jeziku, ali mislim da nam on nije nužan. Osim toga, nemaju ga ni Talijani, ni Nijemci, ni Englezi - rekla je dr. Dunja Brozović-Rončević.  

Akademik Petar Šimunović izjavio je kako "mi sami, kad smo postali gospodari jezika, ne gospodarimo njime kako valja - rastačemo ga stranim utjecajima, osobito anglizmima", upozorio je, dodavši kako je dovoljno pogledati rječnik mladeži, imena djece, nazive tvrtaka, reklame, natpise po ulicama itd. Šimunović ističe kako jednako tako hrvatski jezik nije uređen zakonom, ne kaže se da je obvezan u visokom školstvu i znanosti, pa se na nekim katedrama predaje na engleskom umjesto na hrvatskom, pišu disertacije na engleskom jeziku i smatraju manje vrijednim one na hrvatskom te preuzima strana terminologija. "Uglavnom, situacija nije dobra", smatra Šimunović.  (H)

Akademik Petar Šimunović: Hrvatski se rastače anglizmima

Ivana Kalogjera-Brkić