Kad sam pokretao Wikipediju, nisam ni sanjao da ću morati ovoliko pozirati za razne novine i časopise, našalio se Jimmy Donal "Jimbo" Wales, osnivač Wikipedije, s novinarima u Dubrovniku gdje je bio najveća zvijezda Međunarodne konferencije o budućnosti interneta, informacijskim slobodama i slobodnim kulturnim dobrima u organizaciji iCOMMONS-a.
Wikipedija je na webu zasnovana kao slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati, a od 15. siječnja 2001. godine, kada je pokrenuta, u njoj je prikupljeno više od 3,7 milijuna članaka na mnogo jezika, no više od milijun ih je na engleskom.
- Vizija koja je pokrenula Wikipediju bilo je nastojanje da se sačini višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvalitete i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovu jeziku. Danas Wikipedija postoji na 125 jezika na kojima je napisano najmanje tisuću članaka. Dakako, ona postoji na daleko više jezika, ali ih ne računam dok ne dosegnu brojku od tisuću pojmova - kaže Wales. Dodaje kako, globalno gledajući, mjesečno njezin sadržaj raste za oko pet posto, no taj rast je puno sporiji u engleskom govornom području, dok se, primjerice, u Indiji mjesečno povećava za oko 10 posto.
• Postoji li kraj za ovakve projekte kao što je Wikipedija?
- Mislim da ne postoji. Ljudsko znanje je podložno promjenama i uvijek ima novih otkrića. Kada smo se približavali brojci od milijun članaka, što je trebalo biti negdje oko jednog 1. travnja, dolazio sam u napast našaliti se sa svojim suradnicima i kao prvoaprilsku šalu im reći da smo završili s poslom, da ćemo sve izbrisati i krenuti ispočetka.
• Sjećate li se što je bio prvi pojam ikad ukucan u Wikipediju?
- Ne znam jer smo zagubili njene početke, ali znam da su prve riječi u Wikipediji bile "Zdravo, svijete" jer je to tradicionalni pozdrav programera kada predstavljaju novi kompjutorski program.
• Jeste li u početku mogli predvidjeti u što će se Wikipedija pretvoriti?
- Imao sam neku ideju, ali je ona napredovala vrlo brzo i vrlo globalno. Danas svi kažu kako smo svi povezani internetom kojim možemo razgovarati na daljinu. Ako je to istina, zašto imam potrebu putovati po cijelom svijetu? Stalno putujem i susrećem se s ljudima i čvrstog sam uvjerenja kako je taj izravni ljudski kontakt još uvijek najvažniji.
• Kako biste usporedili Wikipediju i Britannicu?
- Na neki način smo bolji, na mnogo načina smo lošiji. Glavna razlika je u tome što je Wikipedija potpuno slobodna, ljudi se mogu koristiti njenim člancima na svoj način a da od nikoga ne trebaju tražiti dozvolu. Wikipedija je vrlo opsežna, u njoj je "pokriven" puno veći broj tema s puno više detalja nego što je to u Britannici. Britannica je pomalo staromodna i pomalo snobovska oko toga što otkriva, ali ja gajim golemo poštovanje prema toj enciklopediji čije dosege u nekim područjima Wikipedija još nije dosegnula.
• Kako kontrolirate istinitost unesenih podataka?
- Imamo specijalizirane grupe ljudi za to. Primjerice, 2500 osoba provjerava i nadgleda sve promjene na člancima engleskoga govornog područja. Oni paze na sve probleme i na eventualnu pojavu virusa bez prestanka. Dosad nismo imali problema s netočnim informacijama u Wikipediji niti smo imali ijedan ubačeni virus.
• Je li moguće držati ravnotežu između kvantitete i kvalitete?
- Wikipedija je s vremenom napravila zaokret od kvantitete prema kvaliteti. Kada smo počinjali, trudili smo se imati što više informacija, ali sada se to okreće u korist kvalitete tih informacija, osobito na engleskom jeziku. Ne trebamo na stotine članaka o nekom malom pojmu, trebamo manje članaka veće kvalitete.
• Je li danas lakše nešto pronaći na Googleu ili Wikipediji?
- Wikipedija nije tako velik pretraživač kao što je Google. Kada nešto tražim, i sam koristim Google.
• Znate li možda koliki je broj linkova s drugih stranica na Wikipediju?
- Ne znam točno, ali mislim da je riječ o oko četiri linka po članku.
• Planirate li jednog dana prodati svoj udio i uživati kao što su to učinili tvorci YouTubea?
- Već uživam u svakom trenutku svog života. Wikipedija je vlasništvo Wikimeda Foundation koji sam osnovao kao neprofitnu organizaciju. Dakle, nema tu za mene nikakvog udjela jer je cijela stvar dobrotvorna. Uvijek se šalim da je to najgluplji i najpametniji potez koji sam ikad napravio. No, imam odvojenu kompaniju Wikia koja jako brzo napreduje. Moj život se posljednjih šest godina iz temelja promijenio, danas se družim s ljudima poput Bona i Richarda Bransona koji su svjetske veličine. Prije nekoliko godina bio sam samo mladić koji se igrao s kompjutorima i zamišljao se u "njihovoj koži".
• Jeste li koristili Wikipediju prije posjeta Hrvatskoj kako biste se informirali o Dubrovniku i Jadranskome moru?
- Jesam, pročitao sam cijeli članak o Dubrovniku, a već sam ponešto znao o Hrvatskoj jer sam prije nekoliko godina bio u Zagrebu. Prije nego što sam došao u Dubrovnik, nekoliko dana sam boravio u Sloveniji pa sam koristio Wikipediju da bih naučio više o ratu koji se vodio na ovom području.
• Jesu li se informacije koje ste dobili iz Wikipedije pokazale korisnima?
- U potpunosti.
Lidija Crnčević
Wikipedija je na webu zasnovana kao slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati, a od 15. siječnja 2001. godine, kada je pokrenuta, u njoj je prikupljeno više od 3,7 milijuna članaka na mnogo jezika, no više od milijun ih je na engleskom.
- Vizija koja je pokrenula Wikipediju bilo je nastojanje da se sačini višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvalitete i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovu jeziku. Danas Wikipedija postoji na 125 jezika na kojima je napisano najmanje tisuću članaka. Dakako, ona postoji na daleko više jezika, ali ih ne računam dok ne dosegnu brojku od tisuću pojmova - kaže Wales. Dodaje kako, globalno gledajući, mjesečno njezin sadržaj raste za oko pet posto, no taj rast je puno sporiji u engleskom govornom području, dok se, primjerice, u Indiji mjesečno povećava za oko 10 posto.
• Postoji li kraj za ovakve projekte kao što je Wikipedija?
- Mislim da ne postoji. Ljudsko znanje je podložno promjenama i uvijek ima novih otkrića. Kada smo se približavali brojci od milijun članaka, što je trebalo biti negdje oko jednog 1. travnja, dolazio sam u napast našaliti se sa svojim suradnicima i kao prvoaprilsku šalu im reći da smo završili s poslom, da ćemo sve izbrisati i krenuti ispočetka.
• Sjećate li se što je bio prvi pojam ikad ukucan u Wikipediju?
- Ne znam jer smo zagubili njene početke, ali znam da su prve riječi u Wikipediji bile "Zdravo, svijete" jer je to tradicionalni pozdrav programera kada predstavljaju novi kompjutorski program.
• Jeste li u početku mogli predvidjeti u što će se Wikipedija pretvoriti?
- Imao sam neku ideju, ali je ona napredovala vrlo brzo i vrlo globalno. Danas svi kažu kako smo svi povezani internetom kojim možemo razgovarati na daljinu. Ako je to istina, zašto imam potrebu putovati po cijelom svijetu? Stalno putujem i susrećem se s ljudima i čvrstog sam uvjerenja kako je taj izravni ljudski kontakt još uvijek najvažniji.
• Kako biste usporedili Wikipediju i Britannicu?
- Na neki način smo bolji, na mnogo načina smo lošiji. Glavna razlika je u tome što je Wikipedija potpuno slobodna, ljudi se mogu koristiti njenim člancima na svoj način a da od nikoga ne trebaju tražiti dozvolu. Wikipedija je vrlo opsežna, u njoj je "pokriven" puno veći broj tema s puno više detalja nego što je to u Britannici. Britannica je pomalo staromodna i pomalo snobovska oko toga što otkriva, ali ja gajim golemo poštovanje prema toj enciklopediji čije dosege u nekim područjima Wikipedija još nije dosegnula.
• Kako kontrolirate istinitost unesenih podataka?
- Imamo specijalizirane grupe ljudi za to. Primjerice, 2500 osoba provjerava i nadgleda sve promjene na člancima engleskoga govornog područja. Oni paze na sve probleme i na eventualnu pojavu virusa bez prestanka. Dosad nismo imali problema s netočnim informacijama u Wikipediji niti smo imali ijedan ubačeni virus.
• Je li moguće držati ravnotežu između kvantitete i kvalitete?
- Wikipedija je s vremenom napravila zaokret od kvantitete prema kvaliteti. Kada smo počinjali, trudili smo se imati što više informacija, ali sada se to okreće u korist kvalitete tih informacija, osobito na engleskom jeziku. Ne trebamo na stotine članaka o nekom malom pojmu, trebamo manje članaka veće kvalitete.
• Je li danas lakše nešto pronaći na Googleu ili Wikipediji?
- Wikipedija nije tako velik pretraživač kao što je Google. Kada nešto tražim, i sam koristim Google.
• Znate li možda koliki je broj linkova s drugih stranica na Wikipediju?
- Ne znam točno, ali mislim da je riječ o oko četiri linka po članku.
• Planirate li jednog dana prodati svoj udio i uživati kao što su to učinili tvorci YouTubea?
- Već uživam u svakom trenutku svog života. Wikipedija je vlasništvo Wikimeda Foundation koji sam osnovao kao neprofitnu organizaciju. Dakle, nema tu za mene nikakvog udjela jer je cijela stvar dobrotvorna. Uvijek se šalim da je to najgluplji i najpametniji potez koji sam ikad napravio. No, imam odvojenu kompaniju Wikia koja jako brzo napreduje. Moj život se posljednjih šest godina iz temelja promijenio, danas se družim s ljudima poput Bona i Richarda Bransona koji su svjetske veličine. Prije nekoliko godina bio sam samo mladić koji se igrao s kompjutorima i zamišljao se u "njihovoj koži".
• Jeste li koristili Wikipediju prije posjeta Hrvatskoj kako biste se informirali o Dubrovniku i Jadranskome moru?
- Jesam, pročitao sam cijeli članak o Dubrovniku, a već sam ponešto znao o Hrvatskoj jer sam prije nekoliko godina bio u Zagrebu. Prije nego što sam došao u Dubrovnik, nekoliko dana sam boravio u Sloveniji pa sam koristio Wikipediju da bih naučio više o ratu koji se vodio na ovom području.
• Jesu li se informacije koje ste dobili iz Wikipedije pokazale korisnima?
- U potpunosti.
Lidija Crnčević