OMOGUĆIO MONDO.HR

KOLIKO KOŠTA ŠKOLOVANJE (2) Roditelji, evo kako ulagati i na čemu sve možete uštedjeti kada kupujete opremu za školu

- U petom razredu moramo kupiti bolju opremu jer sada kupujemo za djevojku. Više ništa ne može biti dječje, to je sada "za male" – priča Petra Cvitanić (35), mama Tee koja upravo kreće u peti razred
 Tomislav Krišto/CROPIX

Velika promjena dogodit će se u životu Tee Cvitanić: ove će jeseni krenuti u peti razred. Gotovo je s nižim razredima i jednom omiljenom učiteljicom. Imat će dvostruko više predmeta I svaki će joj predavati drugi nastavnik.

Uz to, Tea će promijeniti I školu – niže razrede pohađala je u područnoj školi, nedaleko zgrade u kojoj živi, u kojoj se nastava odvija samo tijekom prva četiri razreda. Matična škola, u koju bi trebala krenuti od petog razreda, bitno je dalje, te se, zajedno s najboljom prijateljicom u razredu, odlučila za drugu, bližu školu.

Kliknite ovdje i saznajte kako kupiti UDŽBENIKE i ŠKOLSKU OPREMU bez stajanja u redovima i uz BESPLATNU DOSTAVU

Tomislav Kristo / CROPIX / COPYRIGHTED
Zagreb, 170715.Vrbik.Za temu o troskovima skolovanja djece.Na fotografiji: Tea i Fran Cvitanic.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Foto: Tea i Fran Cvitanić (Tomislav Krišto / CROPIX)

- Sad će dobiti i prvi đački pokaz, ići će sama u školu, ponekad i javnim prijevozom. Postaje velika – pričaju mama Petra, komercijalistica, i tata Zoran, trgovački predstavnik.

Pratite veliki specijal na Jutarnji.hr: Spremamo se za školu

Upravo zbog velikih promjena koje se događaju nakon završetka nižih razreda, u izračunu troškova školovanja djece čiji roditelji imaju prosječna primanja, učenike petog i šestog razreda izdvojili smo kao posebnu skupinu: počinju pohađati više razrede osnovne škole, mijenja se koncepcija nastave, sukladno tome i njihove potrebe, ali još su uvijek na granici između djece i pubertetlija. U 7. i 8. razredu zakoračit će u pubertet i smatrati da ih treba tretirati kao odrasle.

Autor infografike: Branimir Klarić

Saznajte kako uštedjeti na kupovini školske opreme

Tijekom prva dva viša razreda osnovne škole roditelji s prosječnim primanjima na školsku opremu te izvanškolske aktivnosti potrošit će, prema troškovniku Jutarnjeg lista, nešto više od 25.000 kuna – oko 12.500 kuna godišnje, što je 20-ak posto godišnje više nego tijekom školovanja u prva četiri razreda.

Tomislav Kristo / CROPIX / COPYRIGHTED
Zagreb, 170715.Vrbik.Za temu o troskovima skolovanja djece.Na fotografiji: Tea, Zoran, Petra i Fran Cvitanic.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Foto: obitelj Cvitanić (Tomislav Krišto / CROPIX)

Udžbenici s omotima za peti razred gotovo su dvostruko skuplji od udžbenika za četvrti: roditelji koji će ih morati kupiti za njih će izdvojiti oko 1.260 kuna, dok komplet za četvrti razred dođe 770 kuna. Uz to, morat će kupiti atlas, koji će im – ako ga ne izgube ili ne polome – trajati do kraja osnovne škole. Bolji šestar, trokute...

SUTRA TREĆI NASTAVAK VELIKOG SPECIJALA: Roditelje učenika sedmog i osmog razreda investiraju 30.000 kuna u školsku opremu i izlete

- I, naravno, torbu. U petom razredu moramo kupiti bolju trobu, za djevojke, da joj se sviđa – neće biti ona dječja, kao za `male`. Ništa više ne možemo kupovati za male. Ima nogu broj 38, papuče i tenisice kupujemo na ženskom odjelu, kao i odjeću, koja je sad bitno skuplja - priča mama Petra, koja će za torbu izdvojiti, kaže, 250 do 300 kuna.

Iskoristi kod mondo-skola-10 i ostvari 10% popusta na kupovinu školske opreme na mondo.hr. Provjeri ponudu

Djeca postaju bitno samostalnija te počinju sama odlaziti na izvanškolske aktivnosti i koristiti javni prijevoz. To se bitno manje odnosi na djecu iz manjih sredina, no djeca u gradovima postaju ovisna o gradskom prijevozu. Osnovnošklski godišnji pokaz za tramvaj u Zagrebu košta 870 kuna.

Tea će dobivati i džeparac – gotovo svi u višim razredima ga dobivaju. Imat će 10 kuna dnevno, da si može kupiti pecivo ili sladoled na povratku iz škole. Tijekom nastave pojest će doručak u sklopu organizirane prehrane, koju će mjesečno plaćati oko 100 kuna.

Autor infografike: Branimir Klarić

Njezina prijateljica iz kvarta Lea Gerard (11), koja će krenuti u 6. razred, prošla je već tranziciju iz nižih u više razrede. Ove će godine kupiti manje stvari nego lani – torba će ostati ista, a pernicu će kupiti novu, jer joj je ona lanjska pukla.

Matea Petrovic / CROPIX
Zagreb, 170715.Obitelj Gerard za temu koliko kosta skola.Foto: Matea Petrovic / CROPIX

Foto: Lea Gerard (11) i njezina obitelj (Matea Petrović / CROPIX)

- Bit će to puna pernica, s priborom – kaže njezin tata Adrian Gerard, doktor dentalne medicine.

Obje djevojke još od nižih razreda imaju mobitele – Tea je prvi mobitel dobila u 2. razredu osnovne škole. Sada koristi Samsung Galaxy Fame, a mjesečno potroši jedan do dva bona od 50 kuna.

Svi u razredu imaju mobitele, kažu djeca. U početku je najvažnije da mogu nazvati roditelje kad počinju ostajati sami kod kuće, a kasnije je važnije da mogu nazvati – prijateljice.

Matea Petrovic / CROPIX
Zagreb, 170715.Obitelj Gerard za temu koliko kosta skola.Foto: Matea Petrovic / CROPIX

Foto: obitelj Gerard (Matea Petrović / CROPIX)

Što se škole tiče, kažu, moraju imati kod kuće Internet i računalo kako bi mogli izrađivati obavezne projekte i prezentacije.

- Moglo bi se to teoretski raditi i bez računala, tražeći informacije u knjižnici i kopirajući fotografije za projekte, ali doista bi bilo bitno, bitno teže. Projekti su, čini mi se, dijelom i osmišljeni da djeca steknu osnovnu informatičku pismenost i da znaju pronaći osnovne informacije na Internetu – kaže mama Maja Gerard, farmaceutska tehničarka I dentalna asistentica.

No, ni Tea ni Lea nemaju vlastiti laptop ni desktop: Tea koristi zajednički, obiteljski laptop, a Lea prijenosno računalo dijeli s braćom – sedmogodišnjom Piom i 12-godišnjim Robertom.

Roditelji ulože 162.000 kuna u 12 godina školovanja djeteta

Koliko nas košta školovanje djeteta? Kako možemo proći povoljnije? Kako u malo vremena pronaći sve što treba za školu, a da pri tome ne izgubimo sate i sate, dane i dane, obilazeći pješke sve knjižare i dućane? Pitanja su to koja si uoči početka školske godine postavi svaki roditelj dok planira kupovinu udžbenika i neophodnu školsku opremu. Ulaganje u obrazovanje je investicija, a ne trošak. Međutim, službeni izračuni i praćenje izdataka koji roditelji imaju vezano uz školovanje djece u Hrvatskoj nisu nikada napravljeni.

Jedan od poznatijih istraživača obrazovanja, prof. dr. Josip Burušić iz Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efektivnost i školski menadžment, slaže se kako našem školskom sustavu nisu u fokusu roditelji. Zato pozdravlja namjeru da se u prvi plan stave potrebe roditelja kako bi im se olakšalo planiranje i raspoređivanja izdataka za školu.

Vođeni iskustvima roditelja, stručnjaka te aktualnim cijenama, pokušali smo napraviti planer za školske izdatke na primjeru obitelji s jednim djetetom s prosječnim primanjima i prosječnim dohotkom po kućanstvu (79.308 kuna godišnje) kako bi svaki roditelj mogao dobiti svojevrsni orijentir za planiranje uoči još jedne školske godine. Ukupna investicija u 12 godina školovanja djeteta iznosi 162.000 kuna odnosno od 13 do 21 posto prihoda po kućanstvu, ovisno o uzrastu školarca.

Troškovi za školsku opremu i izvanškolske aktivnosti detaljno su opisani u četiri dijela ovog specijala kroz četiri grupe: za djecu od prvog do četvrtog razreda; zatim za peti i šesti razred te sedmi i osmi; i na kraju, za prvi do četvrti razred gimnazije.

Ako se izdaci planiraju i pravilno rasporede na cijelu godinu, znači i na ljetne mjesece, a ne kupuje sve odjednom uoči početka školske godine, onda mjesečni trošak ne iznosi više od 21 posto prihoda.

Jasno je pritom da ukupni iznos troška, kao i iznosi pojedinih vrsta troškova, ovise o nizu faktora - o mjestu u kojem obitelj stanuje, udaljenosti mjesta stanovanja do škole, obilježjima i aktivnostima škole koju djeca pohađaju, broju djece i mogućnosti nasljeđivanja do, naravno, prihoda i mogućnosti.

Dr. Burušić smatra da se izdaci ne trebaju nužno svrstavati u kategoriju troškova, već na njih treba gledati i kao na značajan i važan oblik ulaganju u budućnost. Kolika je stopa povrata tog ulaganja u vidu poboljšanja kvalitete života djece, njihovog boljeg položaja na tržištu rada moguće je dobrim dijelom predvidjeti, premda bi i o tome trebalo biti više istraživanja.

Ovaj prilog napravljen je u produkciji Native Ad Studija EPH i mondo.hr u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista i Jutarnjeg.hr

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 22:11