JOSIPOVIĆ I KOLINDA U DRUGOM KRUGU

KOMENTAR JELENE LOVRIĆ Moćna stranačka mašinerija HDZ-a Josipoviću je otela titulu favorita

Goran Mehkek / CROPIX

Unatoč snježnom nevremenu koje je okovalo cijelu zemlju, Hrvatska je pokazala jaku zainteresiranost za izbor predsjednika Republike. Visoka izlaznost, mnogo veća nego na prethodnim europskim i lokalnim izborima, nije rezultat samo pročišćenih biračkih popisa, nego i snažne motiviranosti građana. Očito je da javnost odluku o prvom čovjeku države smatra izuzetno važnom. Odaziv također pokazuje prihvaćenost postojećeg neposrednog izbora predsjednika.

Kao što su ankete i predviđale, Hrvatska svog predsjednika nije uspjela izabrati u prvom krugu. Sve ostalo što se na jučerašnjim izborima dogodilo veliko je iznenađenje. Iznenađenje je prvo izjednačen rezultat između Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarović, koji rame uz rame idu u drugi krug izbora. Unatoč tome što je dosadašnji predsjednik otpočetka važio za favorita. Kandidati koji su već u sedlu i bore se za novi mandat redovito su u prednosti. Redovito, ali ne i ovoga puta. Josipović se po intelektualnom kapacitetu i po iskustvu, koje je stekao u proteklih pet godina na mjestu šefa države, činio superiornim svojim protukandidatima. Brojači glasova nisu potvrdili taj dojam. Nije pomogla ni činjenica da je za novi mandat ponudio ambiciozan program ustavnih promjena, koje bi reformirale i redefinirale hrvatsku državu. Ali, javnost ga nije razumjela, premijer Milanović otvoreno ga je opstruirao, a svojedobno magnetična proklamacija o “novoj pravednosti”, s kojom je osvojio prošle izbore, prema općem je uvjerenju uglavnom ostala mrtvo slovo na papiru.

Pokazalo se da su utezi bili preveliki. Josipovićevim objektivno lošim rezultatima presudile su, čini se, tri činjenice. Prvo, način na koji je odradio prvi mandat. Predsjednik se dao uspavati izuzetno visokim rejtinzima koje je u proteklih pet godina bilježio. Publika je od njega općenito više očekivala. Nije radio podbačaje, ali nije bilježio ni epohalne uzlete. Zamjera mu se taktiziranje i politika nezamjeranja. Prigovara da nije iskoristio sve mogućnosti koje su mu stajale na raspolaganju, poglavito da bi od Vlade iznudio promjenu ekonomski katastrofalne situacije.

JOSIPOVIĆ U DRUGI KRUG ULAZI S MANJE OD 1,5% PREDNOSTI Josipoviću 38,46%, Kolindi 37,22%, Sinčiću 16,42%, a Kujundžiću 6,30% glasova!

Drugo, Josipoviću je presudilo ogromno nezadovoljstvo neuspješnom Vladom premijera Zorana Milanovića, koje se i na njega snažno prelilo. Javnost predsjednika države očito doživljava kao dio tih razočaravajućih struktura, a sam se od njih nije htio radikalnije distancirati.

Treće, Josipoviću je glasove uzeo donedavno potpuno nepoznati Ivan Sinčić, veliko iznenađenje predsjedničkih izbora. Aktivist nevladine udruge Živi zid, kojega neki nazivaju Robinom Hoodom s fejsa ili hrvatskim Che Guevarom, banuo je u predsjedničke izbore i u tri tjedna kampanje napravio sjajan rezultat. Njegove su ideje razbarušene i anarhističke i najvećim dijelom potpuno nerealne. Kao radikalni kritičar svega postojećeg dobio je najveći broj protestnih glasova. Njegovi su birači gubitnici tranzicije, kakvih je u Hrvatskoj, čini se, sve više i nitko se za njih ne zauzima. Činjenica da takav politički lunatik uspije pokupiti gotovo petinu glasova mnogo govori o stanju hrvatske političke pameti i racionalnosti hrvatskog društva. Čini se da je mladi Sinčić plasiran iz HDZ-ove policijsko-obavještajne frakcije, kao svojevrsni instant politički projekt. Kukavičje jaje iz Vasina izbornog inkubatora uspjelo je prema anketama nadmoćnom šefu države oteti značajan postotak glasova.

Suprotno Ivi Josipoviću koji je podbacio, Kolinda Grabar Kitarović svojim je brojem glasova prebacila sva očekivanja. Postigla je iznenađujuće visok rezultat, kakav ankete nipošto nisu predviđale. Premda u kampanji nije plasirala ni jednu spomena vrijednu političku ideju, a nije pokazala ni neki naročit politički kapacitet. Predsjednički program - slikovnica. Umjesto bisera, nizala je gafove. Najviše joj se pamti izjava da će, postane li predsjednica, Vladi lupati šakom po stolu. Nije joj osobito naškodilo ni to što je igrala s figom u džepu, ni što se u više navrata pokazala sklonom petljanju i muljanju. Glumila je domoljupku koja je napustila lukrativan položaj u NATO-ovoj strukturi da bi se žrtvovala za Hrvatsku.

Ako je suditi po rezultatima, gospođi Kitarović nije smetao ni njen potpuno nesinkroniziran odnos sa strankom u čije je ime nastupala. Svojim gardom moderne konzervativke ona je djelovala poput stranog tijela u Karamarkovu HDZ-u, koji se pozicionira kao izrazito desničarska stranka. Očekivanja da bi ona svoju partiju mogla potegnuti prema centru nisu se ostvarila. Upravo suprotno, šef stranke otvoreno je pokazivao da njen juriš na Pantovčak smatra tek instrumentom HDZ-ova pohoda na vlast na idućim parlamentarnim izborima. Premda je njena kampanja, garnirana intervencijama stvarnih gospodara HDZ-a, faktički djelovala politički košmarno, HDZ-ova stranačka vojska u velikom je dijelu odradila svoj posao. Po svemu sudeći, to je tajna uspjeha Kolinde Grabar Kitarović, koja u drugi krug ulazi sa značajnom, možda ne brojčanom, ali svakako akcijskom prednošću.

Na koncu, iznenađenje predstavlja i jako loš rezultat Milana Kujundžića. Činilo se da bi autentični desničar mogao privući mnogo HDZ-ovih glasova, no njegov domoljubni patos munjevito se istrošio. “Dragi moj hrvatski narode”, rečenica koju je valjda nebrojeno puta ponovio, ali iza retorike populističkog nacionalizma gurao je autokratski, po nekima i diktatorski program. Nije mu pomogao ni agresivni gard prema drugim kandidatima, koji se s padom rejtinga samo pojačavao, stvarajući oko tog nesuđenog predsjednika luzersko ozračje. Od takvog se poraza ni Kujudžić ni njegova stranka neće oporaviti, pa je HDZ tako eliminirao moguću konkurenciju na desnici. Premda još ništa nije gotovo, ali rezultat predsjedničkih izbora snažno će utjecati na sve skorije parlamentarne izbore.

Izdvajamo