Kratki put od lijeka do ludnice

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 17.05.2008. u 08:29

Bole vas leđa. Odmah dobivate uputnicu. Odlazite specijalistu, zatim na kompjutoriziranu tomografiju (CT) da se vidi gdje “škripi”. Pokazalo se da imate manje promjene na kralježnici. Dobivate lijekove protiv bolova u leđima. Zatim počinju bolovi u želucu pa opet trebate ići specijalistu koji vas upućuje na gastroskopiju. Otkriva se da imate problem zbog lijekova protiv bolova, što se liječi novim lijekom protiv pojačane kiseline koji vam, pak, izaziva vrtoglavice, depresiju i tjeskobu. Krećete psihijatru koji liječi vašu anksioznost dodatnom terapijom nakon što vam je magnetskom rezonancom isključen tumor na mozgu. U međuvremenu preskače i srce. Nosite holter, morate na ultrazvuk srca. Dobivate nove lijekove protiv tahikardije. Ipak, sretni ste jer ste dobro prošli - nije dijagnosticirana niti jedna opasna bolest poput raka. Istina, izgubili ste nekoliko mjeseci na puste preglede i hodočastili po brojnim ambulantama, ali na kraju ipak treba samo popiti još jednu u nizu propisanih tableta i već ćete nekako izaći na kraj s križoboljom s početka priče, koja se u međuvremenu ionako sama izliječila...

Kupovanje zdravlja
Ovaj primjer najbolje opisuje što se nerijetko događa kad se jednom uđe u ambulantu, pa makar i iz banalnog razloga, i nije usamljen po tome kako jednostavni zdravstveni problem generira nove.        

Razlog za to  često je činjenica da se liječnici sve više oslanjaju na uređaje i lijekove, a manje na razgovor s pacijentom i pokušaj da se, primjerice, problem visokog tlaka ili masnoće u krvi riješi dijetom i zdravom prehranom ili križobolja kretanjem i vježbom.

Kada bi isključivo dostupnost dijagnostike i lijekova bila razlog dugovječnosti, samo bi bogati preživjeli, a oni s manjim zdravstvenim proračunom završili bi život već u 35. godini.

Da to nije baš točno, potvrđuje i to da Kubanci i Amerikanci imaju isti životni vijek, a Amerikanke žive samo godinu dulje od Kubanki! Ne, nije zabuna, nego gola činjenica, premda Amerikanci za zdravlje izdvajaju 29 puta više od Kubanaca. Ovaj neprijeporni dokaz otkriva da zdravlje ovisi o mnogim drugim faktorima, a ne samo o novim aparatima, broju pregleda ili novim lijekovima. Naime, zdravlje i duljina života najviše ovise o tome kako “servisiramo” sami sebe, odnosno o tome koliko se pažljivo odnosimo prema svakom organu. U suprotnom, medicina će pomoći da se živi malo dulje nego što bi objektivno trebalo s obzirom na to da se jetra uništila alkoholom, krvne žile hamburgerima, Colom i čipsom, a srce ležanjem ispred televizora. Riječju, Amerikanci, ali ne samo oni, prilično skupo kupuju zdravlje, a istodobno se prema svom tijelu odnose kao prema tuđoj staroj kanti.

Kako se riješiti pacijenta
Također je vrlo bitno kako se liječnici odnose prema pacijentima i njihovim zdravstvenim problemima. Nerijetko je mnogo lakše poslati ih na dodatne pretrage ili propisati recept, nego u razgovoru postaviti tzv. kliničku sliku bez zračenja i prevelikog broja lijekova, koji, pak, generiraju novo liječenje vlastitih nuspojava.

No, industrija je industrija, mora se nešto prodati, a lakše je ako je barem ambalaža nova. Zato smo gotovo svakodnevno svjedoci neke novosti u medicini, pa je liječnicima, ali i pacijentima, teško pratiti “nove mogućnosti liječenja”, a državne se institucije pokušavaju snaći u toj šumi kako bi prepoznale ima li u njoj drveća ili je riječ o još jednom pokušaju da se samo povećaju izdvajanja za zdravstvo.

Upravo zato sve više zemalja ima tijela koja procjenjuju medicinsku opravdanost uvođenja novih tehnologija i lijekova, ali čini se da ni to nije dovoljno pa se uvodi tzv. Budget Impact Analyses ili analiza utjecaja novih tehnologija i lijekova na zdravstveni proračun. Uz to da se pokaže da neki uređaj ili lijek ima određenu prednost pred postojećima, nužno je pokazati i implikacije na proračun te da će istodobno trošenje za njega posljedično imati pozitivan odjek na proračun kroz znatno produljenje kvalitetnog života i ne previsoku cijenu godine preživljavanja. U suprotnom, odustaje se od “ponude”.

 Sve to govori kako je vrijeme da se i u Hrvatskoj konačno osnuju takva povjerenstva kako bi svaka nabava opreme ili stavljanje lijeka na listu zaista bili temeljeni na višestrukoj koristi. Nedavno je osnovano Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, koje vodi dr. Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u njega je uključeno 60-ak stručnjaka raznih profila, od farmakologa do pravnika i ekonomista. Dr. Stevanović objasnio je da će pokušati kao neovisni stručnjaci procjenjivati omjer koristi i štete novog lijeka ili nove dijagnostike.

Omjer štete i koristi
- Nema lijeka koji ne čini štetu i cjepiva od kojega netko nije umro, zato je omjer štete i koristi jedini pravi kriterij procjene njegove nužnosti. No, to mogu raditi samo oni koji su van politike, farmaceutske industrije i raznih drugih lobija - rekao je dr. Stevanović.

 Dodao je da ozbiljne studije govore da oko 30 posto novih lijekova pruža više koristi nego štete, za njih 30 do 40 posto ne zna se imaju li više štete nego koristi, a više od 25 posto definitivno više šteti nego koristi pacijentima.

Nedavno je grupa američkih i europskih znanstvenika sastavila smjernice kojima se državna tijela trebaju voditi kada procjenjuju dobrobit nekog lijeka ili nove tehnologije. Među ostalim, valja uzeti u obzir veličinu populacije i njezine karakteristike, što se dosad koristilo i koliko je stajalo to liječenje ili dijagnostika.

Zatim treba izračunati koliko bi stajala promjena, a  slijede usporedba starog i novog tretmana, te implikacije na zdravstveni proračun, odnosno procjena neće li novosti narušiti kvalitetu i skrb za druge zdravstvene probleme koji se liječe drugim vrstama terapija.

Ne krene li se tim putem, vrlo bi se brzo moglo dogoditi da deset posto novih lijekova i tehnologija potroši glavninu zdravstvenih proračuna pa da, primjerice, za liječenje angine novca više - nema.

U knjizi “Što vam liječnici ne govore” Lynne McTaggert, koja je nedavno objavljena i kod nas, mogu se naći sljedeći podaci:

• u SAD-u milijun osoba svake godine mora ići na bolničko liječenje zbog reakcije na lijekove
•Američko liječničko društvo objavilo je da su lijekovi i liječnici treći vodeći uzrok smrtnosti u SAD-u
•antibiotici ne liječe prehladu i gripu
•dvije trećine slučajeva gluhoće u djece povezano je s uzimanjem antibiotika
• inhalatori poput Ventolina mogu naglo sniziti tlak te izazvati oticanje osrčja i kolaps
•kortikosteroidi uništavaju kosti, izazivaju gubitak mišićne mase, atrofiju kože, modrice, strije i nesanicu
•britanski NICE objavio je da kombinacija beta-blokatora i diuretika za sniženje krvnog tlaka 20 posto povećava rizik od dijabetesa, a može izazvati i psihičke probleme
•lijekovi za epilepsiju mogu izazvati suicidalne misli i potaknuti na suicid
•lijekovi protiv hiperaktivnosti (Ritalin) izazivaju depresiju i ovisnost
•Viagra, uz mogućnost infarkta i drugih problema sa srcem, može izazvati neplodnost mlađih muškaraca
•nuspojave lijekova protiv ulkusne bolesti su glavobolja, depresija, vrtoglavica, hepatitis, mučnina...
•statini, lijekovi za snižavanje masnoća u krvi, uništavaju koenzim 10 (Q10), a time i srčani mišić i mozak
Što nam liječnici sve ne govore

Goranka Jureško

Izdvajamo