S Marinom Matulović-Dropulić, ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, razgovarali smo o problemu bespravne gradnje, napose na Viru i drugim otocima. Ministrica je govorila i o golf-terenima, planovima za Park Prevlaka i o tome hoće li izrada urbanističkih planova uređenja za turistička naselja usporiti gradnju na obali. Uskoro će se usvojiti i novi zakoni koji reguliraju gradnju.
Razgovarale smo i o urbanoj komasaciji, u čiju provedbu mnogi sumnjaju, a bez tog je instrumenta urbanizam nezamisliv. Pokrenuta je i velika akcija izrade pravilnika koji reguliraju zbrinjavanje raznih vrsta reciklažnog otpada. Ministrica je najavila i da je u tijeku izmjena pravilnika o obeštećivanju za zemljišta, što je prije nekoliko godina izazvalo revolt zbog malih naknada.
• Kada se može očekivati nastavak akcije rušenja bespravne gradnje? Više nema rušenja višekatnica?
- Mi zapravo kontinuirano uklanjamo objekte, i to na području cijele Hrvatske. Drago nam je da to više nije prva vijest u novinama. Na primjer, u Istri je tijekom travnja uklonjeno osam bespravnih objekata. Istra je karakteristična po tome što nakon primljenih inspekcijskih rješenja ljudi sami ruše objekte, ne čekajući 'službenu' mehanizaciju, što nije slučaj na ostatku obalnog područja. Upravo provodimo tzv. male akcije i uklanjamo manje bespravne građevine. Primjerice, netko je napravio stubište, ogradu ili spremište koje susjedu smeta. I takve slučajeve moramo rješevati. Dakle, nastavljamo s uklanjanjem bespravnih objekata, s tim da ćemo ljeti pokušati ne ometati goste i rušit ćemo tamo gdje nema puno turista. Uspjeli smo kontinuiranim akcijama zaustaviti novu bespravnu gradnju i sveli smo je samo na sporadične slučajeve.
• Ipak, u Zagrebu dugo nije bilo rušenja bespravne gradnje?
- U Zagrebu radimo uglavnom te male akcije, zbog toga što tu sve kuće uglavnom imaju građevinsku dozvolu. Većinom rješavamo bespravnu nadogradnju i dogradnju. Od većih zahvata imamo, kao u jednom slučaju na Trešnjevci, bespravno sagrađen jedan kat ili objekt koji je premašio gabarite dopuštene građevinskom dozvolom. To nam je najteži posao jer kuću prije djelomičnog rušenja treba statički osigurati, treba izraditi i elaborate rušenja koji su osjetljivi i koštaju. Ministarstvo, osim što uklanja bespravne građevine, radi i druge dobre stvari, a rušenje nam je jedan od najtežih poslova.
• Kakvi su to još, primjerice, manji 'susjedski' probremi koje rješevate?
- Ljudi često neke manje građevinske zahvate običavaju raditi bez dozvole i bez suglasnosti ili dogovora sa susjedom. Zahvata kao što su, primjerice, ogradni zidovi i ograde kojima su ljudi zauzeli i tuđe zemljište ili prevelike ograde, stube i slično, jako je mnogo. Zato u mjesečnu radnu obvezu inspektora ulazi i obveza obrade takvih manjih slučajeva bespravne gradnje. Od investitora se najprije traži da sam ukoni takvu građevinu i u 80 posto slučajeva to se i učini.
• Pripremate se i za uklanjanje bespravne gradnje na otocima. Kreću li bageri i na neke gdje akcija još nije bilo?
- Na Braču smo još lani počeli provoditi akciju uklanjanja i nastavit ćemo je. Uskoro ćemo na Rab. U tijeku su inspekcijski postupci vezani uz bespravne objekte na Korčuli i na Hvaru, obrađujemo i zadarske otoke, među kojima i Pašman te Dugi otok. Na Lošinju smo već intervenirali rušenjem. Na otocima je, na žalost, mnogo primjera devastiranih dijelova, odnosno situacija sličnih onima u srednjoj Dalmaciji, gdje su gradnjom napadnuta zanimljivija područja, zapravo ona najljepša. Ipak, na obali su dva najdrastičnija primjera, Vir i Rogoznica. Njima se ozbiljno bavimo.
• Što će se dalje događati na Viru?
- Izrađivač prostornog plana sada bi trebao odgovoriti na primjedbe iznesene u javnoj raspravi te bi nakon toga trebalo donijeti prostorni plan. Međutim, prema informacijama iz novina, oni nemaju tu namjeru. Navodno je načelnik Vira izjavio da će u rujnu početi primati građane koji imaju primjedbe na plan. Naravno da mi nećemo do tada čekati prostorni plan jer postoje zakonski rokovi. Na Vir ćemo krenuti još prije ljeta.
• Arhitekt Branko Silađin je nedavno predložio da se otok Vir proglasi hrvatskim Disneylandom. Što o tome mislite?
- Predložio je da se raspiše arhitektonski natječaj za Vir, a ne da se on legalizira. Ne vidim baš što bi se tim natječajem moglo dobiti. Kad dođete na Vir, već vam je na prvi pogled jasno da se dio objekata prema pravilima urbanističke struke i propisima definitivno ne može legaizirati. Mislim da nema nikakve mogućnosti sanirati taj prostor nekim arhitektonskim natječajem. Ali, svatko, naravno, može izraditi neki prijedlog.
• Na obali nakon donošenja prostornih planova gradova i općina, slijedi izrada, navodno, stotinjak detaljnih planova?
- Obveza je jedinica lokalne samouprave da za neizgrađea građevinska područja, u što ulaze i turističke zone, izrade urbanističke planove uređenja. Moram reći da nisam za masovnu izradu detaljanih planova, međutim, ostavili smo im na volju hoće li raditi detaljne planove, osim urbanističkih planova uređenja. Mislim da je puno bolje rješenje jedno područje odnosno turističku zonu cjelovito sagledati urbanističkim planom uređenja, a lokacijskim dozvolama rješavati objekte unutar tog područja. Žele li gradovi i općine nakon urbanističkog plana uređenja ili generalnog plana izrađivati neki detaljan plan, to je njihova odluka. Detaljni plan precizno određuje poziciju i gabarite objekta i nema mogućnosti izmjena koje, na primjer, zahtijeva situacija u prostoru, osim u redovnoj poceduri izmjena i dopuna prostornog plana, što onda može produljiti rok realizacije predviđenog projekta.
• Hoće li izrada urbanističkih planova privremeno zaustaviti gradnju na obali, od čega neki strahuju?
- To ovisi o jedinicama lokalne samouprave i interesu investitora za gradnju na određenom području. Dobro je što se više ne može graditi kako nekome padne na pamet. To je i razlog izrade urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova za velike stambene, poslovne ili turističke zone. Napominjem da bi, ako se o tome na vrijeme ne povede računa, ostvarivanje nekog projekta moglo usporiti obavezno komunalno opremanje takvog područja, jer gradnju na moru bez riješene kanalizacije, vodovoda i druge infrastrukture više ne možemo dozvoliti.
• Nasrće li na hrvatsku obalu putem turističkih investicija i dalje, kakvim ga neki smatraju, grub i sirov kapital?
- Naravno, ali više se na obali ne može graditi ima li se u vidu samo kratkoročni profit. Zato inzistiramo na izradi prostornih planova i planova nižeg reda. Uredba Vlade RH o uređenju i zaštiti obalnog područja mora donesena je upravo radi očuvanja tog vrlo vrijednog hrvatskog prostora, koji, na sreću, još nije devastiran.
• Je li još mnogo projekata ili prostornih planova nalik prvoj verziji uređenja turističkog naselja Haludovo na Krku, kojom ga se htjelo urediti kao mastodont, Ministarsvo zaustavilo?
- Pa mi svaki dan nešto odbijamo, od detaljnih planova koji nam dolaze radi davanja suglasnosti do urbanističkih planova uređenja. Ne zato što se to nama sviđa, nego isključivo zato što je planom obuhvaćeno područje preizgrađeno ili je, primjerice, predviđena gradnja apartmana za prodaju u turističkim područjima, što Uredba ne omogućava. Razvojni je prioritet Hrvatske na obalnom području podići kvalitetu turizma, sagraditi primjereniju prometnu infrastrukturu te omogućiti i druga komplementarna ulaganja. A s tim u skladu je i prostorno planiranje.
• Mnogi se žale da im je tijekom izrade planova zemljište obezvrijeđeno. Što mogu napraviti oni koji se smatraju prevarenima?
- Ne mogu govoriti o prijevarama. Neki su ljudi loše prošli jer na njihovu području planovima nije predvidena gradnja. Zato razmatramo kako te ljude obeštetiti. Primjedbi ima, posebno ako je neko zemljište prije bilo u građevinskom području, a novim mu je planom ta namjena ukinuta te je građevinskim područjem proglašena druga lokacija. Takvo planiranje ne prihvaćamo. Nama su baze za ocjenu planova stari planovi. Građevinsko područje koje nije izgrađeno mora se smanjiti, ali se ne može 'preseliti' na novu lokaciju.
• Može li se uskoro očekivati prijedlog Zakona o urbanoj komasaciji?
- Upravo izrađujemo novi zakon i do ljeta ćemo ga završiti. Taj će zakon objediniti materiju sadašnjeg Zakona o prostornom uređenju i Zakon o gradnji te urediti urbanu komasaciju. Posebnim bi se zakonom uredilo područje građevinskih proizvoda. Nadam se da ćemo novi zakon Saboru predložiti najkasnije u listopadu.
• Možete li jednostavnim riječima objasniti što je to urbana komasacija?
- Jedan se grad ili područje bez urbane komasacije ne može planirati onako kako urbanistička struka zahtjeva. Na pojedinom je području mnogo različitih parcela, uskih, velikih, koso postavljenih, a razlikuju se i po svom vlasničkom statusu. Teško je ako morate o tome voditi računa, kvalitetno planirati. Zato je prethodno potrebno provesti urbanu komasaciju. Međutim, s njom se moraju složiti svi vlasnici parcela na tom području. Oni moraju dobiti zamjenske parcele za gradnju, a onima koji to ne žele mora se isplatiti tržišna vrijednost zemljišta. Bit će tu velikih problema jer ljudi se često iz ovih ili onih razloga neće složiti s urbanom komasacijom. U tom slučaju taj će dio grada morati pričekati s promjenom svog izgleda.
• Trostruki zakon, čija je izrada u tijeku, pojedostavit će i dozvole za gradnju?
- Predviđamo jednu dozvolu za gradnju. Zakon će propisati i mnogo veću odgovornost projektanata, koji će dobiti dio posla što ga danas obavljaju uredi u županijama i Gradu Zagrebu. Tako ćemo smanjiti proceduru. Ta će jedna dozvola biti proširena današnja lokacijska dozvola, a građevinska će se dozvola izdavati samo u nekim slučajevima, primjerice kad se radi o tehnološki zahtjevnoj građevini u kojoj je predviđeno obavljanje djeltnosti koja može biti opasna za ljude i okoliš. • Koji su daljni planovi s POS-om?
- Program POS-a se nastavlja jer moramo imati organiziranu stambenu gradnju za mlade ljude i one koji nisu uspjeli riješiti svoj stambeni problem. U ovom se trenutku gradi 1837 stanova POS-a. Međutim, jako je velik problem osiguravanje zemljišta za poticajnu stanogradnju. Zemljište na natječajima koje raspisujemo i dajemo 70 eura po četvornom metru, koliko po zakonu možemo maksimalno dati, ne možemo dobiti. A gradovi i općine više nemaju svojeg zemljišta. Te su lokacije, međutim, u pravilu izdvojene i podalje od gradova. Drugih lokacija nema i morat ćemo ići na izmjene zakona o POS-u, a za kupnju zemljišta osigurati veći iznos.
• Hoćete li Gradu Zagrebu prodati projekt golemog POS naselja koje se trebalo sagraditi u Sesvetama, na području nekadašnje farme Sljeme?
- Hoćemo. Nema razloga da Gradu ne prodamo projektnu dokumentaciju i sve ono što je uloženo u tu lokaciju. Budući da do danas Grad nije na državu prepisao zemljište, za tu se lokaciju nisu mogle zatražiti građevinske dozvole za gradnju stanova POS-a. Grad se odlučio za drugačiji način gradnje na toj lokaciji i, prema tome, nemamo razloga ne prodati mu dokumentaciju. Međutim, od Grada Zagreba zatražili smo izmjenu i dopunu generalnog plana Sesveta kako bi na državnom zemljištu u Dubokom Jarku i u Sponici mogli graditi stanove POS-a. U jesen ćemo, nadam se, moći započeti pripremu zemljišta.
• Za koliko ćete Gradu Zagrebu prodati projekt 'farme' u Sesvetama?
- Tražimo točno onoliko koliko smo uložili, oko 77 milijuna kuna. U to su uračunati priprema zemljišta, što znači rušenje objekata i dovođenje komunalne infrastrukture za organizaciju gradilišta, projektna dokumentacija i drugo.
• Oko devastacije povijesne jezgre Trogira digla se prašina, djelomice i zbog nelegalne dogradnje. Kakva je suradnja vašeg i Ministarstva kulture, odnosno Građevinske inspekcije i Inspekcije za kulturnu bašinu?
- Suradnja je dobra. U tijeku su razgovori o zajedničkom nastupanju i svemu onome što može pripomoći većoj efikasnosti u djelovanju obiju inspekcija. Kad je riječ o spomenicima kulture, građevinska inspekcija ne može samostalno djelovati na temelju mišljenja konzeratora, koji za svaki objekt na kojem se uklanja bespravno sagrađeni dio moraju propisati sanacijski zahvat. Međutim, glavni je problem nedostatak inspektora, stoga izostaje učinkovito preventivno djelovanje.
• Provjerava li inspekcija provode li se u praksi zakon i pravilnik o PET ambalaži. Neka mjesta navodno nisu dobro označena, nekima nedostaje novca?
- Poznati su mi problemi s provedbom tog pravilnika i, prema našim očekivanjima, još će ih neko vrijeme u ovom razdoblju prilagodbe, Ali, istodobno ih i rješavamo. Najveće je postignuće to što smo očistili Hrvatsku od ambalaže, koja se počela reciklirati i što se taj korisni otpad upotrebljava za daljnju prizvodnju. To je jedan od prioriteta strategije gospodarenja otpadom. Neke se trgovine još snalaze jer nisu odmah krenule u organizaciju prihvata ambalaže, misleći da će se taj pravilnik mijenjati i da će komunalne tvrtke biti trajno zadužene za otkup ambalaže, međutim, to nije prioritet komunalnih tvrtki. Ipak, iz dana u dan organizacija u trgovinama je sve bolja, a sanitarni inspektori koji ih obilaze daju prijedloge za poboljšanje prihvata i privremenog skladištenja ambalaže. Skupljače ambalaže plaća Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinskovitost, a trgovci odlučuju kojiko će se često i kada ambalaža iz trgovina odvoziti.
• Kada će sve to potpuno profunkcionirati?
- Razgovarali smo s Austrijancima i oni su nam rekli da je njihov pravilnik imao dvogodišnje porođajne muke. Dakle, ne možemo ni mi to riješiti u dva-tri mjeseca. Na snagu je, također, stupio pravilnik o gumama i uskoro će krenuti njegova provedba. Do ljeta ćemo završiti i pravilnik o elektroničkom otpadu te o zbrinjavanju starih automobila. Pri kraju je izrada pravilnika o otpadnim uljima, starim baterijama i akumulatorima. Pravilnik o infektivnom otpadu također će uskoro biti gotov.
• Kada će se riješiti sanacija odlagališta otpada na otocima? Nije rijetkost vidjeti pitoreskno otočno mjesto i nelegalno odlagalište pokraj njega.
- Takvi su prizori već rijetkost, a uskoro će potpuno nestati. Do 2008. svi će otoci biti dio organiziranog sustava prikupljanja otpada. Već smo riješili odlagališta na otocima Zadarske županije. Na njima otpada više nema, on se tamo samo privremeno prikuplja i zatim prevozi na kopno. Dalje će se otpad rješavati u centrima za gospodarenje otpadom. Prvi je takav centar, za koji smo dobili i sredstva iz pretpristupnih fondova Europske Unije, Bikarac pokraj Šibenika. Za njega je gotova projektna dokumentacija i realizacija počinje odmah nakon što se dobije potvrda o odobrenim sredstvima. Nakon toga kreće realizacija za Marišćinu pokraj Rijeke. Za taj centar Primorsko-goranske županije projektna dokumentacija se završava. Na lokaciji Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvode se dodatni istražni radovi, a istražuju se i dodatna rješenja.
• Što se planira s odlagalištem Dubrovnika?
- Što se Dubrovačko-neretvanske županije tiče, prostornim je planom predviđen takav centar u Dubrovačkom primorju. Ono što smatram važnim istaknuti jest to da smo uspjeli u svim prostornim planovima županija utvrditi lokacije centara za gospodarenje otpadom. Njihov se broj može smanjiti, što ovisi o županijama koje se mogu dogovoriti da organiziraju jedan centar za, primjerice, dvije ili više županija. Takve ćemo dogovore podržati i pomoći.
• Nedavno su službeno objavljene imovinske kartice dužnosnika. U vašoj kartici nema nijedne kuće iako ste arhitektica i ministrica graditeljstva, a i suprug vam je arhitekt. Kako to da niste za sebe projektirali kuću?
- Oduvijek sam živjela u stanu i nemam želje i potrebe za kućom. Osim toga, nismo se imali vremena time baviti niti smo za to imali finacijskih mogućnosti. Sasvim sam zadovoljna stanom, a moguće je da bi mi kuća bila preveliko opterećenje. Možda bi mi dobro došla kad odem u mirovinu i eventualno se počnem baviti obrađivanjem vrta, ali kako to nisam nikad radila, ne vjerujem da će mi se takva želja probuditi.
Korana Sutlić
Razgovarale smo i o urbanoj komasaciji, u čiju provedbu mnogi sumnjaju, a bez tog je instrumenta urbanizam nezamisliv. Pokrenuta je i velika akcija izrade pravilnika koji reguliraju zbrinjavanje raznih vrsta reciklažnog otpada. Ministrica je najavila i da je u tijeku izmjena pravilnika o obeštećivanju za zemljišta, što je prije nekoliko godina izazvalo revolt zbog malih naknada.
• Kada se može očekivati nastavak akcije rušenja bespravne gradnje? Više nema rušenja višekatnica?
- Mi zapravo kontinuirano uklanjamo objekte, i to na području cijele Hrvatske. Drago nam je da to više nije prva vijest u novinama. Na primjer, u Istri je tijekom travnja uklonjeno osam bespravnih objekata. Istra je karakteristična po tome što nakon primljenih inspekcijskih rješenja ljudi sami ruše objekte, ne čekajući 'službenu' mehanizaciju, što nije slučaj na ostatku obalnog područja. Upravo provodimo tzv. male akcije i uklanjamo manje bespravne građevine. Primjerice, netko je napravio stubište, ogradu ili spremište koje susjedu smeta. I takve slučajeve moramo rješevati. Dakle, nastavljamo s uklanjanjem bespravnih objekata, s tim da ćemo ljeti pokušati ne ometati goste i rušit ćemo tamo gdje nema puno turista. Uspjeli smo kontinuiranim akcijama zaustaviti novu bespravnu gradnju i sveli smo je samo na sporadične slučajeve.
• Ipak, u Zagrebu dugo nije bilo rušenja bespravne gradnje?
- U Zagrebu radimo uglavnom te male akcije, zbog toga što tu sve kuće uglavnom imaju građevinsku dozvolu. Većinom rješavamo bespravnu nadogradnju i dogradnju. Od većih zahvata imamo, kao u jednom slučaju na Trešnjevci, bespravno sagrađen jedan kat ili objekt koji je premašio gabarite dopuštene građevinskom dozvolom. To nam je najteži posao jer kuću prije djelomičnog rušenja treba statički osigurati, treba izraditi i elaborate rušenja koji su osjetljivi i koštaju. Ministarstvo, osim što uklanja bespravne građevine, radi i druge dobre stvari, a rušenje nam je jedan od najtežih poslova.
• Kakvi su to još, primjerice, manji 'susjedski' probremi koje rješevate?
- Ljudi često neke manje građevinske zahvate običavaju raditi bez dozvole i bez suglasnosti ili dogovora sa susjedom. Zahvata kao što su, primjerice, ogradni zidovi i ograde kojima su ljudi zauzeli i tuđe zemljište ili prevelike ograde, stube i slično, jako je mnogo. Zato u mjesečnu radnu obvezu inspektora ulazi i obveza obrade takvih manjih slučajeva bespravne gradnje. Od investitora se najprije traži da sam ukoni takvu građevinu i u 80 posto slučajeva to se i učini.
• Pripremate se i za uklanjanje bespravne gradnje na otocima. Kreću li bageri i na neke gdje akcija još nije bilo?
- Na Braču smo još lani počeli provoditi akciju uklanjanja i nastavit ćemo je. Uskoro ćemo na Rab. U tijeku su inspekcijski postupci vezani uz bespravne objekte na Korčuli i na Hvaru, obrađujemo i zadarske otoke, među kojima i Pašman te Dugi otok. Na Lošinju smo već intervenirali rušenjem. Na otocima je, na žalost, mnogo primjera devastiranih dijelova, odnosno situacija sličnih onima u srednjoj Dalmaciji, gdje su gradnjom napadnuta zanimljivija područja, zapravo ona najljepša. Ipak, na obali su dva najdrastičnija primjera, Vir i Rogoznica. Njima se ozbiljno bavimo.
• Što će se dalje događati na Viru?
- Izrađivač prostornog plana sada bi trebao odgovoriti na primjedbe iznesene u javnoj raspravi te bi nakon toga trebalo donijeti prostorni plan. Međutim, prema informacijama iz novina, oni nemaju tu namjeru. Navodno je načelnik Vira izjavio da će u rujnu početi primati građane koji imaju primjedbe na plan. Naravno da mi nećemo do tada čekati prostorni plan jer postoje zakonski rokovi. Na Vir ćemo krenuti još prije ljeta.
• Arhitekt Branko Silađin je nedavno predložio da se otok Vir proglasi hrvatskim Disneylandom. Što o tome mislite?
- Predložio je da se raspiše arhitektonski natječaj za Vir, a ne da se on legalizira. Ne vidim baš što bi se tim natječajem moglo dobiti. Kad dođete na Vir, već vam je na prvi pogled jasno da se dio objekata prema pravilima urbanističke struke i propisima definitivno ne može legaizirati. Mislim da nema nikakve mogućnosti sanirati taj prostor nekim arhitektonskim natječajem. Ali, svatko, naravno, može izraditi neki prijedlog.
• Na obali nakon donošenja prostornih planova gradova i općina, slijedi izrada, navodno, stotinjak detaljnih planova?
- Obveza je jedinica lokalne samouprave da za neizgrađea građevinska područja, u što ulaze i turističke zone, izrade urbanističke planove uređenja. Moram reći da nisam za masovnu izradu detaljanih planova, međutim, ostavili smo im na volju hoće li raditi detaljne planove, osim urbanističkih planova uređenja. Mislim da je puno bolje rješenje jedno područje odnosno turističku zonu cjelovito sagledati urbanističkim planom uređenja, a lokacijskim dozvolama rješavati objekte unutar tog područja. Žele li gradovi i općine nakon urbanističkog plana uređenja ili generalnog plana izrađivati neki detaljan plan, to je njihova odluka. Detaljni plan precizno određuje poziciju i gabarite objekta i nema mogućnosti izmjena koje, na primjer, zahtijeva situacija u prostoru, osim u redovnoj poceduri izmjena i dopuna prostornog plana, što onda može produljiti rok realizacije predviđenog projekta.
• Hoće li izrada urbanističkih planova privremeno zaustaviti gradnju na obali, od čega neki strahuju?
- To ovisi o jedinicama lokalne samouprave i interesu investitora za gradnju na određenom području. Dobro je što se više ne može graditi kako nekome padne na pamet. To je i razlog izrade urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova za velike stambene, poslovne ili turističke zone. Napominjem da bi, ako se o tome na vrijeme ne povede računa, ostvarivanje nekog projekta moglo usporiti obavezno komunalno opremanje takvog područja, jer gradnju na moru bez riješene kanalizacije, vodovoda i druge infrastrukture više ne možemo dozvoliti.
• Nasrće li na hrvatsku obalu putem turističkih investicija i dalje, kakvim ga neki smatraju, grub i sirov kapital?
- Naravno, ali više se na obali ne može graditi ima li se u vidu samo kratkoročni profit. Zato inzistiramo na izradi prostornih planova i planova nižeg reda. Uredba Vlade RH o uređenju i zaštiti obalnog područja mora donesena je upravo radi očuvanja tog vrlo vrijednog hrvatskog prostora, koji, na sreću, još nije devastiran.
• Je li još mnogo projekata ili prostornih planova nalik prvoj verziji uređenja turističkog naselja Haludovo na Krku, kojom ga se htjelo urediti kao mastodont, Ministarsvo zaustavilo?
- Pa mi svaki dan nešto odbijamo, od detaljnih planova koji nam dolaze radi davanja suglasnosti do urbanističkih planova uređenja. Ne zato što se to nama sviđa, nego isključivo zato što je planom obuhvaćeno područje preizgrađeno ili je, primjerice, predviđena gradnja apartmana za prodaju u turističkim područjima, što Uredba ne omogućava. Razvojni je prioritet Hrvatske na obalnom području podići kvalitetu turizma, sagraditi primjereniju prometnu infrastrukturu te omogućiti i druga komplementarna ulaganja. A s tim u skladu je i prostorno planiranje.
• Mnogi se žale da im je tijekom izrade planova zemljište obezvrijeđeno. Što mogu napraviti oni koji se smatraju prevarenima?
- Ne mogu govoriti o prijevarama. Neki su ljudi loše prošli jer na njihovu području planovima nije predvidena gradnja. Zato razmatramo kako te ljude obeštetiti. Primjedbi ima, posebno ako je neko zemljište prije bilo u građevinskom području, a novim mu je planom ta namjena ukinuta te je građevinskim područjem proglašena druga lokacija. Takvo planiranje ne prihvaćamo. Nama su baze za ocjenu planova stari planovi. Građevinsko područje koje nije izgrađeno mora se smanjiti, ali se ne može 'preseliti' na novu lokaciju.
• Može li se uskoro očekivati prijedlog Zakona o urbanoj komasaciji?
- Upravo izrađujemo novi zakon i do ljeta ćemo ga završiti. Taj će zakon objediniti materiju sadašnjeg Zakona o prostornom uređenju i Zakon o gradnji te urediti urbanu komasaciju. Posebnim bi se zakonom uredilo područje građevinskih proizvoda. Nadam se da ćemo novi zakon Saboru predložiti najkasnije u listopadu.
• Možete li jednostavnim riječima objasniti što je to urbana komasacija?
- Jedan se grad ili područje bez urbane komasacije ne može planirati onako kako urbanistička struka zahtjeva. Na pojedinom je području mnogo različitih parcela, uskih, velikih, koso postavljenih, a razlikuju se i po svom vlasničkom statusu. Teško je ako morate o tome voditi računa, kvalitetno planirati. Zato je prethodno potrebno provesti urbanu komasaciju. Međutim, s njom se moraju složiti svi vlasnici parcela na tom području. Oni moraju dobiti zamjenske parcele za gradnju, a onima koji to ne žele mora se isplatiti tržišna vrijednost zemljišta. Bit će tu velikih problema jer ljudi se često iz ovih ili onih razloga neće složiti s urbanom komasacijom. U tom slučaju taj će dio grada morati pričekati s promjenom svog izgleda.
• Trostruki zakon, čija je izrada u tijeku, pojedostavit će i dozvole za gradnju?
- Predviđamo jednu dozvolu za gradnju. Zakon će propisati i mnogo veću odgovornost projektanata, koji će dobiti dio posla što ga danas obavljaju uredi u županijama i Gradu Zagrebu. Tako ćemo smanjiti proceduru. Ta će jedna dozvola biti proširena današnja lokacijska dozvola, a građevinska će se dozvola izdavati samo u nekim slučajevima, primjerice kad se radi o tehnološki zahtjevnoj građevini u kojoj je predviđeno obavljanje djeltnosti koja može biti opasna za ljude i okoliš. • Koji su daljni planovi s POS-om?
- Program POS-a se nastavlja jer moramo imati organiziranu stambenu gradnju za mlade ljude i one koji nisu uspjeli riješiti svoj stambeni problem. U ovom se trenutku gradi 1837 stanova POS-a. Međutim, jako je velik problem osiguravanje zemljišta za poticajnu stanogradnju. Zemljište na natječajima koje raspisujemo i dajemo 70 eura po četvornom metru, koliko po zakonu možemo maksimalno dati, ne možemo dobiti. A gradovi i općine više nemaju svojeg zemljišta. Te su lokacije, međutim, u pravilu izdvojene i podalje od gradova. Drugih lokacija nema i morat ćemo ići na izmjene zakona o POS-u, a za kupnju zemljišta osigurati veći iznos.
• Hoćete li Gradu Zagrebu prodati projekt golemog POS naselja koje se trebalo sagraditi u Sesvetama, na području nekadašnje farme Sljeme?
- Hoćemo. Nema razloga da Gradu ne prodamo projektnu dokumentaciju i sve ono što je uloženo u tu lokaciju. Budući da do danas Grad nije na državu prepisao zemljište, za tu se lokaciju nisu mogle zatražiti građevinske dozvole za gradnju stanova POS-a. Grad se odlučio za drugačiji način gradnje na toj lokaciji i, prema tome, nemamo razloga ne prodati mu dokumentaciju. Međutim, od Grada Zagreba zatražili smo izmjenu i dopunu generalnog plana Sesveta kako bi na državnom zemljištu u Dubokom Jarku i u Sponici mogli graditi stanove POS-a. U jesen ćemo, nadam se, moći započeti pripremu zemljišta.
• Za koliko ćete Gradu Zagrebu prodati projekt 'farme' u Sesvetama?
- Tražimo točno onoliko koliko smo uložili, oko 77 milijuna kuna. U to su uračunati priprema zemljišta, što znači rušenje objekata i dovođenje komunalne infrastrukture za organizaciju gradilišta, projektna dokumentacija i drugo.
• Oko devastacije povijesne jezgre Trogira digla se prašina, djelomice i zbog nelegalne dogradnje. Kakva je suradnja vašeg i Ministarstva kulture, odnosno Građevinske inspekcije i Inspekcije za kulturnu bašinu?
- Suradnja je dobra. U tijeku su razgovori o zajedničkom nastupanju i svemu onome što može pripomoći većoj efikasnosti u djelovanju obiju inspekcija. Kad je riječ o spomenicima kulture, građevinska inspekcija ne može samostalno djelovati na temelju mišljenja konzeratora, koji za svaki objekt na kojem se uklanja bespravno sagrađeni dio moraju propisati sanacijski zahvat. Međutim, glavni je problem nedostatak inspektora, stoga izostaje učinkovito preventivno djelovanje.
• Provjerava li inspekcija provode li se u praksi zakon i pravilnik o PET ambalaži. Neka mjesta navodno nisu dobro označena, nekima nedostaje novca?
- Poznati su mi problemi s provedbom tog pravilnika i, prema našim očekivanjima, još će ih neko vrijeme u ovom razdoblju prilagodbe, Ali, istodobno ih i rješavamo. Najveće je postignuće to što smo očistili Hrvatsku od ambalaže, koja se počela reciklirati i što se taj korisni otpad upotrebljava za daljnju prizvodnju. To je jedan od prioriteta strategije gospodarenja otpadom. Neke se trgovine još snalaze jer nisu odmah krenule u organizaciju prihvata ambalaže, misleći da će se taj pravilnik mijenjati i da će komunalne tvrtke biti trajno zadužene za otkup ambalaže, međutim, to nije prioritet komunalnih tvrtki. Ipak, iz dana u dan organizacija u trgovinama je sve bolja, a sanitarni inspektori koji ih obilaze daju prijedloge za poboljšanje prihvata i privremenog skladištenja ambalaže. Skupljače ambalaže plaća Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinskovitost, a trgovci odlučuju kojiko će se često i kada ambalaža iz trgovina odvoziti.
• Kada će sve to potpuno profunkcionirati?
- Razgovarali smo s Austrijancima i oni su nam rekli da je njihov pravilnik imao dvogodišnje porođajne muke. Dakle, ne možemo ni mi to riješiti u dva-tri mjeseca. Na snagu je, također, stupio pravilnik o gumama i uskoro će krenuti njegova provedba. Do ljeta ćemo završiti i pravilnik o elektroničkom otpadu te o zbrinjavanju starih automobila. Pri kraju je izrada pravilnika o otpadnim uljima, starim baterijama i akumulatorima. Pravilnik o infektivnom otpadu također će uskoro biti gotov.
• Kada će se riješiti sanacija odlagališta otpada na otocima? Nije rijetkost vidjeti pitoreskno otočno mjesto i nelegalno odlagalište pokraj njega.
- Takvi su prizori već rijetkost, a uskoro će potpuno nestati. Do 2008. svi će otoci biti dio organiziranog sustava prikupljanja otpada. Već smo riješili odlagališta na otocima Zadarske županije. Na njima otpada više nema, on se tamo samo privremeno prikuplja i zatim prevozi na kopno. Dalje će se otpad rješavati u centrima za gospodarenje otpadom. Prvi je takav centar, za koji smo dobili i sredstva iz pretpristupnih fondova Europske Unije, Bikarac pokraj Šibenika. Za njega je gotova projektna dokumentacija i realizacija počinje odmah nakon što se dobije potvrda o odobrenim sredstvima. Nakon toga kreće realizacija za Marišćinu pokraj Rijeke. Za taj centar Primorsko-goranske županije projektna dokumentacija se završava. Na lokaciji Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvode se dodatni istražni radovi, a istražuju se i dodatna rješenja.
• Što se planira s odlagalištem Dubrovnika?
- Što se Dubrovačko-neretvanske županije tiče, prostornim je planom predviđen takav centar u Dubrovačkom primorju. Ono što smatram važnim istaknuti jest to da smo uspjeli u svim prostornim planovima županija utvrditi lokacije centara za gospodarenje otpadom. Njihov se broj može smanjiti, što ovisi o županijama koje se mogu dogovoriti da organiziraju jedan centar za, primjerice, dvije ili više županija. Takve ćemo dogovore podržati i pomoći.
• Nedavno su službeno objavljene imovinske kartice dužnosnika. U vašoj kartici nema nijedne kuće iako ste arhitektica i ministrica graditeljstva, a i suprug vam je arhitekt. Kako to da niste za sebe projektirali kuću?
- Oduvijek sam živjela u stanu i nemam želje i potrebe za kućom. Osim toga, nismo se imali vremena time baviti niti smo za to imali finacijskih mogućnosti. Sasvim sam zadovoljna stanom, a moguće je da bi mi kuća bila preveliko opterećenje. Možda bi mi dobro došla kad odem u mirovinu i eventualno se počnem baviti obrađivanjem vrta, ali kako to nisam nikad radila, ne vjerujem da će mi se takva želja probuditi.
Prevlaku ćemo dati u koncesiju za turizam kada rIješimo zemljište
• Što se događa s prostorom Prevlake, koji su planovi s obzirom na to da ste predsjednica Nadzornog odbora Parka Prevlaka?
- U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a prije nego što se oni riješe, ne možemo ići ozbiljnije u izradu planova. Mislim da će pregovori s bivšim vlasnicima ubrzo završiti. Nekima ćemo predložiti zamjenu zemljišta. U tijeku je i izmjena pravilnika o obeštećivanju za zemljišta jer su cijene određene pravilnikom minimalne i ljudi nisu zadovoljni. Prostorni plan Konavala je pred završetkom, a omogućit će nam da dio državnog zemljišta mijenjamo s vlasnicima zemljišta na Prevlaci koji su zainteresirani za turističku gradnju.
• Koji je sadržaj predviđen za Prevlaku?
- Imamo program koji tamo predviđa turizam. Ali, kao što sam rekla, nećemo raspisivati natječaje sve dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi. Napravili smo pregled svih objekata na Prevlaci, utvrdili koji se objekti zadržavaju, a koji ne. Napravljena je i predstudija za sanaciju tvrđave koja se nalazi na samom rtu Prevlake, a sada moramo osigurati sredstva za konzervatorsku sanaciju i započeti je. Građanima i turistima omogućeno je svakodnevno posjećivanje Prevlake.
• Hoće li projekt država potom nuditi u koncesiju?
- Vlada je donijela odluku da neće prodavati zemljišta u državnom vlasništvu, pa će se nakon izrade svih potrebnih podloga raspisati natječaj za koncesiju ili pravo građenja na spomenutoj lokaciji.
• Obuhvaća li izmjena Pravilnika o obeštećenju za zemljišta samo Prevlaku ili se odnosi i na druga područja? Za četvorni metar oduzetog građevinskog zemljišta u Dubrovniku, primjerice, naknada je, prema prvom pravilniku, bila oko 40 kuna.
- Pravilnik se odnosi na sva područja Hrvatske.
Izdane prve dozvole za dva golf-terena u Istri
• Mnogo se priča o golf terenima, ali zapravo nema puno takvih projekta ćija će realizacija uskoro krenuti?
- Nije točno. U svim prostornim planovima županija predviđeni su prostori za golf terene. Da li ih ima previsše ili premalo to je stvar svake županije da ocijeni ovisno o programu svog razvitka. Mnoge su županije već napravile svoje master planove turizma. Čitam ovih dana da neki smatraju da ima previše predviđenih golf igrališta. Međutim, ne znači da će se svi golf tereni označeni u planu i sagraditi.
Činjenica je da je potreba za golf terenima velika. Ako hoćete na pojedinim lokacijama imati imućnije goste morate imati sadržaje koje oni traže. U čitavoj se Europi grade golf tereni jer oni okupljaju određeni profil gostiju. U Hrvatskoj veliku pozornost poklanjamo zaštiti prostora i okoliša i to imamo u vidu kad ocjenjujemo predložani projekt golf terena. Nedavno smo poslali na doradu projekt golf terena kod Motovuna jer je bio problematičan s aspekta prirode i zastite prirode i spomenika kulture. Ali smo u Istri izdali lokacijske dozvole za dva golf terena.
• Koji su to budući golf tereni?
- Golf tereni Crveni vrh kod Umaga i Marlera kod Ližnjana. Neke smo druge planove koji također predviđaju golf terene poslani na doradu.
Korana Sutlić