Posljednje istraživanje Bank Austrije o ulaganjima u mirovine pokazalo je da je s prosjekom od svakog petog Hrvata koji štedi za dodatnu mirovinu Hrvatska daleko od najuspješnijih zemalja Europske Unije, u kojima je u tom slučaju riječ o svakom trećem aktivnom stanovniku.
Ipak, kao i u mnogim drugim pokazateljima, Hrvatska je bolja od većine zemalja jugoistočne Europe u kojima je prosjek još manji.
Osim činjenice da smo ponovo u zlatnoj sredini, i to je istraživanje potvrdilo nepovjerenje Hrvata u mirovinski sustav koji očito nije uspjela vratiti ni prije pet godina započeta mirovinska reform. Stoga ne čudi što i financijski stručnjaci upozoravaju na neznanje o velikim mogućnostima ulaganja koje najbolje prepoznaju zaposleni između 30 i 40 godina koji bolje zarađuju i spremni su ulagati u bolji standard u starosti.
Da je riječ o pametnim ulaganjima dokazuju crne brojke prema kojima bi prosječna mirovina novih umirovljenika 2010. mogla pasti na svega 1000 kuna. Prema postojećem mirovinskom sustavu, to bi se moglo promijeniti tek 2020. godine kada će u mirovinu otići prvi umirovljenici koji će uz generacijsku solidarnost ili mirovine iz 1. stupa početi dobivati i mirovinu iz 2. stupa iz obveznih mirovinskih fondova.
Međutim, hoće li umirovljenici i tada imati mirovine s kojima će moći pristojno živjeti. Prema svemu sudeći - neće, i upravo je dodatna štednja jedini način za osiguranje bolje starosti.
- S mirovinama neće imati problema samo 25 posto zaposlenih koji zarađuju više od prosječne plaće, za razliku od ostalih koji će s mirovinom prema postojećem sustavu živjeti na rubu siromaštva. Ne iznenađuju podaci o niskoj razini štednje jer većina Hrvata i nema otkud štedjeti - ističe Silvano Hrelja, saborski zastupnih Poražavajući je podatak da je od dobrovoljnog mirovinskog fonda popularnije čak i držanje novca kod kuće, za što će se odlučiti 17 posto građana iako "štednja u čarapi" ne nosi nikakvu dobit.
- Kada bih sebi morao složiti model štednje, odlučio bih 20 posto određene svote uložiti u životno osiguranje, 20 posto u dobrovoljni mirovinski fond, te 60 posto u investicijske fondove ili dionice koji donose najveći prinos - tvrdi član Uprave Interkapital vrijednosnih papira Tonči Korunić i poručuje kako je moguće isplativo "okrenuti" već i svotu od nekoliko stotina kuna.
Gordana Galović
Ipak, kao i u mnogim drugim pokazateljima, Hrvatska je bolja od većine zemalja jugoistočne Europe u kojima je prosjek još manji.
Osim činjenice da smo ponovo u zlatnoj sredini, i to je istraživanje potvrdilo nepovjerenje Hrvata u mirovinski sustav koji očito nije uspjela vratiti ni prije pet godina započeta mirovinska reform. Stoga ne čudi što i financijski stručnjaci upozoravaju na neznanje o velikim mogućnostima ulaganja koje najbolje prepoznaju zaposleni između 30 i 40 godina koji bolje zarađuju i spremni su ulagati u bolji standard u starosti.
Da je riječ o pametnim ulaganjima dokazuju crne brojke prema kojima bi prosječna mirovina novih umirovljenika 2010. mogla pasti na svega 1000 kuna. Prema postojećem mirovinskom sustavu, to bi se moglo promijeniti tek 2020. godine kada će u mirovinu otići prvi umirovljenici koji će uz generacijsku solidarnost ili mirovine iz 1. stupa početi dobivati i mirovinu iz 2. stupa iz obveznih mirovinskih fondova.
Međutim, hoće li umirovljenici i tada imati mirovine s kojima će moći pristojno živjeti. Prema svemu sudeći - neće, i upravo je dodatna štednja jedini način za osiguranje bolje starosti.
- S mirovinama neće imati problema samo 25 posto zaposlenih koji zarađuju više od prosječne plaće, za razliku od ostalih koji će s mirovinom prema postojećem sustavu živjeti na rubu siromaštva. Ne iznenađuju podaci o niskoj razini štednje jer većina Hrvata i nema otkud štedjeti - ističe Silvano Hrelja, saborski zastupnih Poražavajući je podatak da je od dobrovoljnog mirovinskog fonda popularnije čak i držanje novca kod kuće, za što će se odlučiti 17 posto građana iako "štednja u čarapi" ne nosi nikakvu dobit.
- Kada bih sebi morao složiti model štednje, odlučio bih 20 posto određene svote uložiti u životno osiguranje, 20 posto u dobrovoljni mirovinski fond, te 60 posto u investicijske fondove ili dionice koji donose najveći prinos - tvrdi član Uprave Interkapital vrijednosnih papira Tonči Korunić i poručuje kako je moguće isplativo "okrenuti" već i svotu od nekoliko stotina kuna.
Gordana Galović