ZAGREB
- Panika na Zagrebačkoj burzi, hitan sastanak šokiranih fondmenadžera i oštre kritike oporbe. Sve to uslijedilo je nakon što je premijer
Ivo Sanader u srijedu objavio da Vlada priprema ukidanje dosadašnjeg modela drugog mirovinskog stupa jer je, tvrdi, promašen i neisplativ.
Sanader uzima štednju iz drugog stupa da spasi proračun?
Premijer je odmah uvidio negativne reakcije na taj prijedlog, pa je izašao pred javnost i pojasnio da “nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa, već bi se ljudima koji ne žele uplaćivati doprinose u taj mirovinski stup omogućilo da uplaćuju u prvi stup”. Pritom se pozvao na iskustvo Slovačke.
Ali njegova objašnjenja nisu pomogla tržištu kapitala, niti su prihvaćena među menadžerima koji upravljaju mirovinskim fondovima. Prestrašeni ulagači krenuli su od jutra u rasprodaju dionica i Crobex je samo u jednom danu potonuo čak 5,6 posto.
Premijer je pokušao skinuti sa sebe odgovornost za pad burze (najveći od početka prosinca), ali burzovni stručnjaci tvrde suprotno. Neven Kaić, predsjednik Uprave Fima Vrijednosnica, kaže: “Vlada ne smije izlaziti u javnost s takvim promišljanima, tek probe radi. To je vrlo opasno, što je pokazala i reakcija ulagača na burzi. Svi odreda tvrde da je zbog Sanadera raspoloženje na burzi bilo izrazito negativno.
- Ulagači su burno reagirali. Ta vijest bacila je tržište na koljena. Svi iščekuju detaljni prijedlog vlade i reakciju mirovinskih fondova, upozorila je Diana Knezović iz tvrtke Ilirika vrijednosni papiri.
Odgovornost za promjene drugog stupa Sanader je odlučio podijeliti i s partnerima iz HSU-a. Riječ je o ideji, kaže premijer, koju smo dobili od našeg koalicijskog partnera HSU-a. A alibi je našao čak i u novinskim tekstovima u kojima se, kaže on, iznose iskustva građana koji iz drugog stupa primaju mirovinu manju od 100 kuna.
Reakcija iz mirovinskih fondova očekivana je, a fond menadžeri još uvijek ne žele vjerovati da bi se tako nešto moglo dogoditi. Hitno su se sastali i s Antom Samodolom, predsjednikom uprave Hanfe. Mirovinci su navodno dobili uvjeravanja od svoje nadzorne agencije da Sanaderova najava ne znači ukidanje mirovinske reforme i da Hanfa s time nema ništa.
Prema tvrdnjama iz mirovinskih fondova, drugi stup je temelj mirovinske reforme, nužan je i ako vlada ustraje u svom planu, kažu, to bi moglo dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala. Razlozi koji su doveli do mirovinske reforme prije desetak godina, kažu, nisu nestali, oni su danas još izraženiji.
Na osobnim računima članova obveznih fondova danas je oko 15 tisuća kuna. U mirovinskim fondovima su izračunali: na 10.000 kuna neto plaće građanin će (uz izdvajanje od pet posto u drugi stup) 2035. imati dodatnu mirovinu od 2728 kuna.
U mirovinskim fondovima tvrde da ni njihova zarada nije bila loša: prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova iznosio je 4,32% ili oko 1,5% iznad inflacije. Dakle, stotinu kuna uloženih u mirovinske fondove na početku reforme danas vrijedi oko 133 kune.
No, u Vladi tvrde kako su se fondovi drugog stupa pokazali preskupima. Prema izračunu ministra financija Ivana Šukera, od 2002., kada su građani u njih počeli uplaćivati doprinos od pet posto, fondovima je uplaćeno 22,18 milijardi kuna, a njihova je ukupna imovina krajem prošle godine iznosila 22,6 milijardi kuna. To pokazuje koliko su male prinose ostvarivali, kaže Šuker.
Kao alibi za svoj prijedlog Vlada sada izvlači i trošak upravljanja fondovima. - U proteklih je pet i pol godina trošak upravljanja fondovima dosegao 850 milijuna kuna. Iz državnog proračuna izdvojeno je i 800 milijuna kuna za Regos. A fondovi iz drugog stupa lani su izgubili tri milijarde kuna zbog krize, ustvrdio je Šuker.
- Država ne bi izgubila taj novac - dodaje Sanader koji je odbacio i tvrdnje da iza prijedloga reforme drugog mirovinskog stupa stoji namjera države da pokrpa proračunske rupe, za što ga je optužio i SDP.
- Sve svoje pogreške Vlada sada pokušava zakrpati iz privatnog novca osiguranika u drugom mirovinskom stupu. Vlada je perfidno bacila oko na 23 milijarde kuna - rekla je Željka Antunović i prozvala Sanaderov tim da lažno brine o budućim umirovljenicima.
Šef Vlade ustrajan je u odbacivanju svih kritika. - Temeljno je pitanje dobivaju li ljudi manje ili više. Ja mislim da ovaj prijedlog treba biti na javnoj raspravi u sljedeća dva tjedna, pa neka ljudi odluče što žele. Na državi je da ponudi alternativu - poručio je Sanader i ponovio kako je drugi stup promašaj.
Iako znaju da je drugi stup promašaj, nitko u Vladi nije mogao reći što čeka one koji odluče ipak ostati u drugom stupu. Ni sam Damir Polančec još ne zna što će učiniti, iako će i on morati odlučiti hoće li ostati u drugom ili će se prebaciti u prvi stup. To će, tvrdi Polančec, ovisiti o izračunima, nakon kojih će donijeti konačnu odluku.
* priznati umirovljenicima iz drugog stupa pravo na dodatak na mirovinu
* omogućiti umirovljenicima koji su dobrovoljno izabrali drugi stup da se u trenutku umirovljenja vrate u prvi stup ukoliko im je to povoljnije ali nakon što im se prizna dodatak na mirovinu
* povećati stopu izdvajanja za jedan posto godišnje tijekom idućih pet godina
* uvesti tri različita potportfelja u obvezne mirovinske fondove - konzervativni, srednji i dinamični čime bi se omogućilo da mlađe generacije imaju višu stopu prinosa u vrijeme kad mogu nositi rizik
* postupno liberalizirati ulaganja mirovinskih fondova izvan Hrvatske i prije ulaska u EU
* liberalizirati ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova koji su izjednačeni u ograničenjima
* uvesti porezne olakšice za poslodavce za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
* neto imovina fondova - 22,61 milijardi kuna
* 2,53 milijarde kuna uloženo u domaće dionice
* 16 milijardi kuna u državne i municipalne obveznice
* 1,69 milijardi kuna u inozemstvo
* 1.47 milijuna članova
* prosječni pad prinosa 12,50%
* prinos od početka reforme - 4,32%
* Neto plaća - 5000 kuna
* godišnji doprinos za 2 stup - 4285,71
* mirovina iz 2. stupa - 1358,89 kuna mjesečno
* Neto plaća - 10.000 kuna
* godišnji doiprinost za 2 stup - 8571,43
* mirovina iz 2. stupa - 2728 kuna mjesečno
(Izvor: RFMOD)
Problem drugog stupa otvorio se nakon što je u mirovinu otišlo prvih 300 osoba kojima bi se više isplatilo da su ostale samo u prvom stupu
Umirovljeničke udruge predvođene Hrvatskom strankom umirovljenika od Vlade traže osnivanje stručne radne skupine koja bi izradila ozbiljne analize i izračune o isplativosti drugog stupa.
Prema dosadašnjim procjenama, ako se ništa ne bi promijenilo, isplativost drugog stupa pokazala bi se tek na mirovinama nakon 2035. godine pa se može dogoditi da značajan dio osiguranika potaknut niskim mirovinama odluči odmah prijeći u prvi stup.
Mirovinsku reformu počela je 1999. godine. Osim sustava generacijske solidarnosti u kojem zaposleni izdvajaju 15 posto svojih bruto plaća za sadašnje umirovljenike, 2002. godine uvedeni su obvezni i dobrovoljni fondovi. Mirovina iz prvog stupa nema veze s iznosom uplaćenih doprinosa i bazira se na generacijskoj solidarnosti. Pet posto izdvajanja zaposlenih iz bruto plaće njihova je kapitalizirana štednja u drugom stupu pa je riječ oiznosu koji se kasnije isplaćuje kao dio mirovine. Najviše koristi od drugog stupa tako će imati zaposleni s iznadprosječnim primanjima koji će dugo uplaćivati u obvezne mirovinske fondove. Ostane li izdvajanje na sadašnjih pet posto, procjena je kako je riječ o svega 25 posto od 1,47 milijuna osiguranika u drugom stupu.
- Drugi stup se trenutno isplati za 25 posto osiguranika koji će dugo štedjeti. Riječ je o individualnom pravu i zato se slažemo s načelom doborovoljnosti - ističe predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Drugim riječima, čak oko milijun osiguranika u drugom stupu u ovom bi trenutku moglo procijeniti da im se više isplati ostati samo u prvom stupu. Dio stručnjaka stoga već godinama predlaže da se izdvajanje za drugi stup poveća na sedam do deset posto.
Problem drugog stupa otvorio se nakon što je u mirovinu otišlo prvih 300-tinjak od 130.000 budućih umirovljenika koji su u trenutku uvođenja drugog stupa bili stariji od 40 godina pa su im mirovine na kraju manje nego da su ostali samo u prvom stupu. Uz prekratko vrijeme uplaćivanja u obvezne mirovinske fondove ti su umirovljenici ostali i bez dodatka na mirovine kojima se uklanja nepravda prema onima koji su u mirovinu otišli nakon 1999. godine. Stoga je već sada jedan od zahtjeva da u slučaju prebacivanja u prvi stup država umirovljenicima prizna pravo na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup.
(Gordana Galović)
Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu kaže da je financijska kriza potakla nekoliko zemalja da preispitaju način na koji je provedena mirovinska reforma. - Međutim, bilo bi uputno suzdržati se od hitnih odluka potaknutih aktualnom financijskom krizom i razmotriti mjere koje će otkloniti nastale probleme. U suštini, većina nejednakosti između dva sustava nastala je zbog promjena koje su se događale u prvom stupu od vremena kada je uveden drugi stup - ističe Horvai. Stoga, upozorava da bi prije uvođenja većih promjena u mirovinski sustav bilo korisno sagledati problem obaju stupova i to na vrlo sistematičan način. Tako bi se moglo vidjeti koliko je doista uspješan ili neuspješan drugi stup u Hrvatskoj, kako u domaćem tako i međunarodnom kontekstu, zatim identificirati probleme, analizirati uzroke i pronaći moguća rješenja.
Od ranije je poznato mišljenje stručnjaka Svjetske banke da je glavni problem reforme u tome što je drugi stup ostao na razini izdvajanja 5 posto doprinosa, iako je zamišljeno da već 2007. godine ta stopa dosegne 10 posto. Odnosno, da polovica mirovinskih doprinosa odlazi u prvi stup, a polovica u drugi. Međutim, za proračun to bi predstavljalo trošak od oko milijardu kunu, na koliko se procjenjuje potencijalni manjak u prvom stupu. Uglavnom zato se vlasti nikad nisu odlučile za jačanje drugog stupa.( M. Klepo)
Slovačka: Oko 10 posto radnika vratilo se u prvi stup
Slovački premijer Robert Fico, koji je prezeo dužnost 2006. godine, bio je opsjednut mirovinskim fondovima i njihov rad uspoređivao je s financijskim piramidama. Tek što je zaživjela mirovinska reforma koju je uvela prethodna vlada, Fico je odlučio osiguranicima omogućiti da napuste drugi stup i vrate štrednju u prvi stup međugeneracijske solidarnosti.
Na razočaranje vlade, u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je građanima prvi put pružena mogućnost da prebace štednju, od milijun i pol radnika na taj korak odlučilo se njih 103.500, uglavnom oni iznad 45 godina. Istodobno, u privatne mirovinske fondove ušlo je novih 15.000 ljudi. Vladina kampanja nije naišla na dobar odaziv građana, među ostalim i zato jer su stručnjaci odbacili njezine izračune.
S izbijanjem financijske krize, vlada je opet otvorila problem mirovinske reforme. U studenom prošle godine donijela je amandman koji dopušta građanima da do 30. lipnja ove godine napuste drugi stup, gdje su uplaćivali polovicu doprinosa i štednju prebace u prvi stup. Vlada sada procjenjuje da će tu mogućnost iskoristiti od 30.000 do 150.000 građana, a analitičari procjenjuju da bi se u prvi stup ukupno moglo vratiti 10-ak posto osiguranika. (M. Klepo)
Argentina: Nacionalizacijom vraćena štednja od 29 milijardi $
Za razliku od Slovačke koja je, čini se, uzor Hrvatskoj, u Argentini nije bilo mnogo izbora. U studenom je donesen zakon prema kojem se brišu privatni mirovinski računi i novac se prebacuje u prvi stup. Time se u državni proračun slilo oko 29 milijardi dolara. Argentinsko gospodarstvo, svojedobno ponos Latinske Amerike, posrtalo je više puta u 80-im i 90-im godinama 20. stoljeća, a početkom ovog desetljeća doživjelo je potpuni slom uslijed gomilanja dugova, panike štediša i neuspješnih promjena valuta.
Predsjednica Cristina Fernández de Kirchnerpoduzela je lani više kontroverznih poteza s ciljem hlađenja gospodarstva, prezagrijanog ekspanzivnom fiskalnom politikom. Pad prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda prouzročio je slabije punjenje državne riznice. Stoga je predsjednica odlučila nacionalizirati 14-godišnji privatni dio mirovinskog sustava, čime je silno naštetila povjerenju ulagača. Iako je tvrdila da time štiti mirovinske uloge od tržišta, njezina je vlada dio tih sredstava već usmjerila u svoje programe. Građani su povukli svoj novac, te je odljev kapitala dostigao sedam posto prošlogodišnjeg BDP-a. Procjenitelji su snizili argentinski kreditni rejting. U ovoj se godine očekuju devalvacijski udari. (A. Salihbegović)
Adriano Milovan, Jadranka Šević, Marina Klepo, Veronika Rešković
Sanader uzima štednju iz drugog stupa da spasi proračun?
Premijer je odmah uvidio negativne reakcije na taj prijedlog, pa je izašao pred javnost i pojasnio da “nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa, već bi se ljudima koji ne žele uplaćivati doprinose u taj mirovinski stup omogućilo da uplaćuju u prvi stup”. Pritom se pozvao na iskustvo Slovačke.
| Nema nikakvog razloga za natpise da država želi uzeti novac da bi pokrila neki deficit ili da bi popunila neku rupu u proračunu. To odlučno odbacujemo. |
Premijer je pokušao skinuti sa sebe odgovornost za pad burze (najveći od početka prosinca), ali burzovni stručnjaci tvrde suprotno. Neven Kaić, predsjednik Uprave Fima Vrijednosnica, kaže: “Vlada ne smije izlaziti u javnost s takvim promišljanima, tek probe radi. To je vrlo opasno, što je pokazala i reakcija ulagača na burzi. Svi odreda tvrde da je zbog Sanadera raspoloženje na burzi bilo izrazito negativno.
- Ulagači su burno reagirali. Ta vijest bacila je tržište na koljena. Svi iščekuju detaljni prijedlog vlade i reakciju mirovinskih fondova, upozorila je Diana Knezović iz tvrtke Ilirika vrijednosni papiri.
Odgovornost za promjene drugog stupa Sanader je odlučio podijeliti i s partnerima iz HSU-a. Riječ je o ideji, kaže premijer, koju smo dobili od našeg koalicijskog partnera HSU-a. A alibi je našao čak i u novinskim tekstovima u kojima se, kaže on, iznose iskustva građana koji iz drugog stupa primaju mirovinu manju od 100 kuna.
Reakcija iz mirovinskih fondova očekivana je, a fond menadžeri još uvijek ne žele vjerovati da bi se tako nešto moglo dogoditi. Hitno su se sastali i s Antom Samodolom, predsjednikom uprave Hanfe. Mirovinci su navodno dobili uvjeravanja od svoje nadzorne agencije da Sanaderova najava ne znači ukidanje mirovinske reforme i da Hanfa s time nema ništa.
Prema tvrdnjama iz mirovinskih fondova, drugi stup je temelj mirovinske reforme, nužan je i ako vlada ustraje u svom planu, kažu, to bi moglo dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala. Razlozi koji su doveli do mirovinske reforme prije desetak godina, kažu, nisu nestali, oni su danas još izraženiji.
Na osobnim računima članova obveznih fondova danas je oko 15 tisuća kuna. U mirovinskim fondovima su izračunali: na 10.000 kuna neto plaće građanin će (uz izdvajanje od pet posto u drugi stup) 2035. imati dodatnu mirovinu od 2728 kuna.
U mirovinskim fondovima tvrde da ni njihova zarada nije bila loša: prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova iznosio je 4,32% ili oko 1,5% iznad inflacije. Dakle, stotinu kuna uloženih u mirovinske fondove na početku reforme danas vrijedi oko 133 kune.
No, u Vladi tvrde kako su se fondovi drugog stupa pokazali preskupima. Prema izračunu ministra financija Ivana Šukera, od 2002., kada su građani u njih počeli uplaćivati doprinos od pet posto, fondovima je uplaćeno 22,18 milijardi kuna, a njihova je ukupna imovina krajem prošle godine iznosila 22,6 milijardi kuna. To pokazuje koliko su male prinose ostvarivali, kaže Šuker.
Kao alibi za svoj prijedlog Vlada sada izvlači i trošak upravljanja fondovima. - U proteklih je pet i pol godina trošak upravljanja fondovima dosegao 850 milijuna kuna. Iz državnog proračuna izdvojeno je i 800 milijuna kuna za Regos. A fondovi iz drugog stupa lani su izgubili tri milijarde kuna zbog krize, ustvrdio je Šuker.
- Država ne bi izgubila taj novac - dodaje Sanader koji je odbacio i tvrdnje da iza prijedloga reforme drugog mirovinskog stupa stoji namjera države da pokrpa proračunske rupe, za što ga je optužio i SDP.
- Sve svoje pogreške Vlada sada pokušava zakrpati iz privatnog novca osiguranika u drugom mirovinskom stupu. Vlada je perfidno bacila oko na 23 milijarde kuna - rekla je Željka Antunović i prozvala Sanaderov tim da lažno brine o budućim umirovljenicima.
Šef Vlade ustrajan je u odbacivanju svih kritika. - Temeljno je pitanje dobivaju li ljudi manje ili više. Ja mislim da ovaj prijedlog treba biti na javnoj raspravi u sljedeća dva tjedna, pa neka ljudi odluče što žele. Na državi je da ponudi alternativu - poručio je Sanader i ponovio kako je drugi stup promašaj.
Iako znaju da je drugi stup promašaj, nitko u Vladi nije mogao reći što čeka one koji odluče ipak ostati u drugom stupu. Ni sam Damir Polančec još ne zna što će učiniti, iako će i on morati odlučiti hoće li ostati u drugom ili će se prebaciti u prvi stup. To će, tvrdi Polančec, ovisiti o izračunima, nakon kojih će donijeti konačnu odluku.
* priznati umirovljenicima iz drugog stupa pravo na dodatak na mirovinu
* omogućiti umirovljenicima koji su dobrovoljno izabrali drugi stup da se u trenutku umirovljenja vrate u prvi stup ukoliko im je to povoljnije ali nakon što im se prizna dodatak na mirovinu
* povećati stopu izdvajanja za jedan posto godišnje tijekom idućih pet godina
* uvesti tri različita potportfelja u obvezne mirovinske fondove - konzervativni, srednji i dinamični čime bi se omogućilo da mlađe generacije imaju višu stopu prinosa u vrijeme kad mogu nositi rizik
* postupno liberalizirati ulaganja mirovinskih fondova izvan Hrvatske i prije ulaska u EU
* liberalizirati ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova koji su izjednačeni u ograničenjima
* uvesti porezne olakšice za poslodavce za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
|
Fondmenadžeri predlažu:
|
* neto imovina fondova - 22,61 milijardi kuna
* 2,53 milijarde kuna uloženo u domaće dionice
* 16 milijardi kuna u državne i municipalne obveznice
* 1,69 milijardi kuna u inozemstvo
* 1.47 milijuna članova
* prosječni pad prinosa 12,50%
* prinos od početka reforme - 4,32%
|
Mirovinski fondovi u brojkama (kraj 2008.)
|
* Neto plaća - 5000 kuna
* godišnji doprinos za 2 stup - 4285,71
* mirovina iz 2. stupa - 1358,89 kuna mjesečno
* Neto plaća - 10.000 kuna
* godišnji doiprinost za 2 stup - 8571,43
* mirovina iz 2. stupa - 2728 kuna mjesečno
(Izvor: RFMOD)
|
Primjer mirovine iz 2. stupa u 2035. godini
|
Problem drugog stupa otvorio se nakon što je u mirovinu otišlo prvih 300 osoba kojima bi se više isplatilo da su ostale samo u prvom stupu
Umirovljeničke udruge predvođene Hrvatskom strankom umirovljenika od Vlade traže osnivanje stručne radne skupine koja bi izradila ozbiljne analize i izračune o isplativosti drugog stupa.
Prema dosadašnjim procjenama, ako se ništa ne bi promijenilo, isplativost drugog stupa pokazala bi se tek na mirovinama nakon 2035. godine pa se može dogoditi da značajan dio osiguranika potaknut niskim mirovinama odluči odmah prijeći u prvi stup.
Mirovinsku reformu počela je 1999. godine. Osim sustava generacijske solidarnosti u kojem zaposleni izdvajaju 15 posto svojih bruto plaća za sadašnje umirovljenike, 2002. godine uvedeni su obvezni i dobrovoljni fondovi. Mirovina iz prvog stupa nema veze s iznosom uplaćenih doprinosa i bazira se na generacijskoj solidarnosti. Pet posto izdvajanja zaposlenih iz bruto plaće njihova je kapitalizirana štednja u drugom stupu pa je riječ oiznosu koji se kasnije isplaćuje kao dio mirovine. Najviše koristi od drugog stupa tako će imati zaposleni s iznadprosječnim primanjima koji će dugo uplaćivati u obvezne mirovinske fondove. Ostane li izdvajanje na sadašnjih pet posto, procjena je kako je riječ o svega 25 posto od 1,47 milijuna osiguranika u drugom stupu.
- Drugi stup se trenutno isplati za 25 posto osiguranika koji će dugo štedjeti. Riječ je o individualnom pravu i zato se slažemo s načelom doborovoljnosti - ističe predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.
Drugim riječima, čak oko milijun osiguranika u drugom stupu u ovom bi trenutku moglo procijeniti da im se više isplati ostati samo u prvom stupu. Dio stručnjaka stoga već godinama predlaže da se izdvajanje za drugi stup poveća na sedam do deset posto.
Problem drugog stupa otvorio se nakon što je u mirovinu otišlo prvih 300-tinjak od 130.000 budućih umirovljenika koji su u trenutku uvođenja drugog stupa bili stariji od 40 godina pa su im mirovine na kraju manje nego da su ostali samo u prvom stupu. Uz prekratko vrijeme uplaćivanja u obvezne mirovinske fondove ti su umirovljenici ostali i bez dodatka na mirovine kojima se uklanja nepravda prema onima koji su u mirovinu otišli nakon 1999. godine. Stoga je već sada jedan od zahtjeva da u slučaju prebacivanja u prvi stup država umirovljenicima prizna pravo na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup.
(Gordana Galović)
|
Drugi stup sad je neisplativ za čak milijun osiguranika
|
Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu kaže da je financijska kriza potakla nekoliko zemalja da preispitaju način na koji je provedena mirovinska reforma. - Međutim, bilo bi uputno suzdržati se od hitnih odluka potaknutih aktualnom financijskom krizom i razmotriti mjere koje će otkloniti nastale probleme. U suštini, većina nejednakosti između dva sustava nastala je zbog promjena koje su se događale u prvom stupu od vremena kada je uveden drugi stup - ističe Horvai. Stoga, upozorava da bi prije uvođenja većih promjena u mirovinski sustav bilo korisno sagledati problem obaju stupova i to na vrlo sistematičan način. Tako bi se moglo vidjeti koliko je doista uspješan ili neuspješan drugi stup u Hrvatskoj, kako u domaćem tako i međunarodnom kontekstu, zatim identificirati probleme, analizirati uzroke i pronaći moguća rješenja.
Od ranije je poznato mišljenje stručnjaka Svjetske banke da je glavni problem reforme u tome što je drugi stup ostao na razini izdvajanja 5 posto doprinosa, iako je zamišljeno da već 2007. godine ta stopa dosegne 10 posto. Odnosno, da polovica mirovinskih doprinosa odlazi u prvi stup, a polovica u drugi. Međutim, za proračun to bi predstavljalo trošak od oko milijardu kunu, na koliko se procjenjuje potencijalni manjak u prvom stupu. Uglavnom zato se vlasti nikad nisu odlučile za jačanje drugog stupa.( M. Klepo)
|
Horvai: Problem je u prvom stupu
|
Slovačka: Oko 10 posto radnika vratilo se u prvi stup
Slovački premijer Robert Fico, koji je prezeo dužnost 2006. godine, bio je opsjednut mirovinskim fondovima i njihov rad uspoređivao je s financijskim piramidama. Tek što je zaživjela mirovinska reforma koju je uvela prethodna vlada, Fico je odlučio osiguranicima omogućiti da napuste drugi stup i vrate štrednju u prvi stup međugeneracijske solidarnosti.
Na razočaranje vlade, u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je građanima prvi put pružena mogućnost da prebace štednju, od milijun i pol radnika na taj korak odlučilo se njih 103.500, uglavnom oni iznad 45 godina. Istodobno, u privatne mirovinske fondove ušlo je novih 15.000 ljudi. Vladina kampanja nije naišla na dobar odaziv građana, među ostalim i zato jer su stručnjaci odbacili njezine izračune.
S izbijanjem financijske krize, vlada je opet otvorila problem mirovinske reforme. U studenom prošle godine donijela je amandman koji dopušta građanima da do 30. lipnja ove godine napuste drugi stup, gdje su uplaćivali polovicu doprinosa i štednju prebace u prvi stup. Vlada sada procjenjuje da će tu mogućnost iskoristiti od 30.000 do 150.000 građana, a analitičari procjenjuju da bi se u prvi stup ukupno moglo vratiti 10-ak posto osiguranika. (M. Klepo)
Argentina: Nacionalizacijom vraćena štednja od 29 milijardi $
Za razliku od Slovačke koja je, čini se, uzor Hrvatskoj, u Argentini nije bilo mnogo izbora. U studenom je donesen zakon prema kojem se brišu privatni mirovinski računi i novac se prebacuje u prvi stup. Time se u državni proračun slilo oko 29 milijardi dolara. Argentinsko gospodarstvo, svojedobno ponos Latinske Amerike, posrtalo je više puta u 80-im i 90-im godinama 20. stoljeća, a početkom ovog desetljeća doživjelo je potpuni slom uslijed gomilanja dugova, panike štediša i neuspješnih promjena valuta.
Predsjednica Cristina Fernández de Kirchnerpoduzela je lani više kontroverznih poteza s ciljem hlađenja gospodarstva, prezagrijanog ekspanzivnom fiskalnom politikom. Pad prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda prouzročio je slabije punjenje državne riznice. Stoga je predsjednica odlučila nacionalizirati 14-godišnji privatni dio mirovinskog sustava, čime je silno naštetila povjerenju ulagača. Iako je tvrdila da time štiti mirovinske uloge od tržišta, njezina je vlada dio tih sredstava već usmjerila u svoje programe. Građani su povukli svoj novac, te je odljev kapitala dostigao sedam posto prošlogodišnjeg BDP-a. Procjenitelji su snizili argentinski kreditni rejting. U ovoj se godine očekuju devalvacijski udari. (A. Salihbegović)
|
Većina građana povlačila novac
|
Adriano Milovan, Jadranka Šević, Marina Klepo, Veronika Rešković