Najbogatiji u regiji - građani Hrvatske!

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 27.01.2009. u 08:03

ZAGREB - Hrvatski su građani najbogatiji među zemljama srednje i istočne Europe prema financijskom bogatstvu u odnosu na BDP. Ta je imovina lani iznosila 44 posto BDP-a, a ove će godine biti 45 posto BDP-a, prognoze su iz istraživanja UniCredita koje prenosi bankamagazine.hr.

Prema rezultatima istraživanja, nakon Hrvatske ove će godine najbogatiji biti Česi (37 posto BDP-a), a slijede Poljaci (35 posto), Slovaci (33 posto), Mađari (32 posto), Turci (26 posto), Bugari (19 posto), Rusi (11 posto) i Rumunji (7 posto).

Rast depozita


• 185.513
kuća za odmor

• Više od 88 %
ima kuću ili stan u privatnom vlasništvu

• 74 %
ima privatno vlasništvo bez obveze otplate stambenog kredita

• 8,5%
 kućanstava ima u svom vlasništvu drugi stan 
Imovina Hrvata:
Međutim, to je bogatstvo hrvatskih građana, iako najviše u regiji, manje nego što je iznosilo godinu ranije: 2007. su hrvatska kućanstva imala bogatstvo vrijedno 57 posto BDP-a, ili 37,32 milijarde eura, dok je lani palo na 35,64 milijarde eura, podaci su UniCredita.

Više od polovice tog bogatstva su depoziti u bankama, a ostalo je imovina u dionicama i fondovima te kućna štednja.

UniCredit i ove godine očekuje rast depozita stanovništva u bankama od 9 posto, a nagodinu od 10,5 posto. Lani su ulaganja u dionice drastično pala, za gotovo 40 posto, što je i logično jer su nakon pada na burzi ulagači novac selili u štednju u bankama, koja im se pokazala kao posljednja sigurna oaza koja, doduše, donosi znatno manju zaradu, ali barem čuva novac od gubitka.

Za ovu godinu očekuje se desetpostotni rast ulaganja u dionice, a u 2010. rast od 15 posto, što znači da ipak vjeruje u polagani oporavak burze i povratak malih igrača. Prognoza je da će krajem 2010. godine neto financijska imovina kućanstava doseći će oko 47 posto BDP-a, još uvijek znatno manje nego rekordne 2007.

Druga strana medalje financija hrvatskih kućanstava je zaduženost, koja je lani iznosila 43 posto BDP-a. Uglavnom je riječ o stambenim i potrošačkim kreditima, koji bi ove godine mogli rasti 5,7, a nagodinu 8,8 posto, predviđa UniCredit.

Vraćanje dugova

U zaduženosti hrvatska su kućanstva među najranjivijima u regiji jer njih 27 posto troši više od 30 posto svog kućnog budžeta na vraćanje dugova, pokazala je također UniCreditova analiza prezentirana na Euromoney konferenciji u Beču. Samo je u Rumunjskoj veći postotak najzaduženijih kućanstava - 32 posto, dok ih je najmanje u Slovačkoj, Sloveniji, Poljskoj i Češkoj - 9 posto ili manje.

Sve su te prognoze ekonomskih analitičara ove godine znatno nepouzdanije nego prethodnih godina, jer ekonomska kriza donosi neizvjesnost.  


Branka Stipić

Izdvajamo