ZAGREB - Hrvatski su građani najbogatiji među zemljama srednje i istočne Europe prema financijskom bogatstvu u odnosu na BDP. Ta je imovina lani iznosila 44 posto BDP-a, a ove će godine biti 45 posto BDP-a, prognoze su iz istraživanja UniCredita koje prenosi bankamagazine.hr.
Prema rezultatima istraživanja, nakon Hrvatske ove će godine najbogatiji biti Česi (37 posto BDP-a), a slijede Poljaci (35 posto), Slovaci (33 posto), Mađari (32 posto), Turci (26 posto), Bugari (19 posto), Rusi (11 posto) i Rumunji (7 posto).
Rast depozita
• 185.513
kuća za odmor
• Više od 88 %
ima kuću ili stan u privatnom vlasništvu
• 74 %
ima privatno vlasništvo bez obveze otplate stambenog kredita
• 8,5%
kućanstava ima u svom vlasništvu drugi stan
Međutim, to je bogatstvo hrvatskih građana, iako najviše u regiji, manje nego što je iznosilo godinu ranije: 2007. su hrvatska kućanstva imala bogatstvo vrijedno 57 posto BDP-a, ili 37,32 milijarde eura, dok je lani palo na 35,64 milijarde eura, podaci su UniCredita.
Više od polovice tog bogatstva su depoziti u bankama, a ostalo je imovina u dionicama i fondovima te kućna štednja.
UniCredit i ove godine očekuje rast depozita stanovništva u bankama od 9 posto, a nagodinu od 10,5 posto. Lani su ulaganja u dionice drastično pala, za gotovo 40 posto, što je i logično jer su nakon pada na burzi ulagači novac selili u štednju u bankama, koja im se pokazala kao posljednja sigurna oaza koja, doduše, donosi znatno manju zaradu, ali barem čuva novac od gubitka.
Za ovu godinu očekuje se desetpostotni rast ulaganja u dionice, a u 2010. rast od 15 posto, što znači da ipak vjeruje u polagani oporavak burze i povratak malih igrača. Prognoza je da će krajem 2010. godine neto financijska imovina kućanstava doseći će oko 47 posto BDP-a, još uvijek znatno manje nego rekordne 2007.
Druga strana medalje financija hrvatskih kućanstava je zaduženost, koja je lani iznosila 43 posto BDP-a. Uglavnom je riječ o stambenim i potrošačkim kreditima, koji bi ove godine mogli rasti 5,7, a nagodinu 8,8 posto, predviđa UniCredit.
Vraćanje dugova
U zaduženosti hrvatska su kućanstva među najranjivijima u regiji jer njih 27 posto troši više od 30 posto svog kućnog budžeta na vraćanje dugova, pokazala je također UniCreditova analiza prezentirana na Euromoney konferenciji u Beču. Samo je u Rumunjskoj veći postotak najzaduženijih kućanstava - 32 posto, dok ih je najmanje u Slovačkoj, Sloveniji, Poljskoj i Češkoj - 9 posto ili manje.
Sve su te prognoze ekonomskih analitičara ove godine znatno nepouzdanije nego prethodnih godina, jer ekonomska kriza donosi neizvjesnost.
Branka Stipić
Prema rezultatima istraživanja, nakon Hrvatske ove će godine najbogatiji biti Česi (37 posto BDP-a), a slijede Poljaci (35 posto), Slovaci (33 posto), Mađari (32 posto), Turci (26 posto), Bugari (19 posto), Rusi (11 posto) i Rumunji (7 posto).
Rast depozita
• 185.513
kuća za odmor
• Više od 88 %
ima kuću ili stan u privatnom vlasništvu
• 74 %
ima privatno vlasništvo bez obveze otplate stambenog kredita
• 8,5%
kućanstava ima u svom vlasništvu drugi stan
|
Imovina Hrvata:
|
Više od polovice tog bogatstva su depoziti u bankama, a ostalo je imovina u dionicama i fondovima te kućna štednja.
UniCredit i ove godine očekuje rast depozita stanovništva u bankama od 9 posto, a nagodinu od 10,5 posto. Lani su ulaganja u dionice drastično pala, za gotovo 40 posto, što je i logično jer su nakon pada na burzi ulagači novac selili u štednju u bankama, koja im se pokazala kao posljednja sigurna oaza koja, doduše, donosi znatno manju zaradu, ali barem čuva novac od gubitka.
Za ovu godinu očekuje se desetpostotni rast ulaganja u dionice, a u 2010. rast od 15 posto, što znači da ipak vjeruje u polagani oporavak burze i povratak malih igrača. Prognoza je da će krajem 2010. godine neto financijska imovina kućanstava doseći će oko 47 posto BDP-a, još uvijek znatno manje nego rekordne 2007.
Druga strana medalje financija hrvatskih kućanstava je zaduženost, koja je lani iznosila 43 posto BDP-a. Uglavnom je riječ o stambenim i potrošačkim kreditima, koji bi ove godine mogli rasti 5,7, a nagodinu 8,8 posto, predviđa UniCredit.
Vraćanje dugova
U zaduženosti hrvatska su kućanstva među najranjivijima u regiji jer njih 27 posto troši više od 30 posto svog kućnog budžeta na vraćanje dugova, pokazala je također UniCreditova analiza prezentirana na Euromoney konferenciji u Beču. Samo je u Rumunjskoj veći postotak najzaduženijih kućanstava - 32 posto, dok ih je najmanje u Slovačkoj, Sloveniji, Poljskoj i Češkoj - 9 posto ili manje.
Sve su te prognoze ekonomskih analitičara ove godine znatno nepouzdanije nego prethodnih godina, jer ekonomska kriza donosi neizvjesnost.
Branka Stipić