Najbrže do posla kuhari i programeri

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.04.2009. u 08:00

ZAGREB- Nakon prekvalifikacije do posla najlakše dolaze osobe sa zanimanjima iz turističke i ugostiteljske djelatnosti, posebno ako je riječ o kuharima koji mogu računati i na iznadprosječnu plaću. Iako nema garancije za pronalazak radnog mjesta, procjenjuje se da gotovo svaka druga osoba koja prođe neki program prekvalifikacije uspije naći posao.

Novih 4100 prekvalifikacija

Uz kuhare, konobare i slastičare prekvalifikacijom do posla najlakše dolaze i zaštitari, programeri, monteri klima-uređaja i elektroinstalateri.

Samo je Hrvatski zavod za zapošljavanje lani obrazovao 2361 nezaposlenog za deficitarna zanimanja, a najveći dio nezaposlenih prekvalificiran je za rad u turističko-ugostiteljskim djelatnostima, knjigovodstvu i financijama, građevini i elektrometalskoj industriji. Lanjski proračun od 20,9 milijuna kuna u 2009. povećavaju na 47,5 milijuna kuna pa će se u obrazovanje uključiti oko 4100 nezaposlenih koji će zatim puno lakše naći svoje mjesto na tržištu rada.

Cijene 4000 - 10.000 kuna

Procjenjuje se da se Hrvatska tek neznatno pomakla s brojke od svega dva posto odraslih koji se obrazuju. Kod prekvalifikacija su najtraženiji programi koji se upisuju u radnu knjižicu, nisu preskupi i traju do šest mjeseci. Cijene na različitim školama pritom se kreću između 4000 i 10.000 kuna. Prekvalifikacije nude brojna učilišta pa je samo na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu lani programe prekvalifikacije ili usavršavanja prošlo oko 9000 osoba. I na tom su učilištu najpopularniji programi za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, ali i za zanimanja zaštitara.

Sve veći interes

- Programi prekvalifikacija traju između šest mjeseci i godinu dana i najveće je zanimanje za zvanje elektroinstalatera koje traže građevinske tvrtke. U zadnjoj grupi za to se zvanje obrazovalo 30-ak osoba, a za sva ostala zanimanja daleko je manji interes - ističe ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole Jakov Bevanda.

Među najpopularnijim su prekvalifikacijama i programi za stjecanje zvanja iz IT sektora koji već godinama prednjači u deficitarnim zanimanjima.


SISAK - Nakon položenog završnog ispita za zvanje tehničar elektrostrojarstva, Marinko Šalković kaže kako je sljedećih deset godina radio mnoge poslove, ali niti jedan dan nije radio posao za koji se četiri godine školovao.

- Pet sam godina radio kao zaštitar. Za plaću od 2400 kuna znao sam i do 18 sati provesti na radnom mjestu.   Odlučio sam krenuti u drugom smjeru te sam 2007., osam godina nakon mature, ponovno krenuo u školu za soboslikara - rekao nam je 27-godišnji Šalković. Otac mu je bio soboslikar,a motivirala ga je činjenica da ljudi teško dolaze do kvalitetnih majstora. Hrabrost se isplatila pa je nakon godinu dana provedenih u školskim klupama Marinko otvorio vlastiti obrt.

- Zapošljavam samo sebe i sam sam sebi šef. Ako čovjek pošteno radi može dobro zaraditi. Ljudi se znaju iznenaditi kada se pojavim na vratima u dogovoreno vrijeme, a tijekom rada ne pijem alkohol. Kvalitetan rad osigurava mi preporuku i plaću - kazao je Marinko. Ističe kako dnevno zaradi i do 400 kuna, ali to podrazumijeva rad od 7 do 22 sata.
(S. B./EPEHA)
'Kvalitetan rad osigurava mi preporuku '


OSIJEK
- “Zovete za sebe? Znate, radije bismo uposlili muškarca”, bio bi odgovor potencijalnog poslodavaca, a “Hvala i doviđenja“ jedino je što bi na to mogla odgovoriti nezaposlena Katarina Hmura (30) iz Jurjevca kod Osijeka, po struci pekar. Izmučena neprestanom potragom za poslom u struci, uzaludnim odlascima na razgovore s poslodavcima, kao i čestim mijenjanjem radnih mjesta, Katarina se odlučila prekvali-ficirati.

Obrazovati se za prodavača u osječkoj Trgovačkoj školi počela ja lani u listopadu. Bez stalnog je posla gotovo tri godine, a bez ikakvog više od godinu dana. Uz nekoliko mjeseci u pekarnici, radila je godinu dana kao konobarica, a bila je zaposlena i kao prodavačica. No, usprkos iskustvu, trgovce bez škole poslodavci u pravilu ne zapošljavaju.

- Kada završim prekvalifikaciju, vjerujem da ću se lakše zaposliti, a jednoga dana suprug i ja planiramo otvoriti i vlastitu trgovinu - priča naša sugovornica. (S.L./EPEHA)
'Radije bismo uposlili muškarca '


RIJEKA- Mladi Riječanin Marko Radošević u 19. je godini odlučio promijeniti zanimanje. U riječkoj strukovnoj školi stekao je zvanje bravara, ali je zaključio je kako za njegovu struku nema previše posla. Odlučio se za prekvalifikaciju i u riječkom 3. maju školuje se za zavarivača.

- Taj me posao više zanima, ali najvažnije mi je što kao zavarivač lakše mogu naći posao koji je ujedno i, koliko znam, bolje plaćen - govori mladi Marko. Zavarivača i brodomontera u škverovima uvijek nedostaje, a tom se logikom vodio i naš sugovornik koji je uvjeren da brodogradnja, unatoč crnim prognozama, neće propasti i da će kao zavarivač imati siguran posao. Školuje u sklopu trećemajskog Odjela obrazovanja, koji je kroz minula desetljeća izučio tisuće ljudi.

- Školovanje je besplatno, no kada steknem zvanje, u 3. maju moram ostati raditi četiri godine, i to mi odgovara - govori Radošević, koji je kao bravar do sada radio u više raznih tvrtki. Prosječna plaća zavarivača u 3. maju je oko 4500 kuna, no pravi majstori zarade i više. (I. B./EPEHA) 
Brodomontera uvijek nedostaje


Gordana Galović

Izdvajamo