ZAGREB- Guverner Rohatinski nije se libio prozvati čak ni šefa države da bi zaštitio monetarnu politiku HNB-a. Kada je predsjednik Mesić predložio devalvaciju tečaja, Rohatinski mu je javno poručio da je populist, a njegovim savjetnicima da ništa ne znaju.
Među kolegama ekonomistima, između ostaloga, i zato je stekao reputaciju obrazovanog, smirenog i hrabrog stručnjaka spremnog da uvijek argumentirano kaže javnosti i političarima kako stvari stoje.
Damir Novotny, bivši član Savjeta HNB-a, ističe kako je guverner od samog početka svog mandata 2000. godine upozoravao na opasnost bjesomučnog zaduživanja u inozemstvu.
HNB neće tiskati novac kako se tko sjeti za nove deficite,
Željko Rohatinski
- Mjerama je odradio posao za cijelu državu i spasio je od financijske krize i nestabilnosti - kaže Novotny.
I Mladen Vedriš ističe da je guverner ublažio nerad Vlade koja nije ni razmišljala o financijskoj krizi, a godinama odbija raspravljati o ekonomskoj strategiji.
Mnogi hvale njegovu izdržljivost s obzirom na česte pritiske - od tvrdnji da je kuna precijenjena do neoliberalnog pristupa koji je u monetarnoj politici doveo samo do niske inflacije i stabilne kune. Guverner je otvoreno govorio o pritiscima bankarskih i političkih lobija kojima se od njega zahtijevalo da zanemari pojedine odluke Zakona o bankama ili da revidira nalaze o poslovanju nekih banaka. Kritizirao je i bivšu Račanovu Vladu zbog prevelikog zaduživanja, čija je posljedica bio rast deficita. Već je tada upozoravao da bi takva politika mogla dovesti do financijske krize.
Odnosi s MMF-om
Progovorio je i o liberalnom modelu globalizacije koja je prouzročila preveliki nerazmjera između uvoza i izvoza, a koju su podupirali MMF i Svjetska banka. Strani su kreditori, komentirao je 2003. guverner, plasirali novac u Hrvatsku zbog recesije u Europi i na taj su način kod nas dobro zaradili.
Rohatinski je često bio u “ratu” s voditeljem misije Hansom Flickenshildom zbog prijedloga MMF-a o mjerama protiv zaduživanja banaka u inozemstvu. Bankari mu od početka prigovaraju što im je spmanjio profite. Otkrio je i zakrpao i sve tajne kanale kojima se banke služe kako bi izbjegle izravni udarac uslijed donesenih mjera, a intervencijama je i sprečavao pokušaje špekulacija tečajem.
Još 2003. donesena je mjera o ograničenju rasta plasmana banaka te mjera o pokriću deviznih obveza likvidnim deviznim potraživanjima koja je i sada u primjeni.
S obzirom na to da to nije bilo dovoljno, uvedene su dodatne mjere, ona o kunskom izdvajanju dijela obvezne rezerve početkom 2004. godine, dok je sredinom iste godine uvedena granična obvezna pričuva, kao porez bankama na zaduživanje u inozemstvu.
- Slučaj Rječke banke i odbijenica moćnoj BLB banci zbog duga Ljubljanske banke prema štedišama neosporni su potezi kojima je Rohatinski pokazao svu svoju veličinu i hrabrost - naglasio je dr. Žarko Primorac.
Zbog otežanog vraćanja dugova ministar je tražio labavljenje mjera,
Ivan Šuker
Ekonomisti se prisjećaju i kad je guverner neposredno prije izbora upozoravao na inflaciju, a početkom prošle godine prozvao Vladu da svojom rastrošnom politikom i sama generira inflaciju.
Sukob sa Sanaderom
Sanader mu je tada poručio da je stabilnost cijena u nadležnosti HNB-a pa je za inflaciju kriv on, a ne Vlada.
Tek od jeseni Rohatinskom su i domaći bankari i političari počeli priznavati da je bio u pravu.
Jadranka Šević
Među kolegama ekonomistima, između ostaloga, i zato je stekao reputaciju obrazovanog, smirenog i hrabrog stručnjaka spremnog da uvijek argumentirano kaže javnosti i političarima kako stvari stoje.
Damir Novotny, bivši član Savjeta HNB-a, ističe kako je guverner od samog početka svog mandata 2000. godine upozoravao na opasnost bjesomučnog zaduživanja u inozemstvu.
HNB neće tiskati novac kako se tko sjeti za nove deficite,
Željko Rohatinski
|
I Mladen Vedriš ističe da je guverner ublažio nerad Vlade koja nije ni razmišljala o financijskoj krizi, a godinama odbija raspravljati o ekonomskoj strategiji.
Mnogi hvale njegovu izdržljivost s obzirom na česte pritiske - od tvrdnji da je kuna precijenjena do neoliberalnog pristupa koji je u monetarnoj politici doveo samo do niske inflacije i stabilne kune. Guverner je otvoreno govorio o pritiscima bankarskih i političkih lobija kojima se od njega zahtijevalo da zanemari pojedine odluke Zakona o bankama ili da revidira nalaze o poslovanju nekih banaka. Kritizirao je i bivšu Račanovu Vladu zbog prevelikog zaduživanja, čija je posljedica bio rast deficita. Već je tada upozoravao da bi takva politika mogla dovesti do financijske krize.
Odnosi s MMF-om
Progovorio je i o liberalnom modelu globalizacije koja je prouzročila preveliki nerazmjera između uvoza i izvoza, a koju su podupirali MMF i Svjetska banka. Strani su kreditori, komentirao je 2003. guverner, plasirali novac u Hrvatsku zbog recesije u Europi i na taj su način kod nas dobro zaradili.
Rohatinski je često bio u “ratu” s voditeljem misije Hansom Flickenshildom zbog prijedloga MMF-a o mjerama protiv zaduživanja banaka u inozemstvu. Bankari mu od početka prigovaraju što im je spmanjio profite. Otkrio je i zakrpao i sve tajne kanale kojima se banke služe kako bi izbjegle izravni udarac uslijed donesenih mjera, a intervencijama je i sprečavao pokušaje špekulacija tečajem.
Još 2003. donesena je mjera o ograničenju rasta plasmana banaka te mjera o pokriću deviznih obveza likvidnim deviznim potraživanjima koja je i sada u primjeni.
S obzirom na to da to nije bilo dovoljno, uvedene su dodatne mjere, ona o kunskom izdvajanju dijela obvezne rezerve početkom 2004. godine, dok je sredinom iste godine uvedena granična obvezna pričuva, kao porez bankama na zaduživanje u inozemstvu.
- Slučaj Rječke banke i odbijenica moćnoj BLB banci zbog duga Ljubljanske banke prema štedišama neosporni su potezi kojima je Rohatinski pokazao svu svoju veličinu i hrabrost - naglasio je dr. Žarko Primorac.
Zbog otežanog vraćanja dugova ministar je tražio labavljenje mjera,
Ivan Šuker
|
|
Ekonomisti se prisjećaju i kad je guverner neposredno prije izbora upozoravao na inflaciju, a početkom prošle godine prozvao Vladu da svojom rastrošnom politikom i sama generira inflaciju.
Sukob sa Sanaderom
Sanader mu je tada poručio da je stabilnost cijena u nadležnosti HNB-a pa je za inflaciju kriv on, a ne Vlada.
Tek od jeseni Rohatinskom su i domaći bankari i političari počeli priznavati da je bio u pravu.
Jadranka Šević