Damir Ljutić novi je predsjednik Društva arhitekata Zagreba te jedan od pokretača inicijative DAZ4U koja je na proteklim izborima za novi Izvršni odbor DAZ-a vrlo uvjerljivim brojem glasova pobijedila preostale dvije liste.
Sudeći prema rekordnom odazivu članova DAZ-a koji su gotovo u dvostruko većem broju od uobičajenog izašli na izbore, te broju glasova koje je osvojila inicijativa DAZ4U, daje se naslutiti da su uspjeli motivirati brojne članove da napokon izađu na izbore, što sve zajedno implicira na to da nešto u Društvu arhitekata ne valja te da su potrebne promjene. O tim promjenama, ali i konkretnim planovima rada razgovarali smo s novim predsjednikom, arhitektom mlađe generacije te predstavnikom inicijative koja zagovara što veću transparentnost u poslovanju i uključivanje što više članova u odlučivanje i rad DAZ-a.
Vaša kampanja bila je glasna, a pri lobiranju ste se koristili internetom, Facebookom, SMS-ovima, čak ste izradili i bedževe te organizirali tulum. Pridobili ste mnogo ljudi koji su glasovali za vas i koji sigurno očekuju promjene?
DAZ mora biti na usluzi svim članovima, a ne samo nekim
Veća aktivnost
Ne možemo znati sve probleme, ali zato želimo čuti i tuđa mišljenja
- Mnogo je razloga što je na ove izbore izašlo toliko članova. Očito postoji određeno nezadovoljstvo radom Društva, zatim i recesija, manje posla pa osjećaju potrebu za uključivanjem u rješavanje zajedničkih problema. Uz to, posljednja dva tjedna dosta smo lobirali. Facebook se zbog jednostavnosti neposredne komunikacije pokazao kao učinkovit način, a tijekom nekoliko tjedana utrostručio se broj prijatelja te razvile brojne diskusije i prijedlozi o tome što treba promijeniti.
Vašoj inicijativi dali ste ime DAZ4U s poluironičnim podnaslovom ‘Ima li tu mjesta za mene?’
- Da, to je (samo)ironija zato što se mnogi arhitekti dosad nisu osjećali ugodno i ‘pozvano’, a mnogi su se pitali zašto uopće plaćati članarinu od 350 kuna i čemu sve to kada DAZ čini samo jedna mala zatvorena skupina ljudi. Mi smatramo da DAZ mora biti na usluzi svojim članovima i zastupati interes svih, bili oni arhitekti koji rade arhitekturu ili referenti, konzervatori, teoretičari, kritičari. Cilj nam je u rad uključiti što više članova, zato ćemo poticati da nam se članovi konstantno javljaju sa svojim idejama i prijedlozima te da zajedno mijenjamo stvari nabolje.
U vašem programu stoji da ćete raditi na transparentnosti svih odluka, demokratičnosti pri odlučivanju, braniti dignitet struke i javni interes te biti operativniji. Iz svega toga daje se naslutiti da nešto u DAZ-u ne valja.
- DAZ postoji jako dugo, a posljednjih 15 - 20 godina došlo je do dramatičnih promjena. Smatramo da je DAZ postao inertan te izgubio korak s promjenama koje su se dogodile, a prvu stvar koju treba promijeniti jest Statut koji je zastario. DAZ mora postati servis arhitektima i istodobno glas struke prema javnosti te gradskim i državnim strukturama.
Kada je DAZ trebao reagirati, a nije to učinio? Je li, primjerice, trebao dati potporu kolegama u Zavodu koji nisu htjeli potpisati promjene u GUP-u?
- Svakako je trebao, a općenito tih primjera ima dosta. Naravno da je teško na sve reagirati, ali DAZ treba djelovati preventivno. Jedan od mogućih primjera je radionica GUP praktikum koju smo organizirali prije nekoliko godina i koja je donijela izvrsne prijedloge, rješenja i vizije. No, i ona je stigla prekasno, kada je GUP već bio u procesu javne rasprave. Ipak, mislimo da ne smijemo čekati da nas netko nešto pita, nego moramo sami djelovati. Ne smijemo biti pasivni promatrači koji samo kritiziraju, nego moramo preuzeti odgovornost i nešto napraviti. Arhitekti nisu dovoljno sudjelovali u izradi Zakona o prostornom uređenju i gradnji te gotovo niti jedna primjedba koju je uputila Komora arhitekata nije usvojena.
Kažete da želite povećati transparentnost i demokratičnost. Kako to konkretno mislite postići?
- Na više razina, koristeći sve dostupne medije: od novina, interneta i Facebooka do naše web stranice na kojoj namjeravamo postaviti forum ili neku ‘oglasnu ploču’. Želimo čuti tuđa mišljenja, dijagnosticirati probleme, uključiti ljude u njihovo rješavanje, obavještavati članove o donošenju svih odluka te potaknuti konstruktivan dijalog. Raznim aktivnostima, poput radionica i okruglih stolova, želimo poboljšati komunikaciju izvan struke i unutar nje. Arhitekti premalo komuniciraju, previše se kritizira, a premalo je konstruktivne otvorene diskusije. Komunikacija je došla do razine kada nije produktivna pa bi to trebalo promijeniti.
U vašem programu je zastupanje interesa struke. Što to znači?
- Posao arhitekata je iznimno kompleksan i postoji velika odgovornost prema javnom prostoru. Rijetko koja struka ima toliko duge posljedice svoga djelovanja, a djela arhitekata postaju reperi grada po kojem se oni prepoznaju. U suradnji s Komorom i ostalim udruženjima želimo pokrenuti inicijativu za stvaranje građevinskog reda. Prvi korak koji ćemo učiniti jest priručnik s pitanjima i odgovorima s kojima se arhitekti svakodnevno susreću, a u ime svojih članova postavljat ćemo pitanja Ministarstvu i ostalim institucijama pred kojima DAZ može lakše od pojedinaca doći do nekih odgovora.
Natječaji su u arhitektonskim krugovima bolna tema. Često se govori o namještanjima i nedovoljnoj transparentnosti.
- Da, ima mnogo glasina i najlakše je reći gdje ima dima, tu ima i vatre. Treba povećati transparentnost i uključiti što veći krug ljudi u rad ocjenjivačkih sudova. Nedopustivo je da neki članovi nikad nisu bili u ocjenjivačkom sudu. Namjeravamo inicirati promjenu Pravilnika o natječajima, primjerice kroz bazu podataka svih članova iz koje bi se po sustavu bodovanja i predefiniranog algoritma birali članovi OS-a. Oni bi trebali biti stručnjaci različitih generacija, a vrlo bitan segment jest povećati njihovu odgovornost i transparentnost. I rad tehničke komisije je izuzetno bitan. Postoje i razni drugi sistemi kako se natječaji mogu učiniti transparentniji, i na tome ćemo raditi. Smatramo da se s većim brojem uključenih ljudi smanjuje mogućnost umreživanja.
Priča se da će nakon ulaska Hrvatske u EU biti ukinuti javni natječaji?
- Javni natječaji iznimno su dobar način za afirmaciju i širenje horizonta, a s obzirom na to da ih ocjenjuju stručnjaci, može se očekivati da će kolege arhitekti kvalitetne pomake bolje prepoznati od prosječnog investitora. U Zagrebu prvenstveno zahvaljujući Gradu Zagrebu ima mnogo javnih natječaja, i to je zaista pohvalno. No, ulaskom u EU morat ćemo se prilagoditi njihovim pravilima. Natječaji se ondje provode uglavnom po kompleksnoj proceduri definiranoj kroz tendere EU. To je zapravo neka vrsta otvorenih pozivnih natječaja na koje se svatko može prijaviti, ali u konkurenciju ulaze samo oni s najviše prikupljenih bodova.
No, ne znači li to da će mladi arhitekti biti u mnogo goroj poziciji od starijih, iskusnijih kolega?
- Nažalost, ta opasnost postoji, ali treba shvatiti da natječaji nisu jedini način na koji se mladi arhitekti mogu afirmirati. Treba graditi sustav koji će omogućiti razvoj, edukaciju te posljedično i afirmaciju. Ulazak u EU otvorit će mnoga pitanja. Namjeravamo se vrlo ozbiljno pozabaviti tim pitanjem i učiniti sve da pripremimo naše članove na nove uvjete poslovanja.
Vi ste svi volonteri, a DAZ je ipak tvrtka u koju novac ulazi i izlazi. Kako DAZ učiniti operativnijim te boljom tvrtkom?
- Smatramo nužnim da DAZ vodi netko tko će tamo biti puno radno vrijeme, netko tko ima iskustvo, znanje i organizacijske sposobnosti za provođenje zadataka koje će pred njega stavljati Izvršni odbor. Cilj je povećati operativnost Društva na svim razinama.
Spominjali ste promjenu Statuta?
- Da, to je i naša obveza jer je to i izglasano na prošloj skupštini. Statut je napisan 70-ih i dosad je doživio samo jednu manju izmjenu. Zastario je, a novo vrijeme traži nove okvire za rad. Radimo na tome, angažirat ćemo stručnjake i kolege. Prijedlog novog Statuta bit će predstavljen na sljedećoj skupštini.
Želite da DAZ postane mjesto okupljanja gdje će se popiti kava, razgovarati, dobiti pokoji savjet...
- DAZ je 80-ih godina bio pravi klub u koji se izlazilo na kavu i u koji nisu zalazili samo arhitekti. Želimo DAZ otvoriti javnosti te da se u njemu ugodno osjećaju arhitekti, ali i ostali građani.
Što namjeravate zadržati od postojećeg klupskog programa?
- Sve što je dobro, a to znači javni intervju, predavanja i izložbe te uvesti nove aktivnosti poput radionica, okruglih stolova, javnih prezentacija i tuluma.
Što planirate za sljedećih mjesec dana?
- Formalno-pravno preuzeti DAZ, upoznat se sa zaposlenicima, složiti ciljeve, napraviti prioritete i postaviti timeline za svaku zadaću. Jedna od prioritetnih zadaća je izmjena Statuta, iako mislimo voziti na više kolosijeka.
S obzirom da ste u programu isticali da ćete se zalagati za opće dobro i javni interes, možete li pojasniti kako to konkretno namjeravate provesti?
Damir Mioč:Urbanizam i arhitektura direktni su preslik (uređenosti) sredine u kojoj nastaju. Parametri koji ih tvore mogu se postaviti tako da se zalažu za dugoročne i održive ciljeve te da prihvaćanjem ideje o zdravom i ugodnom životu u gradu pridonose općem dobru. U vrijeme bezobzirnog “raubanja” prostora, DAZ će - dobrom suradnjom s Gradom, prije svega - nastojati osigurati balans između privatnih i javnih interesa. DAZ bi morao djelovati kao korektiv na području legislative i njenog provođenja.
Tea Horvat: Za početak treba potaknuti inicijativu otvorene rasprave o javnom interesu koja se temelji na Europskoj povelji o gradu - manifestu održivog prostornog razvoja gradova koji je usmjeren prema poboljšanju uvjeta života u gradovima, stvaranju povoljnog društvenog i kulturnog ozračja, sudjelovanja javnosti u planiranju razvoja, poboljšanje kvalitete gradskog okoliša i uvjeta življenja, posebice stanovanja... Poticanje svijesti, kako stručne tako i sveukupne javnosti, o značaju održivog prostornog razvoja grada i urbanističke etike trebalo bi biti početak stvaranja kvalitetnije i održive budućnosti našeg grada.
Tihomil Matković:“Bolji grad, bolji život” slogan je svjetske izložbe Shanghai 2010. U ostvarenju boljega Zagreba nezaobilazna je uloga arhitekta koji u interakciji s gradskom i državnom upravom i građanima treba omogućiti da Zagreb kvalitetno, a ne samo kvantitativno napreduje. Unapređenjem sustava natječaja za javne objekte osigurat ćemo odabir napredne te u javnom interesu racionalne arhitekture, a za urbanističke planove dobar omjer javnog prostora i razvoja koji donosi plan. Težište će biti i na analizi propisa, radi kvalitete i transparentnosti rada svih sudionika u izgradnji prostora, pogotovo u doba krize.
Kažete da ćete nastojati zastupati, promovirati i štititi interese struke u Gradu i državi. Koji su prvi koraci koje namjeravate učiniti?
Luka Korleat:Arhitekti i urbanisti često su puki provoditelji volje investitora, a njihova prava uloga morala bi se ticati upravljanja razvojem prostora. Reorganizacija sustava natječaja te u skladu s time, pronalaženje strateškog partnera (Grad /ministarstvo) s kojim ćemo puno pažljivije i sustavnije promišljati programe tih natječaja te sudjelovati u izradi smjernica koje će promovirati strategije i razvoj zdravog grada, javnog prostora i modela ekonomiziranja javnih građevina.
Tea Horvat:Naša je struka sama po sebi kompleksna i zahtjevna, a njene posljedice veoma dugoročne. Samim time, mi kao struka imamo veliku odgovornost i obavezu i naš glavni stručni interes trebao bi biti kako osigurati kvalitetu života ljudi, bilo da se radi o planiranju grada ili naselja, ili projektiranju višestambene zgrade ili jedne obiteljske kuće. S tim ciljem je, između ostalog, potrebno pokrenuti niz inicijativa izmjena i donošenja zakonskih propisa koji će jasno definirati kriterije održivog prostornog razvoja, javnog i društvenog standarda, standarda stanovanja kao i svih ostalih pravila struke.
Tihomil Matković:Smatram da će arhitekti, pokrenuti sloganom “daz4u”, zajedničkim radom i razmjenom iskustava stvoriti bazu znanja koja će unaprijediti sustav našeg poslovanja te urbanizma i arhitekture općenito. Baza znanja bit će temelj za pripreme dopuna zakona i prostornih planova. Provođenjem stručnih tribina i okruglih stolova prijedlozi se trebaju stručno provjeravati i dopunjavati. Kroz poboljšanje sustava u kojem radimo i naši projekti i poslovanje postat će kvalitetniji, precizniji i brži. A time će i uloga arhitekta u društvu biti bolje prepoznata i vrednovana.
Boba Blašković
Sudeći prema rekordnom odazivu članova DAZ-a koji su gotovo u dvostruko većem broju od uobičajenog izašli na izbore, te broju glasova koje je osvojila inicijativa DAZ4U, daje se naslutiti da su uspjeli motivirati brojne članove da napokon izađu na izbore, što sve zajedno implicira na to da nešto u Društvu arhitekata ne valja te da su potrebne promjene. O tim promjenama, ali i konkretnim planovima rada razgovarali smo s novim predsjednikom, arhitektom mlađe generacije te predstavnikom inicijative koja zagovara što veću transparentnost u poslovanju i uključivanje što više članova u odlučivanje i rad DAZ-a.
Vaša kampanja bila je glasna, a pri lobiranju ste se koristili internetom, Facebookom, SMS-ovima, čak ste izradili i bedževe te organizirali tulum. Pridobili ste mnogo ljudi koji su glasovali za vas i koji sigurno očekuju promjene?
DAZ mora biti na usluzi svim članovima, a ne samo nekim
Veća aktivnost
Ne možemo znati sve probleme, ali zato želimo čuti i tuđa mišljenja
Servis struke
|
Vašoj inicijativi dali ste ime DAZ4U s poluironičnim podnaslovom ‘Ima li tu mjesta za mene?’
- Da, to je (samo)ironija zato što se mnogi arhitekti dosad nisu osjećali ugodno i ‘pozvano’, a mnogi su se pitali zašto uopće plaćati članarinu od 350 kuna i čemu sve to kada DAZ čini samo jedna mala zatvorena skupina ljudi. Mi smatramo da DAZ mora biti na usluzi svojim članovima i zastupati interes svih, bili oni arhitekti koji rade arhitekturu ili referenti, konzervatori, teoretičari, kritičari. Cilj nam je u rad uključiti što više članova, zato ćemo poticati da nam se članovi konstantno javljaju sa svojim idejama i prijedlozima te da zajedno mijenjamo stvari nabolje.
U vašem programu stoji da ćete raditi na transparentnosti svih odluka, demokratičnosti pri odlučivanju, braniti dignitet struke i javni interes te biti operativniji. Iz svega toga daje se naslutiti da nešto u DAZ-u ne valja.
- DAZ postoji jako dugo, a posljednjih 15 - 20 godina došlo je do dramatičnih promjena. Smatramo da je DAZ postao inertan te izgubio korak s promjenama koje su se dogodile, a prvu stvar koju treba promijeniti jest Statut koji je zastario. DAZ mora postati servis arhitektima i istodobno glas struke prema javnosti te gradskim i državnim strukturama.
Kada je DAZ trebao reagirati, a nije to učinio? Je li, primjerice, trebao dati potporu kolegama u Zavodu koji nisu htjeli potpisati promjene u GUP-u?
- Svakako je trebao, a općenito tih primjera ima dosta. Naravno da je teško na sve reagirati, ali DAZ treba djelovati preventivno. Jedan od mogućih primjera je radionica GUP praktikum koju smo organizirali prije nekoliko godina i koja je donijela izvrsne prijedloge, rješenja i vizije. No, i ona je stigla prekasno, kada je GUP već bio u procesu javne rasprave. Ipak, mislimo da ne smijemo čekati da nas netko nešto pita, nego moramo sami djelovati. Ne smijemo biti pasivni promatrači koji samo kritiziraju, nego moramo preuzeti odgovornost i nešto napraviti. Arhitekti nisu dovoljno sudjelovali u izradi Zakona o prostornom uređenju i gradnji te gotovo niti jedna primjedba koju je uputila Komora arhitekata nije usvojena.
Kažete da želite povećati transparentnost i demokratičnost. Kako to konkretno mislite postići?
- Na više razina, koristeći sve dostupne medije: od novina, interneta i Facebooka do naše web stranice na kojoj namjeravamo postaviti forum ili neku ‘oglasnu ploču’. Želimo čuti tuđa mišljenja, dijagnosticirati probleme, uključiti ljude u njihovo rješavanje, obavještavati članove o donošenju svih odluka te potaknuti konstruktivan dijalog. Raznim aktivnostima, poput radionica i okruglih stolova, želimo poboljšati komunikaciju izvan struke i unutar nje. Arhitekti premalo komuniciraju, previše se kritizira, a premalo je konstruktivne otvorene diskusije. Komunikacija je došla do razine kada nije produktivna pa bi to trebalo promijeniti.
U vašem programu je zastupanje interesa struke. Što to znači?
- Posao arhitekata je iznimno kompleksan i postoji velika odgovornost prema javnom prostoru. Rijetko koja struka ima toliko duge posljedice svoga djelovanja, a djela arhitekata postaju reperi grada po kojem se oni prepoznaju. U suradnji s Komorom i ostalim udruženjima želimo pokrenuti inicijativu za stvaranje građevinskog reda. Prvi korak koji ćemo učiniti jest priručnik s pitanjima i odgovorima s kojima se arhitekti svakodnevno susreću, a u ime svojih članova postavljat ćemo pitanja Ministarstvu i ostalim institucijama pred kojima DAZ može lakše od pojedinaca doći do nekih odgovora.
Natječaji su u arhitektonskim krugovima bolna tema. Često se govori o namještanjima i nedovoljnoj transparentnosti.
- Da, ima mnogo glasina i najlakše je reći gdje ima dima, tu ima i vatre. Treba povećati transparentnost i uključiti što veći krug ljudi u rad ocjenjivačkih sudova. Nedopustivo je da neki članovi nikad nisu bili u ocjenjivačkom sudu. Namjeravamo inicirati promjenu Pravilnika o natječajima, primjerice kroz bazu podataka svih članova iz koje bi se po sustavu bodovanja i predefiniranog algoritma birali članovi OS-a. Oni bi trebali biti stručnjaci različitih generacija, a vrlo bitan segment jest povećati njihovu odgovornost i transparentnost. I rad tehničke komisije je izuzetno bitan. Postoje i razni drugi sistemi kako se natječaji mogu učiniti transparentniji, i na tome ćemo raditi. Smatramo da se s većim brojem uključenih ljudi smanjuje mogućnost umreživanja.
Priča se da će nakon ulaska Hrvatske u EU biti ukinuti javni natječaji?
- Javni natječaji iznimno su dobar način za afirmaciju i širenje horizonta, a s obzirom na to da ih ocjenjuju stručnjaci, može se očekivati da će kolege arhitekti kvalitetne pomake bolje prepoznati od prosječnog investitora. U Zagrebu prvenstveno zahvaljujući Gradu Zagrebu ima mnogo javnih natječaja, i to je zaista pohvalno. No, ulaskom u EU morat ćemo se prilagoditi njihovim pravilima. Natječaji se ondje provode uglavnom po kompleksnoj proceduri definiranoj kroz tendere EU. To je zapravo neka vrsta otvorenih pozivnih natječaja na koje se svatko može prijaviti, ali u konkurenciju ulaze samo oni s najviše prikupljenih bodova.
No, ne znači li to da će mladi arhitekti biti u mnogo goroj poziciji od starijih, iskusnijih kolega?
- Nažalost, ta opasnost postoji, ali treba shvatiti da natječaji nisu jedini način na koji se mladi arhitekti mogu afirmirati. Treba graditi sustav koji će omogućiti razvoj, edukaciju te posljedično i afirmaciju. Ulazak u EU otvorit će mnoga pitanja. Namjeravamo se vrlo ozbiljno pozabaviti tim pitanjem i učiniti sve da pripremimo naše članove na nove uvjete poslovanja.
Vi ste svi volonteri, a DAZ je ipak tvrtka u koju novac ulazi i izlazi. Kako DAZ učiniti operativnijim te boljom tvrtkom?
- Smatramo nužnim da DAZ vodi netko tko će tamo biti puno radno vrijeme, netko tko ima iskustvo, znanje i organizacijske sposobnosti za provođenje zadataka koje će pred njega stavljati Izvršni odbor. Cilj je povećati operativnost Društva na svim razinama.
Spominjali ste promjenu Statuta?
- Da, to je i naša obveza jer je to i izglasano na prošloj skupštini. Statut je napisan 70-ih i dosad je doživio samo jednu manju izmjenu. Zastario je, a novo vrijeme traži nove okvire za rad. Radimo na tome, angažirat ćemo stručnjake i kolege. Prijedlog novog Statuta bit će predstavljen na sljedećoj skupštini.
Želite da DAZ postane mjesto okupljanja gdje će se popiti kava, razgovarati, dobiti pokoji savjet...
- DAZ je 80-ih godina bio pravi klub u koji se izlazilo na kavu i u koji nisu zalazili samo arhitekti. Želimo DAZ otvoriti javnosti te da se u njemu ugodno osjećaju arhitekti, ali i ostali građani.
Što namjeravate zadržati od postojećeg klupskog programa?
- Sve što je dobro, a to znači javni intervju, predavanja i izložbe te uvesti nove aktivnosti poput radionica, okruglih stolova, javnih prezentacija i tuluma.
Što planirate za sljedećih mjesec dana?
- Formalno-pravno preuzeti DAZ, upoznat se sa zaposlenicima, složiti ciljeve, napraviti prioritete i postaviti timeline za svaku zadaću. Jedna od prioritetnih zadaća je izmjena Statuta, iako mislimo voziti na više kolosijeka.
S obzirom da ste u programu isticali da ćete se zalagati za opće dobro i javni interes, možete li pojasniti kako to konkretno namjeravate provesti?
Damir Mioč:Urbanizam i arhitektura direktni su preslik (uređenosti) sredine u kojoj nastaju. Parametri koji ih tvore mogu se postaviti tako da se zalažu za dugoročne i održive ciljeve te da prihvaćanjem ideje o zdravom i ugodnom životu u gradu pridonose općem dobru. U vrijeme bezobzirnog “raubanja” prostora, DAZ će - dobrom suradnjom s Gradom, prije svega - nastojati osigurati balans između privatnih i javnih interesa. DAZ bi morao djelovati kao korektiv na području legislative i njenog provođenja.
Tea Horvat: Za početak treba potaknuti inicijativu otvorene rasprave o javnom interesu koja se temelji na Europskoj povelji o gradu - manifestu održivog prostornog razvoja gradova koji je usmjeren prema poboljšanju uvjeta života u gradovima, stvaranju povoljnog društvenog i kulturnog ozračja, sudjelovanja javnosti u planiranju razvoja, poboljšanje kvalitete gradskog okoliša i uvjeta življenja, posebice stanovanja... Poticanje svijesti, kako stručne tako i sveukupne javnosti, o značaju održivog prostornog razvoja grada i urbanističke etike trebalo bi biti početak stvaranja kvalitetnije i održive budućnosti našeg grada.
Tihomil Matković:“Bolji grad, bolji život” slogan je svjetske izložbe Shanghai 2010. U ostvarenju boljega Zagreba nezaobilazna je uloga arhitekta koji u interakciji s gradskom i državnom upravom i građanima treba omogućiti da Zagreb kvalitetno, a ne samo kvantitativno napreduje. Unapređenjem sustava natječaja za javne objekte osigurat ćemo odabir napredne te u javnom interesu racionalne arhitekture, a za urbanističke planove dobar omjer javnog prostora i razvoja koji donosi plan. Težište će biti i na analizi propisa, radi kvalitete i transparentnosti rada svih sudionika u izgradnji prostora, pogotovo u doba krize.
Kažete da ćete nastojati zastupati, promovirati i štititi interese struke u Gradu i državi. Koji su prvi koraci koje namjeravate učiniti?
Luka Korleat:Arhitekti i urbanisti često su puki provoditelji volje investitora, a njihova prava uloga morala bi se ticati upravljanja razvojem prostora. Reorganizacija sustava natječaja te u skladu s time, pronalaženje strateškog partnera (Grad /ministarstvo) s kojim ćemo puno pažljivije i sustavnije promišljati programe tih natječaja te sudjelovati u izradi smjernica koje će promovirati strategije i razvoj zdravog grada, javnog prostora i modela ekonomiziranja javnih građevina.
Tea Horvat:Naša je struka sama po sebi kompleksna i zahtjevna, a njene posljedice veoma dugoročne. Samim time, mi kao struka imamo veliku odgovornost i obavezu i naš glavni stručni interes trebao bi biti kako osigurati kvalitetu života ljudi, bilo da se radi o planiranju grada ili naselja, ili projektiranju višestambene zgrade ili jedne obiteljske kuće. S tim ciljem je, između ostalog, potrebno pokrenuti niz inicijativa izmjena i donošenja zakonskih propisa koji će jasno definirati kriterije održivog prostornog razvoja, javnog i društvenog standarda, standarda stanovanja kao i svih ostalih pravila struke.
Tihomil Matković:Smatram da će arhitekti, pokrenuti sloganom “daz4u”, zajedničkim radom i razmjenom iskustava stvoriti bazu znanja koja će unaprijediti sustav našeg poslovanja te urbanizma i arhitekture općenito. Baza znanja bit će temelj za pripreme dopuna zakona i prostornih planova. Provođenjem stručnih tribina i okruglih stolova prijedlozi se trebaju stručno provjeravati i dopunjavati. Kroz poboljšanje sustava u kojem radimo i naši projekti i poslovanje postat će kvalitetniji, precizniji i brži. A time će i uloga arhitekta u društvu biti bolje prepoznata i vrednovana.
Stvoriti balans između javnog i privatnog
|
Boba Blašković