Strateški marketing plan hrvatskog turizma jednoglasno je usvojen od Turističkog Vijeća HTZ-a te javno predstavljen na danima hrvatskog turizma u Opatiji.
Nesporno je da sve relevantne turističke destinacije trebaju profesionalni marketing plan koji postavlja strategije i inicijative za stvaranje dodane vrijednosti u turizmu. Plan također služi kao sredstvo za osvajanje potražnje s postojećih i novih tržišta, bolje upravljanje zadovoljstvom gostiju kao i stvaranje tzv. lojalne potražnje u odnosu na naš turistički proizvod. Prvi je Marketing plan turizma Hrvatska donijela za razdoblje od 2001. do 2006. Nakon prethodnih lutanja sa sloganima, ovaj je plan s dobro pogođenim brandom (Mediteran kakav je nekad bio) na globalnoj sceni proizveo pristojne efekte te na taj način, jakim offline marketingom preko jakih TV kampanja i udruženog oglašavanja, pridonio bržem rastu turističkog prometa.
Drugi marketing plan, donesen za razdoblje od 2008. do 2012. g. prošao je nezapaženo, prvenstveno zbog nedostatka senzibiliteta tadašnjih turističkih vlasti. Upravljanje marketingom, odmičući se od inovacija, svelo se na godišnje krizne planove, uglavnom kao posljedica izostanka jačih strukturnih promjena turizma. Hrvatsku se nastavilo marketirati kao “Mediteran kakav je nekad bio”, mada je već postalo jasno da je taj brand, temeljen na ponudi čiste prirode, već postao kontraproduktivan s obzirom na to da je i dalje suportirao sezonski poslovni model hrvatskog turizma. Dolaskom aktualne Vlade ponovno je otvoren međunarodni natječaj za izradu Strateškog marketing plana za razdoblje 2014. - 2020., na kojem pobjeđuje stari tandem (THR i Horwath HTL) koji je zbog svojih objektivnih referenci, ali i nedostatka jače internacionalne konkurencije bio dosad gotovo neprikosnoven u servisiranju HTZ-a poslovima marketinškog planiranja. Aktualni plan ima četiri ključna poglavlja: Marketinšku viziju i ciljeve Hrvatske, Marketinške strategije, Marketinške planove i Plan implementacije.
Marketinška vizija i ciljevi Hrvatske polaze od bazne kvalifikacije sadašnjeg poslovnog modela hrvatskog turizma. Naime, Hrvatska bez poteškoća zadovoljava sezonsku potražnju gostiju iz susjednih zemalja koji se ljeti opuštaju uz sunce i more, borave u smještaju niske/srednje vrijednosti i kojima se nudi relativno jednostavan vrijednosni prijedlog, baziran na mediteranskom životnom stilu. Plan polazi od teze da sadašnji, na eksploataciji prirodnih vrijednosti zasnovan poslovni model turizma nije dugoročno održiv. Stoga nova marketinška vizija, u funkciji smanjenja sezonalnosti i povećanja profitabilnosti sektora, nameće Hrvatskoj važniju ulogu na tržištu. Marketing plan temeljen na dodatnim internim i eksternim istraživanjima polazi od premisa da Hrvatska ima potencijal izvan proizvoda sunca i mora, da je sadašnji brand ograničen, da su sadašnji gosti Hrvatske zadovoljni, ali i da je pozicija Hrvatske na tržištu značajno iza konkurenata. Plan pretpostavlja i postojanje značajnog prostora za stvaranje ugleda i razvoj snage branda, s obzirom na to da se Hrvatsku kao destinaciju previše ne poznaje niti razumije. Uzimajući sve to u obzir, ovaj je marketinški plan postavio tri vrlo jasna, pragmatična i mjerljiva cilja: povećati snagu hrvatskog turističkog brenda, povećati broj dolazaka u pred i posezoni za najmanje milijun gostiju te povećati prosječnu potrošnju gostiju za najmanje 15%.
Da bi se marketinški plan proveo, prema istome potrebne su i suštinske promjene u sustavu HTZ-a. Tako je i ovim planom utvrđeno da je Glavni ured HTZ-a imao ozbiljnih poteškoća u implementaciji prethodnih planova, te da zapravo nije ispunjeno oko 60% predviđenih marketinških taktika. Stoga, Glavni ured treba postati državna profesionalna marketing agencija koja kreira i štiti hrvatski turistički brand, provodi državni turistički marketing i usko surađuje s regijama i privatnim biznisom. Isto tako Glavni ured mora doživjeti transformaciju, u smislu da se od uronjenosti u tranziciju vlastite organizacije dominantno posveti bržim organizacijskim promjenama i profesionalnoj komunikaciji s nižim razinama. Transformacija podrazumijeva i promjene koje dosadašnje pomaganja touroperatorima supstituiraju strateškim savezima s istima kao i one koje od neučinkovite internacionalne mreže predstavništava HTZ-a stvaraju mrežu usklađenu s marketinškim ciljevima.
U Planu se procjenjuje da je tek s tako promijenjenom logikom i novom profesionalnom strukturom Glavnog ureda moguće računati na provedbu vrlo zahtjevnih strategija.
Strategija ciljnih segmenata cilja na četiri ključna segmenata: odmorišne goste, touring goste, goste s posebnim interesima i poslovne goste. Svaki segment kroz svoje motivacije i potrebe koje želi zadovoljiti usklađen je s jedinstvenim marketinškim prijedlogom.
Strategijom ciljanih geozona predlaže se odmak od klasične matrice kojom se ciljalo opće tržište, prema ciljanju tzv. urbanih zona npr. u Njemačkoj - Berlina, Stuttgarta i sl. Budući da su marketinški proračuni ograničeni, logično je ciljati specifične geozone, ovisno o njihovoj atraktivnosti i konkurentnosti Hrvatske u njihovim okvirima, ali i o njihovu kapacitetu “generiranja” novih gostiju. Temeljem kriterija postojanja izravnih letova, ili letova s jednim presjedanjem definirano je 56 zračno dostupnih geozona. Isto tako, 27 geozona dostupnih kopnenim putem ciljano je temeljem pretpostavljene potencijalne potražnje u zoni dosega između četiri i šest sati automobilom, prema Zagrebu, Rovinju, Zadru i Dubrovniku.
Strategijom kreiranja vrijednosti naglašavaju se hrvatske snage, ali i točke diferencijacije u usporedbi s drugim odredištima. Strategija pozicioniranja pretpostavlja da Hrvatska mora biti prepoznata ne samo po lijepoj prirodi već i po diversificiranosti životnih stilova i različitosti doživljaja. Novi prijedlog pozicioniranja definira da je Hrvatska idealna destinacija za odmorišne goste, istraživače na kružnim putovanjima, turiste posebnih interesa i poslovne putnike koji traže jedinstvene i ugodne dane odmora kojima nudi odmor opuštanja, istraživanja, uživanja, ili susreta, zasnovan na različitosti hrvatskog životnog stila, očuvanoj i dugoj obali s više od 1000 otoka, prirodnim i kulturnim bogatstvima te bogatoj i raznolikoj gastronomiji i na gostoljubiv način objedinjuje autentičnost, prirodni šarm i tradiciju.
Ovaj plan ima sedam pojedinačnih planova, od kojih su tri fokusirana na ostvarenja tri ključna cilja (jačanje brenda, rast biznisa u pred i posezoni, povećanje prosječne potrošnje), dok ostala četiri plana, plan potpora turističkoj industriji, plan proizvoda, plan regija i plan emitivnih tržišta, spadaju u skupinu tzv. tradicionalnih planova.
Plan pojačanja snage brenda Hrvatska razvija hrvatski sustav brendiranja kroz integrirani komunikacijski sustav brenda, te putem digitalne strategije uvodi brend u novo digitalno doba. Upravo pokrenut postupak međunarodne javne nabave HTZ-a u kojoj se traži tzv. “big idea” turističke Hrvatske predstavlja temelj te nove priče o Hrvatskoj koja traži neku svoju “Incredible India” ili “100% pure New Zealand”. U sljedećim mjesecima pokušat će se definirati što je to turistička Hrvatska nakon “Mediterana kakav je nekad bio”.
Plan predsezone i posezone (tzv. PPS plan) razvija rješenje problema pred i posezone prije svega u funkciji popunjenosti kapaciteta, ali i dugotrajnijeg održavanja zaposlenosti.
Plan povećanja potrošnje po gostu tretira aktivnosti poput tzv. Premium programa Hrvatske, odnosno specijalno kreirane poruke i ponudu tijekom boravka gostiju u destinaciji, a sve u svrhu povećanja potrošnje turista i stvaranja dodane vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu.
Plan podrške industriji pruža vrijedne resurse i alate, koji pomažu u procesu donošenja odluka te unaprjeđenju ponude s dodanom vrijednošću. Također, uključuje prijedlog restrukturiranja predstavništva HTZ-a u inozemstvu, usmjeren na jačanje njihove uloge u prodaji i komunikaciji na emitivnim tržištima.
Riječ je o zahtjevnom planu koji reformira logiku i način funkcioniranja turističkog marketinga. Teško je predvidjeti hoće li izrada novog branda, kao uvijek izazovna i politički osjetljiva tema završiti novim skandalom ili će pak pridonijeti željenom iskoraku unaprijed.