DONJE POLJE - Tim šibenskih arheologa, predvođen višim kustosom mr. Željkom Krnčevićem, počeo je posljednju fazu arheoloških istraživanja starohrvatskog groblja kod crkve Sv. Lovre u Donjem Polju nedaleko od Šibenika - najvećem istraženom srednjovjekovnom groblju u Hrvatskoj te jednom od najvažnijih arheoloških lokaliteta za izučavanje hrvatske nacionalne povijesti.
Uz Krnčevića na lokalitetu Sv. Lovre rade muzejski savjetnik Ivan Pedišić, kustos pripravnik Emil Podrug, te arheolozi Milena Čupina i Toni Brajkov.
Istraživanja na tom lokalitetu započeo je još 1935. godine otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun, 1977. godine nastavio ih je Zlatko Gunjača, a od 1995. godine iskapanja i istraživanja vodi Željko Krnčević.
Do sada je istraženo 350 grobova koji datiraju iz razdoblja od 9. do 11. stoljeća, a veliko zanimanje stručne i ostale javnosti izazvalo je otkriće dviju starohrvatskih grobnih urni koje vjerojatno potječu iz 7. stoljeća, dakle iz vremena doseljavanja Hrvata.
Uz znakovite kamene ulomke i osobne predmete, arheolozi su na lokalitetu Sv. Lovre pronašli i veći broj izvanredno lijepih primjeraka originalnog starohrvatskog nakita, među kojim ljepotom i finoćom filigranskog rada pažnju plijene srebrne sljepoočničarke.
Završnu fazu rada na lokalitetu Sv. Lovre finaciraju Ministarstvo kulture, Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik, a stručnjaci pripremaju konzervaciju i prezentaciju cijelog lokaliteta, kao i romaničko-gotičke crkve Sv. Lovre uz njega.
Budući da je tijekom istraživanja starohrvatskog groblja otkriven veći broj ulomaka crkvenog kamenog namještaja s pleternom ornamentikom, arheolozi očekuju da će na obližnjem položaju Grušine, gdje će iskapanja početi nakon završetka radova kod Sv. Lovre, pronaći starohrvatsku crkvu s koje potječe najstariji poznati pisani spomen sv. Mihovila te ulomak s natpisom "Rex" (kralj).
Stručnjaci pretpostavljaju da bi se spomen kralja mogao odnositi na Zvonimira ili Krešimira. Ako se to potvrdi, bit će riječ o zaista senzacionalnom otkriću.
Stanko Ferić
Uz Krnčevića na lokalitetu Sv. Lovre rade muzejski savjetnik Ivan Pedišić, kustos pripravnik Emil Podrug, te arheolozi Milena Čupina i Toni Brajkov.
Istraživanja na tom lokalitetu započeo je još 1935. godine otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun, 1977. godine nastavio ih je Zlatko Gunjača, a od 1995. godine iskapanja i istraživanja vodi Željko Krnčević.
Do sada je istraženo 350 grobova koji datiraju iz razdoblja od 9. do 11. stoljeća, a veliko zanimanje stručne i ostale javnosti izazvalo je otkriće dviju starohrvatskih grobnih urni koje vjerojatno potječu iz 7. stoljeća, dakle iz vremena doseljavanja Hrvata.
Uz znakovite kamene ulomke i osobne predmete, arheolozi su na lokalitetu Sv. Lovre pronašli i veći broj izvanredno lijepih primjeraka originalnog starohrvatskog nakita, među kojim ljepotom i finoćom filigranskog rada pažnju plijene srebrne sljepoočničarke.
Završnu fazu rada na lokalitetu Sv. Lovre finaciraju Ministarstvo kulture, Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik, a stručnjaci pripremaju konzervaciju i prezentaciju cijelog lokaliteta, kao i romaničko-gotičke crkve Sv. Lovre uz njega.
Budući da je tijekom istraživanja starohrvatskog groblja otkriven veći broj ulomaka crkvenog kamenog namještaja s pleternom ornamentikom, arheolozi očekuju da će na obližnjem položaju Grušine, gdje će iskapanja početi nakon završetka radova kod Sv. Lovre, pronaći starohrvatsku crkvu s koje potječe najstariji poznati pisani spomen sv. Mihovila te ulomak s natpisom "Rex" (kralj).
Stručnjaci pretpostavljaju da bi se spomen kralja mogao odnositi na Zvonimira ili Krešimira. Ako se to potvrdi, bit će riječ o zaista senzacionalnom otkriću.
Grob kralja Zvonimira ili Krešimira?
|
Stanko Ferić