Poticati proizvodnju
Danas smo sve više svjedoci projekata i ciljeva koje nije moguće ostvariti u mandatu samo jedne vlade, a koji su od općeg interesa za Hrvatsku i njezin dugoročan napredak, te ih je nužno nastaviti i nakon izbora, bez obzira na rezultate.
Smatram da u mljekarsko-prerađivačkoj industriji trebamo nastaviti započeti trend snažnog poticanja domaće proizvodnje kako bi do ulaska u EU dosegnuli planiranu kvotu od 1,200.000.000 litara budući da u ovom trenutku proizvodimo tek oko 2/3 planiranog iznosa. Uz zadovoljavanje količina, potrebno je posebno poticati proizvodnju mlijeka najviše, prve kategorije. Dosad su na tom polju ostvareni dobri rezultati, cilj nije nedostižan i predstavlja stvarne potrebe domaće industrije i potrošača.
Naime, sve je veća potrošnja mlijeka u Hrvatskoj, otvaraju se mogućnosti za izvoz, a moramo biti u stanju i opskrbiti goste za vrijeme turističke sezone. Poljoprivreda je jedna od komparativnih prednosti Hrvatske i potrebno je nastaviti sa snažnim poticajima za gradnju novih farmi i uvođenje visokih standarda u poljoprivrednu proizvodnju.
Gledano općenito, mislim da sve vlade moraju prije svega poticati proizvođače, posebice izvoznike, osigurati im uvjete kojima ih strateški podržavaju u ambicioznim razvojnim planovima. Jer jedino s visoko postavljenim ciljevima možete biti sigurni da ćete ostvariti i značajan iskorak. Sve što smo činili u poslovnom sustavu Vindija, kao i naši poslovni rezultati, to potvrđuju. Vlada bi trebala poduprijeti kompanije koje raspolažu vrhunskom tehnologijom i u njihovu nastojanju za širenje u regiji.
Stopa PDV-a za turizam 6%
Da bi se naš turizam počeo okretati u kvalitetnijem smjeru bilo bi poželjno da Ministarstvo turizma ponovno bude samostalno ministarstvo, a stopa PDV-a u turizmu ne bi smjela biti viša od 6 posto. Hrvatska je investitorima i dalje birokratska i nerazumljiva pa je nužno imati jasne i nedvosmislene zakone i upravu koja će ih brzo i efikasno provoditi.
Nužno je što prije odrediti destinacije u kojima će se razvijati elitni turizam poput Dubrovnika, Hvara, šibensko-zadarskog arhipelaga, Opatije i Brijuna. U ovom trenutku Dubrovnik je jedini centar elitnog turizma, a ostale se destinacije još ne brendiraju dovoljno. Domaćim i stranim investitorima mora se jamčiti pravna i financijska sigurnost. Prostorni planovi moraju biti doneseni u skladu s načinom života lokalnih zajednica.
Vrlo je važno strogo kontrolirati visoko spekulativna ulaganja kroz jasno definiranu pravnu regulativu. Hrvatskoj nije preostalo drugo nego se okrenuti elitnom turizmu. Sve ostalo bilo bi samouništavajuća utrka s visoko sofisticiranim masovnim turizmom u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Turskoj. Mi smo taj proces započeli u Dubrovniku i pokazao se iznimno uspješnim i učinkovitim.
Turizam Dubrovnika trebao bi biti smjerokaz ostalim regijama, ali nažalost, ni Dubrovnik ne prati u dovoljnoj mjeri hotelsku ponudu, što treba mijenjati. Ne postoji nijedna djelatnost po kojoj će Hrvatska sada ili u budućnosti biti prepoznatljivija u cijelome svijetu nego po turizmu. Konfiguracija djevičanske obale s jednom od najpoznatijih povijesnih baština na svijetu, s organskom hranom proizvedenom na našim prostorima, sigurno će u sljedećim desetljećima obilježiti turizam kao nositelja i pokretača ukupnoga razvoja zemlje.
Tehnologijom do konkurentnosti
Micr osoft Hrvatska uspješno je surađivao i s ovom i s onom prethodnom vladom. Uloga tehnologija u razvoju gospodarstva pitanje je dugoročnog ulaganja i stoga nije izravno ovisna o dnevnopolitičkim aktivnostima, nego o dugoročnom planiranju i odnosima. Svaka je dosadašnja vlada učinila korak naprijed u informatizaciji javne vlasti i promociji važnosti informatizacije za cijelo društvo.
Pogledate li studije o konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma, vidjet ćete da je upravo sektor tehnologija i telekomunikacija jedan od onih koji je najviše napredovao. Vjerujem da je to rezultat i vladinih napora. Stoga i od nove vlade očekujem da joj ICT bude strateški važan i da nastavi s dobrim radom i trendom prethodnih vlada. Danas je jasno da ukupni održivi razvoj nije moguć bez tehnologije kao jednoga od ključnih pokretača. U tom bi smislu zadaća bilo koje vlade trebala biti jače promicanje važnosti utjecaja i uloge informacijskih tehnologija i informatizacije.
Promoviranje utjecaja cjelokupne ICT industrije na gospodarstvo i svakodnevni život osnova je za podizanje svijesti o nužnosti ulaganja u tehnologije i prednosti koje nam one donose u poslovnom i privatnom životu. Od nove bih vlade želio vidjeti dramatično ubrzavanje implementacije i svekolike uporabe ICT tehnologija u svim dijelovima našeg društva, od javnoga do privatnoga, odnosno primjene ICT-ja u kućnoj upotrebi.
Smatram da bi to trebala biti jedna od ključnih strateških poluga za ubrzavanje rasta gospodarstva. S obzirom na prioritete, nova bi vlada morala još jučer intervernirati u sustav obrazovanja s jasnom strategijom o tome koje i kakve vještine i trebaju Hrvatskoj. Zajedno s gospodarstvom treba učiniti odlučne korake u tom smjeru.
Pokrenuti razvojni lanac
Za daljnji razvoj društva Vlada bi prioritetno trebala usmjeriti sve snage na daljnji rast gospodarstva: potičući ulaganja, osiguravajući infrastrukturu i temelje za jednostavno i brzo poslovanje i ulaganje. Jedino se na taj način može pokrenuti razvojni lanac u kojem povećanje ulaganja dovodi do novih radnih mjesta, a time i povećanog životnog standarda.
To podrazumijeva i nužno restrukturiranje određenih grana koje opterećuju proračun. Nameću se tri karakteristike prema kojima bi gospodarstvo trebalo biti prepoznatljivo: kvaliteta, moderne tehnologije i vrhunska uslužnost. Bilo bi neophodno da Vlada nastavi implementirati najmoderniju informacijsko-telekomunikacijsku tehnologiju u organizaciji i upravljanju državnom upravom i administracijom, te postane primjer brze, jednostavne i vrhunske usluge.
Potrebno je i da cjelokupno društvo prihvati novi vrijednosni sustav kojim ćemo se odrediti prema radu, vlastitoj odgovornosti za vlastitu sudbinu i prema različitostima. Upravo ovaj segment našeg društvenog razvoja ostao je nedovršen. Skokovit put prema budućnosti moguć je samo kroz ulaganje u obrazovanje i inovacije, samo tako možemo dosegnuti društvo znanja i dugoročno blagostanje.
Daljnja liberalizacija i preuzimanje regulatornog okvira EU na telekom tržištu nužni su za razvoj, a regulacija mora omogućavati poštenu tržišnu utakmicu. Pri tome nam se, od iznimne važnosti, čini da se Vlada zalaže za zaštitu ulaganja u modernu infrastrukturu i potiče uvođenje suvremenih tehnologija i razvoj novih proizvoda.
Hitno sanirati zdravstvo
K ao gospodarstvenik iz farmaceutskog biznisa jednim od prvih priorireta nove hrvatske vlade vidim nužnost sanacije zdravstva. Naime, dok se u mnogim drugim sektorima stanje likvidnosti popravlja, zdravstvo je i dalje jedini sektor čije sustavno financiranje još nije riješeno.
Stoga od nove vlade očekujemo da iznađe rješenja za kvalitetno i trajno financiranje sustava zdravstva te time otkloni neizvjesnost kojoj su izloženi svi gospodarski subjekti koji posluju sa zdravstvom. Nadalje, novi sastav vlade morat će više poraditi na privlačenju stranog kapitala u Hrvatsku te pokazati spremnost da se inozemnim investitorima osigura poticajnije porezno i pravno okruženje.
Tome bi svakako pridonijelo smanjenje troškova rada i ukupnog poreznog opterećenja, čime je moguće postići višestruke učinke: od podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i smanjivanja sive ekonomije, do povećanog ulaska inozemnog kapitala u Hrvatsku. Razumije se, ti potezi moraju biti praćeni odgovarajućom reformom administracije i na državnoj i na razini lokalne uprave i samouprave.
Povećana ulaganja u znanost i obrazovanje za Hrvatsku su također prioritet i nužan preduvjet za budući gospodarski rast i razvoj. Uz Bolonjski proces koji je, svakako, korak u dobrom pravcu, treba osuvremeniti cjelokupni sustav obrazovanja i zbog potrebe brzog transfera znanja internacionalizirati nastavnički kadar. Kad je riječ istraživanju i razvoju, društveni sektor još dominira nad privatnim kojem su potrebni dodatni poticaji.
Dragutin Drk, vlasnik Vindije
|
Gora Štrok, hotelijer, predsjednik uprave Jadranskih luksuznih hotela
|
Davor Majetić, direktor Microsofta Hrvatska
|
Ivica Mudrinić, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma
|
Željko Čović, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Plive
|
Ključna je kvota za šećer
Vjerujemo da će nova vlada uspješno nastaviti pregovore o pristupanju EU, osobito u poglavlju o poljoprivredi. Nadam se da će tijekom pregovora braniti interese prehrambene industrije jer o tome ovisi mnogo radnih mjesta. Za industriju šećera sljedeća je godina iznimno važna jer će početi pregovori oko utvrđivanja proizvodne kvote za šećer, koja je ključna za opstanak hrvatskih šećerana. Kao vodećoj tvrtki cilj nam je osigurati održivu proizvodnju šećerne repe, koja će omogućiti proizvodnju kvalitetnog šećera po konkurentnoj cijeni. Jedan od najvećih problema je velik broj gospodarskih subjekata koji posluju s gubicima i ne plaćaju porez. Rješenje bi moglo biti u kraćim stečajnim postupcima i daljnjoj privatizaciji.
Dr. Ivica Matošević, vinar i predsjednik istarske Udruge vinograda i vinara Vinistra. Godišnje proizvede 75 tisuća boca vina
Vratiti ugled vinarstvu
Treba popraviti negativni imidž koji su proizvođači vina dobili kroz odredbu o 0,0 promila. Status vinara praktički je srozan do te mjere da izgleda kao da proizvodimo nešto zabranjeno. Dodatan udarac dobili smo kroz posljednju kampanju MUP-a gdje se kroz veliki naslov Berba 2006. i popis poginulih na cestama izravno asocira na vinske berbe. Osjećamo se gotovo kao pripadnici kriminalnog miljea. Do sada je razina kulture vina bila na niskoj razini među članovima vina, izuzmemo li vinara ministra Čobanovića. Znači, najprije - vratiti dignitet vinarstvu. Od konkretnih mjera hitno treba ubrzati proceduru dodjele zemljišta poljoprivrednicima i vinogradarima. Ta se procedura do te mjere birokratizirala da u Istri traje i po deset godina. Nadalje, vinarima treba pomoći da dobiju ravnopravni status u otvorenoj tržišnoj bitki na globalnom tržištu. To podrazumijeva pojednostavljivanje procedure pristupa fondovima EU. Nova bi vlada, po uzoru na turizam, trebala pomoći da se i izvan granica Hrvatske razvije brend hrvatskih vina kao nacionalnog blaga.
Željko Žderić, direktor Konstruktora, vodeće građevinske tvrtke u Hrvatskoj. Gradi u Hrvatskoj, Slovačkoj, Maroku, Libiji
Nastaviti sa započetim
Najvažnijim potezom nove vlade smatram stvaranje atmosfere kao da izbori nisu bili, jer je kontinuitet u radu izuzetno važan za zemlju u razvoju. Treba nastaviti sve već pokrenute projekte. Važan projekt buduće vlade mora biti pomoć domaćem gospodarstvu da izađe na inozemno tržište, odnosno da postane što konkurentnije u svijetu.
Krešimir Dolenčić, kazališni redatelj. U 20 godina karijere postavio pedesetak predstava na scenama Hrvatske, Slovenije, SAD-a i Kine
Od Zagreba stvoriti grad teatar
Nužna je potpuna promjena unutrašnje organizacije kazališnih kuća. Kazališta su postala zatvoreni otoci koji nemaju mogućnosti suradnje. Umjesto da Hrvatska postane jedan kazališni prostor, nastaje sve više utvrđenih kazališnih republika.
Drugo, dizati javnu svijest i pokretati akcije kako bi u kazalište godišnje išlo više od milijun ljudi. Javna slika o kazalištu ni izdaleka ne odgovara pravom stanju stvari. Treće, podizati status kazališnih umjetnika. Brojnošću i kvalitetom nadmašujemo veće kulturne centre, no to se utapa u neznalačkom i bahatom tretmanu kazališta od onih koji o njemu odlučuju. Svake se godine dogodi najmanje deset predstava koje mogu Hrvatsku bolje pozicionirati na kulturnoj karti od mnogih skupih "pršut-sir-klapa-tambure-sunce-more-rakija".
Četvrto, zaustaviti proizvoljnost plaćanja usluga kazalištaraca. Pozicija slobodnih umjetnika je ispod ruba ljudskog dostojanstva.
Peto, nužna je gradnja novih kazališta. Nedopustivo je da je središnja nacionalna kuća svedena na jednu probnu dvoranu, tri ansambla i tehnički dotrajalu zgradu. Šesto, potrebno je osnivanje novih ansambala.
Sedmo, obvezno predstavljati hrvatsko kazališta u inozemstvu, i to u osmišljenom državnom projektu. Osmo, promjeniti svijest vlastodržaca da su kazališta mjesta na kojima se "mnogo troši, a malo zarađuje". Subvencioniranje kazališnih karata nužno je. I na kraju, Zagreb - grad teatar. Uz malo volje, to je moguće.
Romano Pičuljan, direktor i suvlasnik tvrtke Pičuljan, vodećeg domaćeg proizvođača nautičkih plovila. Godišnji prihod oko 40 milijuna kuna
Poticati razvoj male brodogradnje
Nautička proizvodnja u Hrvatskoj, kao nositelj svega što je vezano za nautiku, pa tako i gradnju, popravak i održavanje brodica i jahti, bilježi velik i kontinuiran rast.
Taj porast najbolji je dokaz uključivanja nautičke proizvodnje u europske i svjetske trendove te potvrda kvalitete domaćih prozvođača koji su se svrstali uz najbolje. Iako je podjednako važan porast proizvodnje plovila, važno je uočiti i potencijal u kategoriji super jahti, gdje imamo vrlo uspješne primjere suradnje s kvalitetnim subjektima iz programa "velike brodogradnje".
Vjerujem da će buduće vladajuće strukture znati prepoznati započete procese te nastaviti s poticanjem razvoja nautičke proizvodnje. Najbolji će način biti da se poticaji rasporede na segmente koji će ih znati brzo opravdati te stvoriti nove vrijednosti, kako u smislu dobiti, tako i u smislu oformljavanja novih snaga koje će pridonijeti još bržem razvoju ove važne privredne grane.
Vladan Bojić, ribar sa 20-godišnjim iskustvom, a godišnje ulovi između 80 i 100 tona ribe
Tražim primjenu ZERP-a
Ključna stvar koju očekujemo je da se počne primjenjivati ZERP od 1. siječnja. Ako na vlasti ostane HDZ, smatramo da se to neće dogoditi jer je Vlada, čini se, napravila prešutan dogovor s Talijanima da se ZERP ne primijeni.
Pitanje primjene ZERPA za nas je od ključne važnosti i na tome ćemo i dalje inzistirati. Drugi problem čije rješenje očekujemo od nove vlade, jest disperzira poticaje u ribarstvu jer ih je dosad usmjeravala selektivno pa je za izgradnju velikih brodova odvajano više, dok su manji ribari zapostavljeni.
Takvi veliki brodovi neće polučiti bolji izlov, a poticaji trebaju i malim ribariima kako bi se uspjeli prilagoditi i modernizirati flotu. Od Vlade očekujemo i da poticajima pomogne jači uzgoj riba i školjki. Mi smo nekada Grke i Turke učili kako se to radi, a danas mnogo toga možemo naučiti od njih. Vlada treba uvesti i red kada je riječ o privezima brodova te više utjecati na sređivanje tržišta ribe.
Juroslav Buljubašić, poduzetnik, dopredsjednik HUP-a, suvlasnik u građevinskim i turističkim tvrtkama
Formirati tržište radne snage
Smatram da je glavni zadatak formiranje tržišta radne snage i vjerujem da nijedna vlada neće za to imati snage. Kao što je ulazak stranaca u banke i telekomunikacije ojačao konkurenciju i potaknuo dobre gospodarstvenike da se trude biti još konkurentniji, tako bi to potaknulo i jačanje kvalitete radne snage koja nam već nedostaje u turizmu i građevinarstvu. Sindikati će reći da imamo 200 tisuća nezaposlenih, no među njima ima i onih koji ne žele raditi, ali i onih koji se obrazovanjem ne žele prilagoditi tržištu. Drugo je ključno pitanje administracija koja mora služiti građaninu, a ne obrnuto. Na trećem je mjestu kvalitetno obrazovanje.
Marijan Filipović, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Finvest Corp, vodeći domaći drvoprerađivač koji investira i u hotelsku industriju
Zainteresirati mlade za drvnu industriju
Politika prema drvnoj industriji krenula je nakon 15 godina u kvalitetnijem pravcu, što je vidljivo iz poticaja koje je drvna industrija dobila. Počelo ju se promatrati kao generator razvoja u krajevima poput Gorskog kotara i Likeđ. Na razini Vlade donesena je strategija razvoja. No, moramo uvesti više reda u primarnu i sekundarnu preradu. Pozitivna je želja za finalizacijom, ali smatram da je važnije da prvo dovedemo u red pilane, kojih ima 700 u Hrvatskoj, a velika ih većina ne zadovoljava najosnovnije kriterije zaštite na radu i zaštite okoliša. Da ne govorimo da za otvaranje pilane ne treba nikakva stručna sprema.
Apsolutni je prioritet zainteresirati mlade za drvnu industriju. Trebaju nam kadrovi koji će se nositi s konkurencijom iz Europe, a bez kvalitetnijeg obrazovanja nemamo šanse. S tim u vezi je i moj sin, kao predsjednik grupacije, dao prijedlog za preimenovanje Fakulteta šumarstva u Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Mislim da grana u kojoj radi 22.000 zaposlenih to i zaslužuje. Vlada može pomoći ako podrži razvojne projekte, uvede red u primarnu preradu i veliko sivo tržište, a podrži finalizaciju te potiče interes da mladi ljudi ostaju u brdsko-planinskim krajevima kroz fiskalne i socijalne programe.
Igor Bagarić, vlasnik tvrtke Sajam Split, koja organizira sajmove SASO, GAST, SAFIR i Sajam turizma, a zadnjih godina lider u sajamskoj industriji
Ulagati u znanje
Od vlade očekujem da stvara prilike za daljnji razvoj gospodarstva, potiče poduzetništvo i stvara nove vrijednosti. Pri tome je posebno važno uvijek ponovno tražiti nove ideje i projekte te prepoznati njihov potencijal. U poticanju razvojnih projekata automatski će se stvarati prilike za otvaranje novih radnih mjesta. Ta radna mjesta trebaju zauzeti kvalitetni ljudi, koji imaju znanje. Smatram da ulaganjem u znanje Hrvatska ostvaruje svoju konkurentnost jer je ulaganje u kvalitetne kadrove, koji su sposobni voditi i vrhunski raditi svoj posao ključni faktor za održivost i razvoj svake tvrtke i cjelokupnoga gospodarstva, a jednako tako i prilika za sve one koji se žele dokazati u svijetu poduzetništva.
Dragutin Pavletić, direktor Uljanik plovidbe, kompanije u snažnom investicijskom zamahu. Očekivani ovogodišnji prihod 90 milijuna američkih dolara
Rasteretiti cijenu rada
Uvjeti poslovanja brodarskih društava u međunarodnoj plovidbi u Hrvatskoj su, naročito nakon donošenja noveliranog Pomorskog zakona i pratećih podzakonskih akata, slični onima u većini država EU. Time je omogućeno ravnopravno natjecanje s konkurencijom. Radi postizanja veće dugoročne sigurnosti poslovanja, a naročito u sferi kapitalnog investiranja u gradnju brodova u domaćim brodogradilištima, potrebno je utvrditi Program gradnji brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima uključujući uvjete, kao dugoročni (minimalno pet godina) strateški dokument Vlade. Gradnja brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima trebala bi ostati kao trajni dio pomorske i brodograđevne djelatnosti bez obzira na kretanja na svjetskom tržištu.
Povezanost brodogradnje i cijele prateće industrije definirati kroz satelitsku bilancu, na temelju koje će se utvrditi dugoročni uvjeti poslovanja, ali isto tako i prave efekte broda, kao izvozno najsofisticiranijeg hrvatskog proizvoda.
Od mjera ekonomske politike, pored rasterećenja cijena rada, poboljšanja položaja izvoznika, stvaranja uvjeta za selektivno kreditiranje s nižim troškovima i kamatama, nužno je napraviti liberalizaciju zapošljavanja deficitarnog pomorskog kadra na brodovima u međunarodnoj plovidbi.
Dr. sc. Pavel Gregorić, docent na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta
Financirati projekte prema izvrsnosti
Nova vlast treba financirati znanstvene projekte prema kriterijima izvrsnosti, isključivo s inozemnim znanstvenicima u prosudbenim skupinama. Cjelovite prijedloge projekata, recenzije i dodijeljene iznose treba učiniti javnima te pratiti realizaciju postavljenih ciljeva i sankcionirati propuste.
Nužno je osigurati provedbu Bolonjskog procesa i zahtijevati sadržajne, a ne kozmetičke izmjene u kurikulumima i načinu izvođenja nastave. Poslijediplomske i doktorske studije izvoditi na engleskom jeziku radi inozemnih studenata i nastavnika te pripremanja domaćih studenata za usavršavanje u inozemstvu i međunarodnu suradnju.
Olakšati zapošljavanje inozemnih znanstvenika i nastavnika. Stvoriti zakonske i administrativne pretpostavke za neometanu suradnju domaćih znanstvenika na projektima EU. Uvesti studij uz plaćanje po različitim stopama, ovisno o uspjehu, ili barem napraviti realističnu procjenu potreba za pojedinim zanimanjima i na tome temeljiti upisne kvote za studij bez plaćanja. Nagrađivati vrhunske uspjehe domaćih znanstvenika. Revizijom kriterija za izbor u znanstvena zvanja potaknuti domaće znanstvenike da objavljuju u svjetski relevantnim časopisima.
Stanko Zdravčević, obrađuje više od 50 hektara zemlje, upozorava na nužnost privatizacije državne zemlje i traži uvođenje reda u plaćanje poticaja selu
Ključni su pregovori o poljoprivredi
Pregovori s EU o poljoprivredi ključni je zadatak nove vlade, jer će o tome ovisiti budućnost i prosperitet hrvatskog sela. Ključno je da se pokuša ispregovarati što dulje prijelazno razdoblje prije nego se strancima dopusti da kupuju zemlju u Hrvatskoj, pri čemu se odlučno i brzo mora izvršiti privatizacija državne zemlje. Hitna prodaja seljacima važna je i iz razloga što ni jedna vlada do sada nije uspjela srediti katastar i zemljišne knjige zbog čega je cijeli proces spor. Također treba uvesti red u plaćanju poticaja selu.
Prijašnja vlada je to popravila, ali seljaci očekuju da im se plaća na vrijeme kao što su i oni dužni na vrijeme ispunjavati svoje obveze prema državi. Osim toga, potrebno je hitno izvršiti regionalizaciju proizvodnje i sustava poticaja jer je apsurd da se poticaji za proizvodnju maslina mogu ostvariti i u Slavoniji. Nadalje, važno je izraditi bilance potrebne proizvodinje i jače potaknuti podizanje nasada. Jedan od ključnih zadataka je jače potaknuti industriju da se više osloni na hrvatsku poljoprivredu, a manje na uvoz sirovina jer je jedino tako moguće bez problema rješavati višak ili manjak na tržištu.
Ivan Đikić, profesor na Medicinskom fakultetu Goethe sveučilišta u Frankfurtu
Povesti bitku protiv korupcije u znanosti
Obrazovanje i znanost u demokratskim zemljama temelje se na stručnim, a ne političkim postavkama. Na taj način uspješne zemlje omogućavaju učenicima, studentima i znanstvenicima da se razviju u slobodne, kreativne i inovativne pojedince koji doprinose razvitku društva u kojem žive i rade. Nova vlada prije svega treba depolitizirati resor obrazovanja i znanosti i omogućiti stručnjacima da definiraju i ostvare prioritete na tome području.
Drugo, treba povećati ulaganje u znanost i obrazovanje iz proračuna, međunarodnih institucija (EU) i gospodarstva. Imperativ je novčana sredstva ulagati u stručnjake, pogotovo mlade, a ne u zgrade ili građevinske projekte. Nužno je povećati plaće profesorima u školama i na fakultetima, omogućiti veću slobodu i kreativnost u radu, ali i zahtijevati veću odgovornost. Treća je prioritetna zadaća praktična i efikasna borba protiv korupcije, nepotizma i interesnih lobija u znanstveno-obrazovnom sustavu. Izbor kvalitete treba vršiti na temelju javnih, kompetitivnih i transparentnih natječaja (u znanosti preko međunarodnih odbora). Četvrto, administracija u Ministarstvu je glomazna, neorganizirana i neodgovorna. Potrebno je formirati timove stručnjaka koji će biti podložni javnoj evaluaciji i odgovornosti za (ne)obavljeno, a ne ocjenjivani prema političkoj podobnosti i poslušnosti.
Marjan Hartman, proizvođač mlijeka iz Sv. Ivana Žabnog, ima 350 grla stoke i proizvodi 800.000 litara mlijeka godišnje
Hitno privatizirati državnu zemlju
Nova vlada hitno treba riješiti pitanje prodaje državne zemlje poljoprivrednicima jer je to jedini način da se do ulaska u EU u Hrvatskoj stvore jaka obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Smatram da je prethodna vlada postavila dobre temelje i da se ide u pravo smjeru kada je riječ o stočarstvu. No problem je spora privatizacija državne zemlje. Treba uzeti u obzir da je Hrvatska pretrpjela Domovinski rat i da su se stvari u poljoprivredi zbivale sporo, pa se zato ne možemo uspoređivati s razvijenim zemljama gdje rata nije bilo.
Mislim da su se, zahvaljujući dosadašnjim mjerama, uspjela početi stvarati jaka obiteljska gospodarstva koja mogu postati snaga u hrvatskom agraru. To se posebno vidi u stočarstvu gdje je posljednjih godina učinjeno mnogo. No većina obiteljskih privatnih gospodarstava i dalje nema dovoljno zemlje da zaokruži proizvodni proces. Uz to, iduća bi vlada trebala izdvojiti više novca za kapitalna ulaganja u poljoprivredi kako bi se farme brže modernizirale. Vlada bi trebala osmisliti strategiju za pomoć staračkim poljoprivrednim gospodarstvima te model za davanje zemlje koja se ne obrađuje onima koji su je spremni obrađivati.
Ivan Kožarić, kipar, jedan od najvažnijih umjetnika
Završiti Muzej suvremene umjetnosti
Pretendiram da se nova vlada zauzme za dovršetak Muzeja suvremene umjetnosti. Sve vlade dosad nisu istinski željele sagraditi MSU. Političari se često slikaju s umjetnicima, ali zapravo ne razumiju umjetnost. Naravno da ima iznimki, ali to je jedan posto političara. To je premali postotak. Vlada misli da ima mnogo važnijih stvari od MSU-a. Također bi trebalo više ulagati u kulturu, odnosno promociju svih umjetnosti, kao što je muzejska, kazališna.... Trebalo bi se znatno više ulagati u ljude koji se pate i kreiraju, u ljude koji nemaju podrške, a žele nešto stvoriti. Ono što ljude motivira je materijalna podrška, osobito mladima. Svi smo mi ljudi od krvi i mesa koji moramo živjeti, jesti i uzdržavati obitelji. Ne mogu umjetnici živjeti u totalnom siromaštvu. Ja sam financijski uspio tek s 80 godina.
Almira Osmanović, šefica Baleta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu
Povećati ulaganja u kulturu
Ulaganja Vlade u kulturu, a posebno u kazalište, bila su na niskoj razini. Otkako sam šefica Baleta, 8 godina u Zagrebu i šest u Splitu, nikada nisam uspjela realizirati razmjenu baletnih kompaniija. Uvijek su nedostajala sredstva. Žalosno je i sramotno što Split nikada nije imao priliku vidjeti zagrebački balet, a imao je priliku vidjeli izraelski i ruski. Kultura je duša jednog naroda. Političari se previše eksponiraju, a zanemaren je duh naroda. Kad dođu na vlast, zaboravljaju da je čovjek najvažniji. Svi se pretvore u šefove. Oni moraju služiti narodu. Često putujem, pa vidim kako se promet zaustavlja da bi prošao ministar kulture, nije važno koji. Zašto bi on imao privilegij ići ispred nas. I ja sam primadona pa nemam taj privilegij?!
Marinko Zadro, vlasnik šećerane Viro iz Virovitice. Godišnje proizvede oko 100 tisuća tona šećera koji najvećim dijelom izvozi u EU
|