ZAGREB - Iako još nije riječ o konačnim godišnjim podacima nego o onima do kraja studenoga prošle godine, građani su lani uštedjeli oko 10 milijardi kuna više. No, to je je gotovo 24 posto manje nego godinu dana prije.
Građani su na žiro i tekućim računima te štednim knjižicama imali ukupno 120,37 milijardi kuna. Ukupna štednja po stanovniku tako iznosi 26.748 kuna ili 3664 eura.
Štednja se lani opasno primaknula ukupnom dugu. Razlika je trenutačno samo 344 eura u korist štednje, jer je svaki stanovnik zadužio 3300 eura. Razlika između štednje i kredita po stanovniku iznosila je prijašnjih godina od 600 pa do 900 eura.
Povećanje "minusa"
Građani su u 2007. značajno povećali svoju gotovinu na žiro i tekućem računima, i to za gotovo pet milijardi kuna na ukupno 17,03 milijarde. Razlog tome je, prije svega, povećavanje dopuštenih minusa preko tekućih računa koji su banakama zbog visokih kamata najisplativiji posao. Na neoročenim štednim računima građani su spremili 19,5 milijardi kuna. Taj je iznos čak za oko 700 milijuna kuna manji nego početkom godine, a nije povećavan niti u jesenskim mjesecima zbog IPO euforije.
Građani su ostali vjerni klasičnoj oročenoj štednji koja je lani povećana za oko 6,7 milijardi kuna na ukupno 83,83 milijarde kuna. Više od 70 posto ororčene štednje i dalje je u valutama, najčešće u eurima. No, oročena štednja u kunama ipak je, zahvaljujući višim kamatama, povećana za oko 10 posto.
Državne tvrtke ne štede
Ukupni depoziti građana, poduzeća, države, lokalne samouprave te financijskih i ostalih institucija iznosili su krajem studenog prošle godine 229,23 milijarde kuna. Poduzeća su na računima banaka sačuvala 49,72 milijarde kuna, a zanimljivo je da od tog iznosa samo 1,5 milijarda kuna otpada na državne tvrtke. U ukupnoj struktururi depozita građani imaju i dalje visoki udio od 53 posto, a poduzeća drže daljnjih 22 posto. Svi ostali sektori, uključujući tu i državu te lokalnu samoupravu, u bankama imaju preostalih 25 posto gotovine i štednje.
Jadranka Šević
Građani su na žiro i tekućim računima te štednim knjižicama imali ukupno 120,37 milijardi kuna. Ukupna štednja po stanovniku tako iznosi 26.748 kuna ili 3664 eura.
Štednja se lani opasno primaknula ukupnom dugu. Razlika je trenutačno samo 344 eura u korist štednje, jer je svaki stanovnik zadužio 3300 eura. Razlika između štednje i kredita po stanovniku iznosila je prijašnjih godina od 600 pa do 900 eura.
Povećanje "minusa"
Građani su u 2007. značajno povećali svoju gotovinu na žiro i tekućem računima, i to za gotovo pet milijardi kuna na ukupno 17,03 milijarde. Razlog tome je, prije svega, povećavanje dopuštenih minusa preko tekućih računa koji su banakama zbog visokih kamata najisplativiji posao. Na neoročenim štednim računima građani su spremili 19,5 milijardi kuna. Taj je iznos čak za oko 700 milijuna kuna manji nego početkom godine, a nije povećavan niti u jesenskim mjesecima zbog IPO euforije.
Građani su ostali vjerni klasičnoj oročenoj štednji koja je lani povećana za oko 6,7 milijardi kuna na ukupno 83,83 milijarde kuna. Više od 70 posto ororčene štednje i dalje je u valutama, najčešće u eurima. No, oročena štednja u kunama ipak je, zahvaljujući višim kamatama, povećana za oko 10 posto.
Državne tvrtke ne štede
Ukupni depoziti građana, poduzeća, države, lokalne samouprave te financijskih i ostalih institucija iznosili su krajem studenog prošle godine 229,23 milijarde kuna. Poduzeća su na računima banaka sačuvala 49,72 milijarde kuna, a zanimljivo je da od tog iznosa samo 1,5 milijarda kuna otpada na državne tvrtke. U ukupnoj struktururi depozita građani imaju i dalje visoki udio od 53 posto, a poduzeća drže daljnjih 22 posto. Svi ostali sektori, uključujući tu i državu te lokalnu samoupravu, u bankama imaju preostalih 25 posto gotovine i štednje.
Jadranka Šević