WASHINGTON MAIL

PIŠE JANUSZ BUGAJSKI Izbjeglički test za EU i Hrvatsku

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 29.10.2015. u 22:43

AFP

Dogovor o izbjeglicama sklopljen na relaciji EU - Balkan možda izgleda dobro u teoriji, no implementacija će se pokazati problematičnom, pogotovo zato što se povjerenje između susjeda u središnjoj i jugoistočnoj Europi ozbiljno narušilo ovoga ljeta i trebat će vremena i truda da se obnovi. Više od četvrt milijuna izbjeglica prošlo je Balkanom od kolovoza, većina njih bježeći od konflikata u Siriji, Iraku i Afganistanu. Priljev je prouzročio ogorčene rasprave oko otvorenih granica i politike EU o azilu. Odgovor mnogih metropola na izbjeglice većinom je bio negativan zbog javnih strahova od nesigurnosti, islamističke radikalizacije i ekonomskog tereta. Njemačku vladu kritiziralo se da je isprovocirala izbjegličku krizu nudeći utočište, ali bez konzultacija s tranzitnim državama koje moraju osiguravati smještaj migrantima na njihovu putu prema sjeveru. Čak i bavarski saveznici Angele Merkel, CSU, pristup Berlina nazvali su “političkom pogreškom bez presedana”. Njemački bi stav mogao u budućnosti dovesti čak i do većeg izbjegličkog vala. Također, EU ostaje duboko podijeljena oko toga kako raspodijeliti teret relokacije izbjeglica. U jugoistočnoj Europi izbjeglička kriza razotkrila je krhku prirodu regionalne suradnje. Grčka je pokazala da ne može kontrolirati svoju schengensku granicu i jednostavno je gurnula migrante prema središnjoj Europi. Vlade diljem regije prebacivale su krivnju na svoje susjede, u lancu koji se proteže preko Makedonije, Srbije, Mađarske te Hrvatske i Slovenije. Budimpešta je podigla ograde kako bi preusmjerila izbjeglice u Hrvatsku, a Zagreb je krivo izračunao da će Ljubljana jednostavno dopustiti svima da samo prođu. Loše upravljanje i loša komunikacija, labava granična kontrola, nedostatak registracije izbjeglica te nepostojanje međudržavne suradnje kreirali su regionalnu krizu koja je uništila povjerenje između nekoliko vlada. Srbija je čak prijetila Hrvatskoj i Mađarskoj međunarodnom pravnom akcijom zbog blokiranja kamionskog prometa koji je utjecao na trgovinu s EU. Na razini EU, relokacija migranata pogoršala je neslaganja između država članica. Vlade središnje Europe snažno se opiru planovima Unije o obvezatnim kvotama za razmještanje izbjeglica. Zgrozilo ih je to što je EU odobrila plan razmještanja većinom glasova, a ne jednoglasnim prihvaćanjem. To smatraju direktnim napadom na nacionalni suverenitet: Slovačka čak pokreće tužbu protiv obvezatnih EU kvota. Izbjeglička kriza pokazuje koliko su međudržavni odnosi krhki i kako je lako rasplamsati konflikte i sukobe. Još je opasniji val rastuće ksenofobije, nacionalizma i anti-EU sentimenta koji se nazire na horizontu kao odgovor na izbjegličku krizu i druge međudržavne sukobe koji bi mogli renacionalizirati Europu i oživiti neriješene zamjerke na zapadnom Balkanu.

Lideri EU, ali i država koje nisu članice, složili su se oko plana u 17 točaka o suradnji u upravljanju priljevom izbjeglica koji dolaze preko Turske, Grčke i zapadnog Balkana na putu prema Njemačkoj prije zime. Među mjerama je i plan za stvaranje 100.000 mjesta u prihvatnim centrima na izbjegličkoj ruti. Europska unija bi trebala osigurati financijska sredstva za smještaj izbjeglica od Europske investicije banke i Europe banke za obnovu i razvoj.

EU agencija za zaštitu granica Frontex trebala bi pojačati svoje aktivnosti duž grčko-makedonske granice tako što će registrirati sve migrante. Politika jednostavnog propuštanja ljudi navodno će biti prekinuta. EU plan trebao bi usporiti prolazak migranata povećavanjem graničnog nadzora, registracijom migranata u prolazu, zaustavljanjem autobusnih i željezničkih transfera do iduće granice bez pristanka susjeda i vraćanjem migranata kojima nije potrebna zaštita. Dogovor bi trebao spriječiti unilateralne nacionalne mjere koje su pridonijele kaosu u regiji. No, vremena je malo. Slovenski premijer Miro Cerar upozorio je da će se EU početi dezintegrirati ako u roku od nekoliko tjedana ne uspije riješiti izbjegličku krizu, dok će nekoliko država zatvoriti svoje granice. Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da balkanske države neće dopustiti da ih se pretvori u tampon-zonu za EU. Većina njih vjerojatno će zatvoriti svoje granice za izbjeglice kada Njemačka, Austrija i druge zemlje u zapadnoj Europi zatvore svoje. Sprema se pozornica za iduću fazu krize. Ostaje nejasno koliko se brzo plan EU može provesti i već ga se kritizira jer predviđa da tranzitne države moraju dobiti pristanak susjeda prije nego što izbjeglice propuste dalje.

Hrvatski premijer Zoran Milanović objavio je da su takve konzultacije nemoguće. Hrvatska se našla u središtu krize nakon što je Mađarska uspostavila oštre granične kontrole, preusmjeravajući izbjeglice u drugu nepripremljenu zemlju. Zagreb je zauzvrat pojačao svoju granicu sa Srbijom, a Slovenija je blokirala Hrvatsku. S obzirom na srozavanje odnosa između tih susjeda, vrlo je upitno hoće li dijeljenje informacija, na što poziva EU dogovor, biti uspješno u upravljanju priljevom izbjeglica.

Plan EU također poziva na jačanje policijske akcije protiv krijumčara ljudi uz podršku Europola, Frontexa i Interpola. To će iziskivati blisku suradnju između nacionalnih policija u državama koje su postale vrlo sumnjičave oko međusobnih namjera. Dolazeća hrvatska Vlada mogla bi popraviti dio štete tako da preuzme regionalnu inicijativu oko plana EU i spriječi još jednu izbjegličku krizu. Kao članica EU, zasigurno može preuzeti prominentniju i odgovorniju ulogu.

Izdvajamo