Plaću ne dobiva više od 30.000 zaposlenih

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.01.2009. u 08:02

ZAGREB - Oko 20.000 hrvatskih tvrtki koje zapošljavaju 13.500 radnika nalazi se u krugu nelikvidnosti, a njihov je dug premašio 14,4 milijardi kuna. U samo četiri mjeseca, od početka financijske krize u kolovozu prošle godine, broj tvrtki koje su se našle u problemima neplaćanja duljim od 60 dana povećan je za 1876 poduzetnika, čime su posredno ugrožene plaće i radna mjesta gotovo 7800 radnika.

Prema sindikalnim procjenama trenutačno između 20 i 30 tisuća radnika radi, a ne dobiva plaću.

- Riječ je o radnicima koji ne dobivaju ili povremeno dobivaju plaću u tvrtkama koje su blokirane i pred stečajem te, nažalost, dijelu radnika koje poslodavci zapošljavaju na određeno vrijeme, drže mjesec ili dva i onda im odbijaju platiti - ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Čak 72 posto blokiranih tvrtki su insolventne i pred stečajem jer svoje obveze ne podmiruju dulje od 360 dana. Nelikvidnosti tvrtki treba pribrojati i onu obrtnika. Krajem studenoga registrirano je 31.638 insolventnih obrtnika
Prema analizi Jasne Belošević Matić, direktorice Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, čak 72 posto blokiranih tvrtki su insolventne i pred stečajem jer svoje obveze ne podmiruju dulje od 360 dana. Nelikvidnosti tvrtki treba pribrojati i onu obrtnika. Krajem studenoga registrirano je 31.638 insolventnih obrtnika koji su zapošljavali 19.960 radnika. Ukupne nepodmirene obveze obrtnika krajem studenoga iznosile su 4,1 milijardu kuna.

U strukturi nepodmirenih obveza tvrtki, preko 81 posto otpada na četiri djelatnosti. Na trgovinu se odnosi 38,2 posto, zatim slijedi prerađivačka industrija sa 21,6 posto, građevinarstvo sa 12,6 posto i poslovanje nekretninama i iznajmljivanja 9,2 posto.  

Ljubo Jurčić, ekonomski strateg SDP-a, ističe da je stvarna nelikvidnost najmanje tri puta veća jer je velik broj tvrtki formalno blokiran, primjerice zbog neplaćanja poreza i doprinosa državi, a ne zbog sustavnog neplaćanja koje se događa među tvrtkama.

- Jedini način na koji možemo zaustaviti ovako rastuću nelikvidnost je donošenje hitnog zakona o obveznim plaćanjima u roku od 60 dana, na tragu iste Europske direktive koja se ubrzano ugrađuje u pravne sustave zemalja EU. Plaćanje u tom zakonskom roku trebala bi kontrolirati Financijska agencija - naglašava Jurčić.

Prema njegovim riječima, sporove zbog neplaćanja među poduzetnicima trebali bi rješavati po hitnim postupcima posebni financijski sudovi kako se ne bi dogodilo da monopolne tvrtke imaju prednost u odnosu na male.

Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Petar Lovrićupozorava na to da se krug nelikvidnosti značajno povećava posljednjih nekoliko godina.

- Situacija se značajno pogoršava pa su male tvrtke u situaciji da već kod ugovaranja poslova moraju pristati na rok plaćanja od 200 dana. Jedan od glavnih generatora nelikvidnosti je i država - upozorava Lovrić.

Ekonomisti upozoravaju na paradoks hrvatskog sustava u kojem male tvrtke već financiraju velike, a na kraju zbog neplaćanja tih istih tvrtki na vrijeme propadaju.


Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, kao mjere za smanjenje nelikvidnosti napominje preporuke iz studenoga prošle godine, među kojima je Interventni fond težak 15 milijardi kuna. Poslodavci se slažu i s hitnim donošenjem zakona o obveznim plaćanjima u roku od 60 dana. Dr. Dražen Kalogjera napominje da bi Vlada s bankama poput europskih trebala postići dogovor o obvezi kreditiranja poduzetnika. On predlaže i horizontalne mjere za dobre tvrtke kako bi se sačuvale na životu i održala radna mjesta.
  Interventni fond i dogovor s bankama


Jadranka Šević, Gordana Galović

Izdvajamo