"Odijelo ipak čini čovjeka", pravilo je koje vrijedi u bontonu poslovnog odijevanja diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.
Iako su temperature na vrućem gradskom asfaltu i ovo ljeto dosezale četrdesetak Celzijevih stupnjeva, menadžeri u Hrvatskoj nisu na posao počeli dolaziti u bermudama. I dok nekima to nije ni palo na pamet, drugi su se, poput dubrovačko-neretvanske županice Mire Buconić, s dekolteima i golim nogama odlučili obračunati pravilnikom o odijevanju na radnome mjestu. Da namjerno ili nenamjerno kršenje dress codea može izazvati žestoke reakcije, dokazale su bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, kojoj je tijekom jedne Vladine sjednice ispod sakoa provirio pupak, te Hloverka Novak-Srzić, koja se vodeći emisiju "Otvoreno" na televizijskim ekranima pojavila u crnoj poluprozirnoj čipkastoj majici.
Pravilnici o odijevanju
1. tetovaže i piercing zabranjeni
2. kod žena zabranjena gola leđa i ramena
3. obvezatno odijelo za muškarce 4. dužina ženske suknje centimetar do dva ispod koljena
5. kod muškaraca obvezatna kravata
6. žene trebaju izbjegavati napadan nakit
7. muškarci trebaju izbjegavati nakit, posebno pečatnjake i naušnice
8. izbjegavati kričave boje i upadljive uzorke
9. traperice strogo zabranjene
10. nema ležernog dana za odijevanje tijekom radnog tjedna
U Hrvatskoj se većina tvrtki još oslanja na to da zaposlenici sami znaju granicu dobrog ukusa u svakodnevnom odijevanju za posao, a samo je manji dio njih donio pravilnike o odijevanju kojih se zaposlenici moraju pridržavati. Da je donošenje pravilnika o odijevanju na radnome mjestu dobar poslovni potez potvrđuju i stručnjaci, koji tvrde da je dress code bolje službeno propisati jer nemaju svi iste kriterije i granice dobrog ukusa.
- Naše se mišljenje o nekoj osobi formira na temelju prvog dojma, koji se stvara u samo nekoliko sekundi i kasnije teško mijenja. Drugim riječima, ako u prvih deset sekundi ostavimo loš dojam, kasnije to ne možemo izbrisati. A prvi dojam stvorit ćemo na temelju fizičkog izgleda - odjeće, frizure i držanja. Najprije prodajemo sebe, pa svoju tvrtku, i tek na kraju proizvod ili uslugu. Odjećom šaljemo poruku o svojoj kompetentnosti i ako ta poruka nije odgovarajuća, proizvod može biti najbolji na svijetu, ali ćemo ga teško prodati - ističe prof. Ljiljana Buhač, trenerica komunikacijskih vještina i fiziognomije, koja na Poslovnom učilištu Experta vodi kolegij o poslovnom bontonu.
- Top-menadžeri, kao i politički dužnosnici, moraju paziti na svoju osobnost. I u privatnom je životu za njih važno kako su odjeveni, čak i u neobvezatnoj šetnji. Za njih gotovo da i nema neobvezatnog odijevanja, a zbog važnosti dojma svakako bi morali konzultirati stručnjake - ističe Ljiljana Buhač.
Predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš jedan je od hrvatskih menadžera koji svoj radni dan ne počinju bez odijela i kravate. Iako nemaju propisan dress code, Glavaš ističe da se nikada nije dogodilo da je netko od zaposlenih na posao došao neprimjereno odjeven.
Službena odjeća
- S obzirom na ozbiljnost našeg posla i svakodnevne sastanke, nikada nisam u ured došao ležerno odjeven. To vrijedi i za ostale menadžere, a ostali zaposlenici ne moraju nositi odijela, već se pristojno odjenuti. Kao i u mnogim drugim tvrtkama, petkom je dopušteno malo ležernije odijevanje - objašnjava predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš.
U Zagrebačkoj banci potvrđuju da su banke oduvijek bile među institucijama koje inzistiraju na tome da se ozbiljnost prema klijentima pokaže odjećom. Zaba je 2000. godine uvela službenu odjeću za sve svoje zaposlenike koji rade u poslovnicama i koji su prvi kontakt klijenata s bankom. Više od 2500 zaposlenika u poslovnicama ima na raspolaganju neku od kombinacija službene odjeće - sakoa, suknje, hlača, košulja, bluzica, s obvezatnom svilenom maramom za žene, odnosno kravatom za muške zaposlenike.
- Upravo zato što su moguće razne kombinacije, službenu odjeću ne nazivamo uniformom. Uz odjeću su propisani i standardi o nošenju diskretnog nakita, određenoj boji ženskih i muških čarapa, oblik cipela te dužina suknje. Nije dopušteno unositi promjene u izgled službene odjeće jer odjeća mora ostati vjerna identitetu banke - ističu u Zabi.
Klasičan i diskretan stil
Menadžeri Zabe mogu sami birati svoja poslovna odijela, no moraju se pridržavati klasičnog i diskretnog stila uobičajenog za banke. U zagrebačkoj agenciji za praćenje medija, Press clippingu, ističu da imaju nepisana pravila pristojnog odijevanja na poslu. Ta pravila znače poslovnu odjeću za direktoricu tvrtke Helenu Koščicu, koja obavlja većinu poslovnih sastanaka, i nešto ležerniju odjeću za ostale zaposlene u tvrtki. Osim neplaniranih sastanaka za direktoricu, poslovne se obveze ostalih zaposlenih uglavnom znaju unaprijed pa će u slučaju poslovnih sastanaka i oni odjenuti klasičnu poslovnu odjeću. U suprotnom, na posao ponekad mogu doći i u trapericama.
- Radni nam dan počinje prije nego većini ostalih i zato je velika prednost što ne moramo biti strogo poslovno odjeveni. Bitno je da se dobro osjećamo na poslu, a svi vrlo dobro znamo granicu dobrog ukusa i nikada je ne prelazimo - ističe Ivana Valentić, dugogodišnja zaposlenica Press clippinga.
Bez visokih potpetica
Traperice, koje su danas sve uobičajenija odjeća za posao većine mlađih zaposlenika, nekad su bile nezamislive. I stručnjaci za poslovno odijevanje ističu da se posljednjih dvadesetak godina poslovni dress code ipak malo "smekšao". Nekad su poslovne žene bile samo ženska kopija muškaraca i isključivo u odijelima nastojale da ih se shvati jednako ozbiljno, a danas je poslovna odjeća za žene ipak ženstvenija. Naravno, to nikako ne znači da žene danas nose dekolte i potpetice od 12 centimetara, ali im je na raspolaganju veći izbor od samo ženske verzije muških odijela.
Osim tih promjena, dress code, upozoravaju stručnjaci, ipak se ne bi trebao "otopiti" pod velikim vrućinama. Samo je u zatvorenim uredima za vrijeme visokih temperatura sve dopušteno pa kada su vrata zatvorena, slobodno skinite sako. Međutim, sako treba odjenuti čak i u slučaju dolaska dostavljača hrane jer profesionalan dojam uvijek mora biti isti, bez obzira na to tko ulazi u ured.
Nikako crvena kravata, dekoltei i napadan nakit
Gordana Galović
Iako su temperature na vrućem gradskom asfaltu i ovo ljeto dosezale četrdesetak Celzijevih stupnjeva, menadžeri u Hrvatskoj nisu na posao počeli dolaziti u bermudama. I dok nekima to nije ni palo na pamet, drugi su se, poput dubrovačko-neretvanske županice Mire Buconić, s dekolteima i golim nogama odlučili obračunati pravilnikom o odijevanju na radnome mjestu. Da namjerno ili nenamjerno kršenje dress codea može izazvati žestoke reakcije, dokazale su bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, kojoj je tijekom jedne Vladine sjednice ispod sakoa provirio pupak, te Hloverka Novak-Srzić, koja se vodeći emisiju "Otvoreno" na televizijskim ekranima pojavila u crnoj poluprozirnoj čipkastoj majici.
Pravilnici o odijevanju
1. tetovaže i piercing zabranjeni
2. kod žena zabranjena gola leđa i ramena
3. obvezatno odijelo za muškarce 4. dužina ženske suknje centimetar do dva ispod koljena
5. kod muškaraca obvezatna kravata
6. žene trebaju izbjegavati napadan nakit
7. muškarci trebaju izbjegavati nakit, posebno pečatnjake i naušnice
8. izbjegavati kričave boje i upadljive uzorke
9. traperice strogo zabranjene
10. nema ležernog dana za odijevanje tijekom radnog tjedna
|
10 PRAVILA POSLOVNOG DRESS CODEA:
|
- Naše se mišljenje o nekoj osobi formira na temelju prvog dojma, koji se stvara u samo nekoliko sekundi i kasnije teško mijenja. Drugim riječima, ako u prvih deset sekundi ostavimo loš dojam, kasnije to ne možemo izbrisati. A prvi dojam stvorit ćemo na temelju fizičkog izgleda - odjeće, frizure i držanja. Najprije prodajemo sebe, pa svoju tvrtku, i tek na kraju proizvod ili uslugu. Odjećom šaljemo poruku o svojoj kompetentnosti i ako ta poruka nije odgovarajuća, proizvod može biti najbolji na svijetu, ali ćemo ga teško prodati - ističe prof. Ljiljana Buhač, trenerica komunikacijskih vještina i fiziognomije, koja na Poslovnom učilištu Experta vodi kolegij o poslovnom bontonu.
- Top-menadžeri, kao i politički dužnosnici, moraju paziti na svoju osobnost. I u privatnom je životu za njih važno kako su odjeveni, čak i u neobvezatnoj šetnji. Za njih gotovo da i nema neobvezatnog odijevanja, a zbog važnosti dojma svakako bi morali konzultirati stručnjake - ističe Ljiljana Buhač.
Predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš jedan je od hrvatskih menadžera koji svoj radni dan ne počinju bez odijela i kravate. Iako nemaju propisan dress code, Glavaš ističe da se nikada nije dogodilo da je netko od zaposlenih na posao došao neprimjereno odjeven.
Službena odjeća
- S obzirom na ozbiljnost našeg posla i svakodnevne sastanke, nikada nisam u ured došao ležerno odjeven. To vrijedi i za ostale menadžere, a ostali zaposlenici ne moraju nositi odijela, već se pristojno odjenuti. Kao i u mnogim drugim tvrtkama, petkom je dopušteno malo ležernije odijevanje - objašnjava predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš.
U Zagrebačkoj banci potvrđuju da su banke oduvijek bile među institucijama koje inzistiraju na tome da se ozbiljnost prema klijentima pokaže odjećom. Zaba je 2000. godine uvela službenu odjeću za sve svoje zaposlenike koji rade u poslovnicama i koji su prvi kontakt klijenata s bankom. Više od 2500 zaposlenika u poslovnicama ima na raspolaganju neku od kombinacija službene odjeće - sakoa, suknje, hlača, košulja, bluzica, s obvezatnom svilenom maramom za žene, odnosno kravatom za muške zaposlenike.
- Upravo zato što su moguće razne kombinacije, službenu odjeću ne nazivamo uniformom. Uz odjeću su propisani i standardi o nošenju diskretnog nakita, određenoj boji ženskih i muških čarapa, oblik cipela te dužina suknje. Nije dopušteno unositi promjene u izgled službene odjeće jer odjeća mora ostati vjerna identitetu banke - ističu u Zabi.
Klasičan i diskretan stil
Menadžeri Zabe mogu sami birati svoja poslovna odijela, no moraju se pridržavati klasičnog i diskretnog stila uobičajenog za banke. U zagrebačkoj agenciji za praćenje medija, Press clippingu, ističu da imaju nepisana pravila pristojnog odijevanja na poslu. Ta pravila znače poslovnu odjeću za direktoricu tvrtke Helenu Koščicu, koja obavlja većinu poslovnih sastanaka, i nešto ležerniju odjeću za ostale zaposlene u tvrtki. Osim neplaniranih sastanaka za direktoricu, poslovne se obveze ostalih zaposlenih uglavnom znaju unaprijed pa će u slučaju poslovnih sastanaka i oni odjenuti klasičnu poslovnu odjeću. U suprotnom, na posao ponekad mogu doći i u trapericama.
- Radni nam dan počinje prije nego većini ostalih i zato je velika prednost što ne moramo biti strogo poslovno odjeveni. Bitno je da se dobro osjećamo na poslu, a svi vrlo dobro znamo granicu dobrog ukusa i nikada je ne prelazimo - ističe Ivana Valentić, dugogodišnja zaposlenica Press clippinga.
Bez visokih potpetica
Traperice, koje su danas sve uobičajenija odjeća za posao većine mlađih zaposlenika, nekad su bile nezamislive. I stručnjaci za poslovno odijevanje ističu da se posljednjih dvadesetak godina poslovni dress code ipak malo "smekšao". Nekad su poslovne žene bile samo ženska kopija muškaraca i isključivo u odijelima nastojale da ih se shvati jednako ozbiljno, a danas je poslovna odjeća za žene ipak ženstvenija. Naravno, to nikako ne znači da žene danas nose dekolte i potpetice od 12 centimetara, ali im je na raspolaganju veći izbor od samo ženske verzije muških odijela.
Osim tih promjena, dress code, upozoravaju stručnjaci, ipak se ne bi trebao "otopiti" pod velikim vrućinama. Samo je u zatvorenim uredima za vrijeme visokih temperatura sve dopušteno pa kada su vrata zatvorena, slobodno skinite sako. Međutim, sako treba odjenuti čak i u slučaju dolaska dostavljača hrane jer profesionalan dojam uvijek mora biti isti, bez obzira na to tko ulazi u ured.
Nikako crvena kravata, dekoltei i napadan nakit
Za top menadžere su pravila toliko stroga da bi muškarci trebali nositi isključivo odijela tamnijih nijansi bez uzoraka uz obaveznu kravatu. Nedopustivo je primjerice da se u sjedećem položaju zbog prekratkih čarapa nazire gola noga. Pri tome bi, pojašnjava Ljiljana Buhač, trebalo izbjegavati primjerice crvenu kravatu koja nepotrebno šalje poruku moći. Žene pak umjesto odijela mogu izabrati suknju, ali isključivo duljine centimetar do dva ispod koljena. Ženski dekoltei i napadan nakit u poslovnom su svijetu strogo zabranjeni.
|
|
Gordana Galović