Ako znanstvenici u CERN-u otkriju
Božju česticu, bit će to veliki trijumf moderne fizike. No, jedan škotski umirovljenik bit će posebno ushićen. - Ako se to dogodi, otvorit ću bocu šampanjca. Ako česticu ne nađu, bit ću vrlo, vrlo zbunjen jer, ako nije tamo, neću više razumjeti ono što sam mislio da razumijem - izjavio je
Peter Higgs (79).
Upravo je taj profesor emeritus na Sveučilištu Edinburgh prije 44 godine teorijski predvidio famoznu česticu, ključ za razumijevanje mase, a koja je po njemu nazvana Higgsov bozon.
U srednjoj školi najviše je volio matematiku, a naposljetku je diplomirao fiziku na londonskom King’s Collegeu. U ranim tridesetim godinama života preselio se u Edinburgh i na tamošnjem se sveučilištu počeo baviti fizikom elementarnih čestica. Najviše ga je intrigiralo jedno od najfundamentalnih znanstvenih pitanja: koje je porijeklo mase.
U ljeto 1964. u dva je znanstvena rada predložio elegantni mehanizam prema kojem je ključ za objašnjenje porijekla mase jedna čestica. U njegovu čast fizičari su je nazvali Higgsov bozon.
Potraga za Higgsovim bozon postala je tijekom proteklih desetljeća Sveti gral fizike, a famoznu je česticu zbog njezine neuhvatljivosti nobelovac Leon Lederman, napola u šali, nazvao Božjom česticom. Taj efektni naziv zaživio je u javnosti, no mnogima se fizičarima, uključujući i Higgsa, to nije svidjelo. - Ja sam ateist, no imam osjećaj da bi igranje s imenima kao što je ovo nepotrebno moglo uvrijediti ljude koji su religiozni - izjavio je Peter Higgs za Guardian.
Protekloga vikenda Higgs, koji će krajem svibnja proslaviti 80. rođendan, boravio je CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja kod Ženeve). Ako Higgsov bozon postoji, bit će stvoren tijekom sudara u LHC-u, a raspast će se na takav način da će ga divovski uređaji CMS i ATLAS moći detektirati. Bude li neuhvatljiva čestica otkrivena, za Petera Higgsa praktički je rezervirana Nobelova nagrada za fiziku.
Tanja Rudež
Upravo je taj profesor emeritus na Sveučilištu Edinburgh prije 44 godine teorijski predvidio famoznu česticu, ključ za razumijevanje mase, a koja je po njemu nazvana Higgsov bozon.
U srednjoj školi najviše je volio matematiku, a naposljetku je diplomirao fiziku na londonskom King’s Collegeu. U ranim tridesetim godinama života preselio se u Edinburgh i na tamošnjem se sveučilištu počeo baviti fizikom elementarnih čestica. Najviše ga je intrigiralo jedno od najfundamentalnih znanstvenih pitanja: koje je porijeklo mase.
U ljeto 1964. u dva je znanstvena rada predložio elegantni mehanizam prema kojem je ključ za objašnjenje porijekla mase jedna čestica. U njegovu čast fizičari su je nazvali Higgsov bozon.
Potraga za Higgsovim bozon postala je tijekom proteklih desetljeća Sveti gral fizike, a famoznu je česticu zbog njezine neuhvatljivosti nobelovac Leon Lederman, napola u šali, nazvao Božjom česticom. Taj efektni naziv zaživio je u javnosti, no mnogima se fizičarima, uključujući i Higgsa, to nije svidjelo. - Ja sam ateist, no imam osjećaj da bi igranje s imenima kao što je ovo nepotrebno moglo uvrijediti ljude koji su religiozni - izjavio je Peter Higgs za Guardian.
Protekloga vikenda Higgs, koji će krajem svibnja proslaviti 80. rođendan, boravio je CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja kod Ženeve). Ako Higgsov bozon postoji, bit će stvoren tijekom sudara u LHC-u, a raspast će se na takav način da će ga divovski uređaji CMS i ATLAS moći detektirati. Bude li neuhvatljiva čestica otkrivena, za Petera Higgsa praktički je rezervirana Nobelova nagrada za fiziku.
Tanja Rudež