Kihanje, kašalj, šmrcanje, curenje nosa i ponekad bolno grlo, kombinacija je simptoma prehlade, virusne infekcije koju rijetki uspijevaju izbjeći. Djeca, kažu zdravstvene statistike, od prehlade obole i do osam puta godišnje, odrasli nešto rjeđe, do četiri puta. U većini razvijenih zemalja prehlada je najčešći razlog izostanka iz škole, ali nemali je i broj radnih sati koji se zbog nje gube.
Prehlade uzrokuju rinovirusi, prenosi se preko zraka i dodirivanjem stvari. I širi se vrlo lako. Rinovirusi se broje u stotinama, a svi lako ulaze u zaštitnu sluznicu nosa i grla, potičući tjelesnu obranu na reakciju koja uzrokuje sve i svašta, od bolnog grla i glavobolje, do otežanog disanja kroz nos. I goleme potrošnje papirnatih maramica, čajeva i vitamina C.
Usprkos “bapskim pričama” koje ste zasigurno čuli, ako izađete bez jakne na hladnoću, sjedite na propuhu ili imate mokru kosu - nećete se prehladiti. Možda će vas mučiti neki drugi problem. Ustvari, u tim, kao i svim drugim životnim situacijama, možete se prehladiti ako dođete u kontakt s virusima koji izazivaju prehladu.
Prvi simptomi prehlade vrlo su često “škakljanje” ili grebanje u grlu, curenje ili začepljenje nosa i kihanje. Često prehlađena djecu muče i grlobolja, kašalj, glavobolja, groznica, umor, bolovi u mišićima i nedostatak apetita. Iscjedak iz nosa može biti vodenast, ali i gust, žućkaste ili zelenkaste boje.
Prehlade su najzaraznije tijekom prva dva do četiri dana nakon što se pojave simptomi, a zaraznost može trajati i do tri tjedna. Prehladiti se možete kontaktom sa zaraženom osobom, udahnuvši virus (kada netko prehlađen kihne pokraj vas u tramvaju ili autobusu, primjerice). I prehlada je jedan od razloga zbog kojeg treba često i temeljito prati ruke - dodirujući nos ili usta nakon što ste dotaknuli površinu na kojoj ima rinovirusa (kvake, telefon...) lako ćete ga prenijeti. I vrlo brzo počinje kihanje...
S obzirom na to da prehladu izazivaju brojni virusi, ne postoji univerzalno cjepivo ili lijek koji nas može zaštititi od prehlade. No, evo nekoliko preventivnih savjeta:
• Vlažite zrak u kojem boravite.
• Perite ruke što češće i temeljitije.
• Ne zaboravite pokriti nos i usta kada kišete ili kašljete jer virusi lete i do 3,5 metara.
• Ne koristite iste ručnike ili pribor za jelo kao prehlađena osoba.
• Ne pijte iz tuđe čaše ili boce.
• Iako znanstvenici nisu sigurni pomažu li doista veće količine cinka i vitamina C u skraćivanju trajanja prehlade i ublažavanju simptoma , i dalje se odraslima preporučuje uzimanje 1000 mg vitamina C dnevno .
• Različite studije različito su ocijenile korisnost biljnih pripravaka u liječenju prehlade. U svakom slučaju, nemojte ih davati djeci, a da se prije ne savjetujete s liječnikom.
Vrijeme liječi sve, kaže stara izreka. Možda i nije uvijek točna, no kada je u pitanju prehlada - jest. Medicina ne može izliječiti običnu prehladu, no postoje lijekovi za olakšavanje simptoma.
Neki tvrde da kod prehlade, a i gripe, pomaže i fina domaća pileća juha. Iako su rađena znanstvena istraživanja, pravog dokaza da ona liječi nema. Ipak, može pomoći. Razlog leži u tome što pileća juha sadrži mnogo aminokiseline cisteina, koja pomaže u uklanjanju sluzi iz dišnog sustava, a neka istraživanja pokazuju i da tvari iz juhe pomažu kontroli bijelih stanica, neutrofila, koje izazivaju začepljenje nosa.
Najbolji plan je ipak - ne činiti ništa previše. Jedite, pijte mnogo tekućine (izbjegavajte napitke s kofeinom jer izazivaju dehidraciju) i odomorite se dan, dva. Tako ćete najlakše proživjeti prehladu, a vjerojatno i spriječiti širenje zaraze.
Iako su i obična prehlada i gripa virusne infekcije gornjih dišnih putova, gripa je u većini slučajeva mnogo teža, neugodnija, a na kraju krajeva i opasnija bolest nego prehlada. Sličnosti, dakako, ima - gripa ponekad može biti blaga, a prehlada jaka, no to su odstupanja od pravila u ovom virusnom ratu koji se vodi sezonski. Naučite prepoznati razlike između dviju bolesti da biste lakše pomogli i sebi i drugima.
• Prehlade često počinju sa škakljanjem i grebanjem u grlu, curenjem (ili začepljenjem) nosa te kihanjem. Simptomi nastaju polako, jedan za drugim, i ograničeni su na glavu.
• Gripa, pak, najčešće počinje s općim osjećajem “da nas nešto hvata”. Nakon toga počinje temperatura i drhtavica, najčešće u pratnji glavobolje i boli u mišićima.
• Drugi mogući simptomi gripe kojih kod prehlade nema mogu biti ekstremni umor, mučnina i povraćanje. Ipak, simptomi mogu potpuno izostati.
• Oboljeli od gripe često imaju temperaturu višu od 38 pa i 39 stupnjeva, dok je kod prehlade temperatura najčešće normalna ili lagano povišena.
I doba godine može odrediti jeste li samo prehlađeni ili ste se zarazili gripom. Vrhunac sezone prehlada su jesen i zima, kada ljudi provode najviše vremena u zatvorenom prostoru i bliskom kontaktu s drugima.
Uz to, centralno grijanje suši sluznice nosa i grla, čineći ih osjetljivijima na infekcije. No, prehladiti se možemo tijekom cijele godine - usred ljeta, jer prehladu uzrokuju stotine virusa, pa je moguće “zaraditi” ih nekoliko tijekom godine.
Gripa u naše krajeve najčešće stiže krajem prosinca i početkom siječnja, pa i kasnije i traje, otprilike do sredine ožujka. Ako, dakle, osjetite simptome izvan tog doba godine velika je vjerojatnost da se ne radi o gripi.
Pripremila Helena Martinović
Prehlade uzrokuju rinovirusi, prenosi se preko zraka i dodirivanjem stvari. I širi se vrlo lako. Rinovirusi se broje u stotinama, a svi lako ulaze u zaštitnu sluznicu nosa i grla, potičući tjelesnu obranu na reakciju koja uzrokuje sve i svašta, od bolnog grla i glavobolje, do otežanog disanja kroz nos. I goleme potrošnje papirnatih maramica, čajeva i vitamina C.
Usprkos “bapskim pričama” koje ste zasigurno čuli, ako izađete bez jakne na hladnoću, sjedite na propuhu ili imate mokru kosu - nećete se prehladiti. Možda će vas mučiti neki drugi problem. Ustvari, u tim, kao i svim drugim životnim situacijama, možete se prehladiti ako dođete u kontakt s virusima koji izazivaju prehladu.
Prvi simptomi prehlade vrlo su često “škakljanje” ili grebanje u grlu, curenje ili začepljenje nosa i kihanje. Često prehlađena djecu muče i grlobolja, kašalj, glavobolja, groznica, umor, bolovi u mišićima i nedostatak apetita. Iscjedak iz nosa može biti vodenast, ali i gust, žućkaste ili zelenkaste boje.
Prehlade su najzaraznije tijekom prva dva do četiri dana nakon što se pojave simptomi, a zaraznost može trajati i do tri tjedna. Prehladiti se možete kontaktom sa zaraženom osobom, udahnuvši virus (kada netko prehlađen kihne pokraj vas u tramvaju ili autobusu, primjerice). I prehlada je jedan od razloga zbog kojeg treba često i temeljito prati ruke - dodirujući nos ili usta nakon što ste dotaknuli površinu na kojoj ima rinovirusa (kvake, telefon...) lako ćete ga prenijeti. I vrlo brzo počinje kihanje...
S obzirom na to da prehladu izazivaju brojni virusi, ne postoji univerzalno cjepivo ili lijek koji nas može zaštititi od prehlade. No, evo nekoliko preventivnih savjeta:
• Vlažite zrak u kojem boravite.
• Perite ruke što češće i temeljitije.
• Ne zaboravite pokriti nos i usta kada kišete ili kašljete jer virusi lete i do 3,5 metara.
• Ne koristite iste ručnike ili pribor za jelo kao prehlađena osoba.
• Ne pijte iz tuđe čaše ili boce.
• Iako znanstvenici nisu sigurni pomažu li doista veće količine cinka i vitamina C u skraćivanju trajanja prehlade i ublažavanju simptoma , i dalje se odraslima preporučuje uzimanje 1000 mg vitamina C dnevno .
• Različite studije različito su ocijenile korisnost biljnih pripravaka u liječenju prehlade. U svakom slučaju, nemojte ih davati djeci, a da se prije ne savjetujete s liječnikom.
Vrijeme liječi sve, kaže stara izreka. Možda i nije uvijek točna, no kada je u pitanju prehlada - jest. Medicina ne može izliječiti običnu prehladu, no postoje lijekovi za olakšavanje simptoma.
Neki tvrde da kod prehlade, a i gripe, pomaže i fina domaća pileća juha. Iako su rađena znanstvena istraživanja, pravog dokaza da ona liječi nema. Ipak, može pomoći. Razlog leži u tome što pileća juha sadrži mnogo aminokiseline cisteina, koja pomaže u uklanjanju sluzi iz dišnog sustava, a neka istraživanja pokazuju i da tvari iz juhe pomažu kontroli bijelih stanica, neutrofila, koje izazivaju začepljenje nosa.
Najbolji plan je ipak - ne činiti ništa previše. Jedite, pijte mnogo tekućine (izbjegavajte napitke s kofeinom jer izazivaju dehidraciju) i odomorite se dan, dva. Tako ćete najlakše proživjeti prehladu, a vjerojatno i spriječiti širenje zaraze.
Oprez - virusi ‘lete’ i do 3,5 metara
|
Pomaže i pileća juha
|
Iako su i obična prehlada i gripa virusne infekcije gornjih dišnih putova, gripa je u većini slučajeva mnogo teža, neugodnija, a na kraju krajeva i opasnija bolest nego prehlada. Sličnosti, dakako, ima - gripa ponekad može biti blaga, a prehlada jaka, no to su odstupanja od pravila u ovom virusnom ratu koji se vodi sezonski. Naučite prepoznati razlike između dviju bolesti da biste lakše pomogli i sebi i drugima.
• Prehlade često počinju sa škakljanjem i grebanjem u grlu, curenjem (ili začepljenjem) nosa te kihanjem. Simptomi nastaju polako, jedan za drugim, i ograničeni su na glavu.
• Gripa, pak, najčešće počinje s općim osjećajem “da nas nešto hvata”. Nakon toga počinje temperatura i drhtavica, najčešće u pratnji glavobolje i boli u mišićima.
• Drugi mogući simptomi gripe kojih kod prehlade nema mogu biti ekstremni umor, mučnina i povraćanje. Ipak, simptomi mogu potpuno izostati.
• Oboljeli od gripe često imaju temperaturu višu od 38 pa i 39 stupnjeva, dok je kod prehlade temperatura najčešće normalna ili lagano povišena.
I doba godine može odrediti jeste li samo prehlađeni ili ste se zarazili gripom. Vrhunac sezone prehlada su jesen i zima, kada ljudi provode najviše vremena u zatvorenom prostoru i bliskom kontaktu s drugima.
Uz to, centralno grijanje suši sluznice nosa i grla, čineći ih osjetljivijima na infekcije. No, prehladiti se možemo tijekom cijele godine - usred ljeta, jer prehladu uzrokuju stotine virusa, pa je moguće “zaraditi” ih nekoliko tijekom godine.
Gripa u naše krajeve najčešće stiže krajem prosinca i početkom siječnja, pa i kasnije i traje, otprilike do sredine ožujka. Ako, dakle, osjetite simptome izvan tog doba godine velika je vjerojatnost da se ne radi o gripi.
Prehlada ili gripa?
|
Simptomi
|
Vrijeme je važno
|
Pripremila Helena Martinović