ZAGREB - Umjesto uravnoteženog proračuna s nula posto deficita Vlada će u Hrvatski sabor sutra najvjerojatnije uputiti proračun s ukupnim deficitom između 1,3 i 1,7 posto BDP-a. U uvjetima krize deficit bi tako u idućoj godini mogao premašiti čak i ovogodišnji.
Ribić: Ako Vlada odustaje od zamrzavanja plaća to je dobar znak
Nakon što sa sindikatima nisu uspjeli postići kompromis o zamrzavanju plaća u javnim i državnim službama potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker sutra će Ekonomskom vijeću, a onda i Vladi predložiti poštivanje kolektivnog ugovora i povećanje osnovica za plaće za šest posto u idućoj godini. Glavni Vladini pregovarači sa sindikatima istu su preporuku danas dali premijeru Sanaderu i užem Vladinu kabinetu.
- Nažalost, imali smo uravnotežen proračun mjesec dana. Iskreno sam se nadao da će biti razuma, ali dogodilo se što se dogodilo - rekao je ministar financija Ivan Šuker.
Zbog poštivanja ugovorenog rasta masa za plaće proračunskih korisnika iduće će godine biti za dvije milijarde kuna ili devet posto veća nego ove godine, međutim deficit će prema svemu sudeći premašiti jedan posto i zbog zdravstvenog proračuna. Ministar financija priznaje da će se deficit moći financirati samo zaduživanjem ili prodajom “obiteljskog srebra”, a u ovom trenutku i jedno i drugo je izuzetno teška opcija.
- Zaduživanje je ovom trenutku krize izuzetno zahtjevan posao, a prodaja bilo kakve državne imovine ne dolazi u obzir u trenutku kada su cijene na burzi pale za 30 pa i 40 posto - rekao je Šuker koji je i danas odbacio bilo kakvu mogućnost za korištenjem pomoći MMF-a. Potpredsjednica Kosor izvijestila je da Vlada još uvijek nije zauzela konačan stav te da će odluku objaviti na sutrašnjoj sjednici.
- Naše je stajalište da slijedi borba za radna mjesta, a ne za plaće - poručila je Kosor.
U Vladi su priznali danas da su razmatrali i mogućnost otkazivanja kolektivnih ugovora, ali su svjesni mogućih tužbi sindikata. Preporukom da se ipak ide s povišicama “teškim” 1,4 milijarde kuna Vlada je udovoljila sindikatima koji su zadovoljni takvom odlukom, međutim neugodno je iznenadila stručnjake iz Ekonomskog vijeća koji su dali preporuku za proračun s nula posto deficita i podržali zamrzavanje plaća. To će prema svemu sudeći otvoriti drugu frontu s Udrugom poslodavaca koja je najavila da će dati podršku isključivo uravnoteženom proračunu.
- Informacija o Vladinoj odluci djeluje zabrinjavajuće jer je u suprotnosti sa svim dosad iskazanim stavovima i realnim mogućnostima - poručio je danas u ime poslodavaca Ivica Mudrinić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Odluka da i proračun za 2009. sadrži manjak iznenadila je i Željka Lovrinčevića, člana Ekonomskog vijeća i analitičara Ekonomskog instituta. Očito je, tvrdi on, da dio ljudi u Hrvatskoj podcjenjuje krizu u okruženju. Za Ljubu Jurčića, člana Ekonomskog vijeća i predsjednika Društva ekonomista, odustajanje od nultnog proračunskog manjka nije iznenađenje. Taj cilj, zaključuje, nije bio ostvariv.
- Ne znam kako netko tko je na čelu jedne strukovne organizacije može takvo što reći. Lako je dijeliti darove i organizirati skupe domjenke kada se naplaćuje članarina od gospodarstvenika koji se itekako trude nositi s kriznom situacijom - rekao je Šuker.
Vidošević nije komentirao prozivanje, a glasnogovornica HGK Sonja Nušinović izjavila je: - Što se tiče izjave gospodina Vidoševića da u Hrvatskoj nema krize, ona je samo dio konteksta u kojemu je naglasak na tome da je Hrvatska pred situacijom u kojoj će tek globalna kriza u razdoblju ispred nas izoštriti pogled na našu dugogodišnju krizu. (G. Galović, N. Jelić)
Proračunski manjak od 1,7 posto BDP-a veći je od onoga s kojim ćemo zaključiti ovu godinu i predstavlja cijenu koju ćemo platiti zbog kašnjenja u reformama, kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke. Da je državna blagajna ranijih godina bila manje izdašna prema, primjerice, umirovljenicima, da se vodila umjerenija politika subvencija i da se zdravstvena reforma nije odlagala, stvorile bi se pretpostavke za postizanje uravnoteženog proračuna u sljedećoj godini. Ovako, kaže Stojić, bit će dobro ako proračunski manjak ne prijeđe dva posto BDP-a, tim više što nas u 2009. očekuje značajno usporavanje gospodarstva.
- To je loša poruka za ulagače, poručuje Stojić, te dodaje kako ima prostora za uštede u proračunu. S time se slažu i drugi ekonomisti, koji upozoravaju da je Hrvatska, u uvjetima prezaduženosti i usporavanja rasta gospodarstva, vrlo ranjiva. Javna je tajna da su na uravnoteženom proračunu najviše inzistirali međunarodni financijski krugovi. No, dio ekonomista je govorio da postizanje uravnoteženog proračuna ne samo da nije ostvarivo, nego je i kontraproduktivno. Doduše, državne investicije u infrastrukturu dosad su bile jedan od razloga manjka u državnoj blagajni, ali i jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta, pa bi njihovo smanjenje, u krizi, moglo biti kobno za gospodarstvo i standard, tvrde oni. ( Adriano Milovan)
Gordana Galović, Adriano Milovan
Ribić: Ako Vlada odustaje od zamrzavanja plaća to je dobar znak
Nakon što sa sindikatima nisu uspjeli postići kompromis o zamrzavanju plaća u javnim i državnim službama potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker sutra će Ekonomskom vijeću, a onda i Vladi predložiti poštivanje kolektivnog ugovora i povećanje osnovica za plaće za šest posto u idućoj godini. Glavni Vladini pregovarači sa sindikatima istu su preporuku danas dali premijeru Sanaderu i užem Vladinu kabinetu.
- Nažalost, imali smo uravnotežen proračun mjesec dana. Iskreno sam se nadao da će biti razuma, ali dogodilo se što se dogodilo - rekao je ministar financija Ivan Šuker.
Zbog poštivanja ugovorenog rasta masa za plaće proračunskih korisnika iduće će godine biti za dvije milijarde kuna ili devet posto veća nego ove godine, međutim deficit će prema svemu sudeći premašiti jedan posto i zbog zdravstvenog proračuna. Ministar financija priznaje da će se deficit moći financirati samo zaduživanjem ili prodajom “obiteljskog srebra”, a u ovom trenutku i jedno i drugo je izuzetno teška opcija.
- Zaduživanje je ovom trenutku krize izuzetno zahtjevan posao, a prodaja bilo kakve državne imovine ne dolazi u obzir u trenutku kada su cijene na burzi pale za 30 pa i 40 posto - rekao je Šuker koji je i danas odbacio bilo kakvu mogućnost za korištenjem pomoći MMF-a. Potpredsjednica Kosor izvijestila je da Vlada još uvijek nije zauzela konačan stav te da će odluku objaviti na sutrašnjoj sjednici.
- Naše je stajalište da slijedi borba za radna mjesta, a ne za plaće - poručila je Kosor.
U Vladi su priznali danas da su razmatrali i mogućnost otkazivanja kolektivnih ugovora, ali su svjesni mogućih tužbi sindikata. Preporukom da se ipak ide s povišicama “teškim” 1,4 milijarde kuna Vlada je udovoljila sindikatima koji su zadovoljni takvom odlukom, međutim neugodno je iznenadila stručnjake iz Ekonomskog vijeća koji su dali preporuku za proračun s nula posto deficita i podržali zamrzavanje plaća. To će prema svemu sudeći otvoriti drugu frontu s Udrugom poslodavaca koja je najavila da će dati podršku isključivo uravnoteženom proračunu.
- Informacija o Vladinoj odluci djeluje zabrinjavajuće jer je u suprotnosti sa svim dosad iskazanim stavovima i realnim mogućnostima - poručio je danas u ime poslodavaca Ivica Mudrinić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Odluka da i proračun za 2009. sadrži manjak iznenadila je i Željka Lovrinčevića, člana Ekonomskog vijeća i analitičara Ekonomskog instituta. Očito je, tvrdi on, da dio ljudi u Hrvatskoj podcjenjuje krizu u okruženju. Za Ljubu Jurčića, člana Ekonomskog vijeća i predsjednika Društva ekonomista, odustajanje od nultnog proračunskog manjka nije iznenađenje. Taj cilj, zaključuje, nije bio ostvariv.
- Ne znam kako netko tko je na čelu jedne strukovne organizacije može takvo što reći. Lako je dijeliti darove i organizirati skupe domjenke kada se naplaćuje članarina od gospodarstvenika koji se itekako trude nositi s kriznom situacijom - rekao je Šuker.
Vidošević nije komentirao prozivanje, a glasnogovornica HGK Sonja Nušinović izjavila je: - Što se tiče izjave gospodina Vidoševića da u Hrvatskoj nema krize, ona je samo dio konteksta u kojemu je naglasak na tome da je Hrvatska pred situacijom u kojoj će tek globalna kriza u razdoblju ispred nas izoštriti pogled na našu dugogodišnju krizu. (G. Galović, N. Jelić)
Šuker napao VidoševićaMinistar financija Ivan Šuker oštro je kritizirao predsjednika HGK Nadana Vidoševića zbog toga što je on, unatoč preporuci Vlade o štednji, u srijedu za novinare organizirao božićni domjenak. Šuker je zamjerio Vidoševiću i zbog izjave kako “u Hrvatskoj nema krize” te je čak najavio sankcije za Komoru. Prema Šukerovim riječima, Vlada će podržati smanjivanje obveznog doprinosa za HGK za 25 posto, kao što to traži HUP. |
Proračunski manjak od 1,7 posto BDP-a veći je od onoga s kojim ćemo zaključiti ovu godinu i predstavlja cijenu koju ćemo platiti zbog kašnjenja u reformama, kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke. Da je državna blagajna ranijih godina bila manje izdašna prema, primjerice, umirovljenicima, da se vodila umjerenija politika subvencija i da se zdravstvena reforma nije odlagala, stvorile bi se pretpostavke za postizanje uravnoteženog proračuna u sljedećoj godini. Ovako, kaže Stojić, bit će dobro ako proračunski manjak ne prijeđe dva posto BDP-a, tim više što nas u 2009. očekuje značajno usporavanje gospodarstva.
- To je loša poruka za ulagače, poručuje Stojić, te dodaje kako ima prostora za uštede u proračunu. S time se slažu i drugi ekonomisti, koji upozoravaju da je Hrvatska, u uvjetima prezaduženosti i usporavanja rasta gospodarstva, vrlo ranjiva. Javna je tajna da su na uravnoteženom proračunu najviše inzistirali međunarodni financijski krugovi. No, dio ekonomista je govorio da postizanje uravnoteženog proračuna ne samo da nije ostvarivo, nego je i kontraproduktivno. Doduše, državne investicije u infrastrukturu dosad su bile jedan od razloga manjka u državnoj blagajni, ali i jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta, pa bi njihovo smanjenje, u krizi, moglo biti kobno za gospodarstvo i standard, tvrde oni. ( Adriano Milovan)
U budžetu države 5 milijardi kn manjePredloži li Vlada proračun s manjkom do 1,7 posto BDP-a, kako se najavljuje, državna bi blagajna u 2009. mogla biti kratka za više od pet milijardi kuna, jer je to iznos za koji će rashodi premašivati prihode, upozoravaju ekonomisti. |
Gordana Galović, Adriano Milovan