Respiratorni sincicijski virus (RSV) vodeći je uzrok infekcija dišnih putova kod novorođenčadi i male djece. Povećani rizik od infekcije posebno je prisutan u sezoni RSV-a koja traje od studenoga do travnja. Stoga, dok traje sezona potrebno je poduzeti dodatne mjere opreza, posebno kod djece koja pripadaju rizičnoj skupini kako bi se spriječilo širenje ovog virusa.
RSV je lako prenosiv te vrlo otporan i infektivan virus. Prenosi se tjelesnim kontaktom, dodirom, poljupcem i rukovanjem te kapljičnim putem odnosno kašljanjem i kihanjem. Ovaj
virus dugo preživljava na rukama i kontaminiranim površinama i predmetima, a zbog njegove lake prenosivosti najčešće je prisutan na mjestima gdje ima mnogo ljudi, pogotovo u vrtićima, školama ili trgovačkim centrima. Česte su i bolničke infekcije.
Među visoko ugrožene skupine spadaju nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima (s kongenitalnom bolesti srca) i djeca s plućnim problemima (kroničnom plućnom bolesti, uključujući i bronhopulmonalnu displaziju). Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati i faktori kao što su niska porođajna težina, niska starost na početku RSV sezone, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu te boravak u jaslicama.
Kod većine zdrave djece i odraslih osoba RSV prouzročuje blagu infekciju gornjih dišnih putova koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. Međutim, kod
visokorizičnih skupina RSV infekcije mogu biti izuzetno opasne, a u rijetkim slučajevima mogu dovesti do smrtnih ishoda.
Tako je RSV kod visokorizičnih skupina najčešći uzročnik teških infekcija donjeg dijela respiratornog sustava te prouzročuje čak do 90 posto svih bronhiolitisa i do 40 posto pneumonija u ranom djetinjstvu. Takvi oblici infekcije s RSV-om često zahtijevaju hospitalizacije ili primanje u jedinice intenzivnog liječenja, liječenje kisikom, intubaciju i mehaničku ventilaciju, a posljednjih se godina učestalost hospitalizacija zbog RSV infekcije povećava. Djeca koja prebole tešku RSV infekciju često imaju znatne respiratorne probleme koji mogu zahtijevati hospitalizaciju u kasnijoj dobi. Tako se danas s RSV infekcijom povezuje i nastanak astme, a utvrđeno je i da djeca koja su u ranom djetinjstvu preboljela težu infekciju RSV-om imaju značajno češću kroničnu plućnu bolest koja može potrajati sve do kraja adolescencije.
Simptomatsko liječenje
U prevenciji infekcija RSV-om iznimno je važno provođenje higijenskih mjera, čime se smanjuje mogućnost širenja virusa među ljudima. Bolničke infekcije te infekcije u vrtićima i školama mogu se spriječiti izolacijom zaraženih pojedinaca.
Za prevenciju infekcija RSV-om nema učinkovitog protuvirusnog lijeka, a liječenje je simptomatsko. Cjepiva protiv RSV-a nisu se pokazala učinkovitima, no u svrhu prevencije učinkovitom se pokazala pasivna imunizacija (imunoprofilaksa). Imunizacija se djetetu daje u obliku mjesečnih injekcija, u sezoni RSV infekcija. Dokazano je da imunoprofilaksa značajno smanjuje učestalost hospitalizacija zbog RSV-a kod ugroženih skupina (39 do 82 posto). Ujedno, dokazano smanjuje broj ukupne hospitalizacije zbog RSV-a za 42 posto, a potrebu za liječenjem kisikom smanjuje za visokih 40 posto.
Imunoprofilaksa infekcija RSV-om visokorizične dojenčadi i djece s bronhopulmonalnom displazijom i kongenitalnom srčanom greškom ispod dvije godine života u Europi je postala medicinski standard. U Hrvatskoj je, na prijedlog stručne skupine Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, Ministarstvo zdravstva početkom 2007. godine uvrstilo imunizaciju u Program obvezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od određenih zaraznih bolesti. Preporuku za profilaksu izdaje neonatolog ili pedijatar pulmolog, a primjenjuje se u trinaest regionalnih centara prema kriterijima koja su postavila stručna društva.
Smjernice razvijenih zemalja većinom se naslanjaju na smjernice Američke akademije za pedijatriju. Sve države u kojima se primjenjuje pasivna imunizaciju u indikaciju imaju uključenu i djecu s hemodinamski značajnom kongenitalnom srčanom greškom, kao i djecu do dvije godine s kroničnom plućnom bolesti. U pogledu stupnja nedonošenosti postoje razlike. Tako Hrvatska, Austrija, Francuska i Nizozemska uključuju djecu ispod 32 tjedna gestacije, a u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj profilaksu mogu primiti djeca ispod 35 tjedana gestacije.
Tena Jelić
RSV je lako prenosiv te vrlo otporan i infektivan virus. Prenosi se tjelesnim kontaktom, dodirom, poljupcem i rukovanjem te kapljičnim putem odnosno kašljanjem i kihanjem. Ovaj
| Kod većine zdrave djece RSV prouzročuje blagu infekciju sa simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice
|
Među visoko ugrožene skupine spadaju nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima (s kongenitalnom bolesti srca) i djeca s plućnim problemima (kroničnom plućnom bolesti, uključujući i bronhopulmonalnu displaziju). Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati i faktori kao što su niska porođajna težina, niska starost na početku RSV sezone, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu te boravak u jaslicama.
Kod većine zdrave djece i odraslih osoba RSV prouzročuje blagu infekciju gornjih dišnih putova koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. Međutim, kod
visokorizičnih skupina RSV infekcije mogu biti izuzetno opasne, a u rijetkim slučajevima mogu dovesti do smrtnih ishoda.
Tako je RSV kod visokorizičnih skupina najčešći uzročnik teških infekcija donjeg dijela respiratornog sustava te prouzročuje čak do 90 posto svih bronhiolitisa i do 40 posto pneumonija u ranom djetinjstvu. Takvi oblici infekcije s RSV-om često zahtijevaju hospitalizacije ili primanje u jedinice intenzivnog liječenja, liječenje kisikom, intubaciju i mehaničku ventilaciju, a posljednjih se godina učestalost hospitalizacija zbog RSV infekcije povećava. Djeca koja prebole tešku RSV infekciju često imaju znatne respiratorne probleme koji mogu zahtijevati hospitalizaciju u kasnijoj dobi. Tako se danas s RSV infekcijom povezuje i nastanak astme, a utvrđeno je i da djeca koja su u ranom djetinjstvu preboljela težu infekciju RSV-om imaju značajno češću kroničnu plućnu bolest koja može potrajati sve do kraja adolescencije.
Simptomatsko liječenje
| U prevenciji infekcija RSV-om važno je provoditi higijenske mjere kako bi se smanjila mogućnost širenja virusa među ljudima
|
U prevenciji infekcija RSV-om iznimno je važno provođenje higijenskih mjera, čime se smanjuje mogućnost širenja virusa među ljudima. Bolničke infekcije te infekcije u vrtićima i školama mogu se spriječiti izolacijom zaraženih pojedinaca.
Za prevenciju infekcija RSV-om nema učinkovitog protuvirusnog lijeka, a liječenje je simptomatsko. Cjepiva protiv RSV-a nisu se pokazala učinkovitima, no u svrhu prevencije učinkovitom se pokazala pasivna imunizacija (imunoprofilaksa). Imunizacija se djetetu daje u obliku mjesečnih injekcija, u sezoni RSV infekcija. Dokazano je da imunoprofilaksa značajno smanjuje učestalost hospitalizacija zbog RSV-a kod ugroženih skupina (39 do 82 posto). Ujedno, dokazano smanjuje broj ukupne hospitalizacije zbog RSV-a za 42 posto, a potrebu za liječenjem kisikom smanjuje za visokih 40 posto.
Imunoprofilaksa infekcija RSV-om visokorizične dojenčadi i djece s bronhopulmonalnom displazijom i kongenitalnom srčanom greškom ispod dvije godine života u Europi je postala medicinski standard. U Hrvatskoj je, na prijedlog stručne skupine Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, Ministarstvo zdravstva početkom 2007. godine uvrstilo imunizaciju u Program obvezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od određenih zaraznih bolesti. Preporuku za profilaksu izdaje neonatolog ili pedijatar pulmolog, a primjenjuje se u trinaest regionalnih centara prema kriterijima koja su postavila stručna društva.
Smjernice razvijenih zemalja većinom se naslanjaju na smjernice Američke akademije za pedijatriju. Sve države u kojima se primjenjuje pasivna imunizaciju u indikaciju imaju uključenu i djecu s hemodinamski značajnom kongenitalnom srčanom greškom, kao i djecu do dvije godine s kroničnom plućnom bolesti. U pogledu stupnja nedonošenosti postoje razlike. Tako Hrvatska, Austrija, Francuska i Nizozemska uključuju djecu ispod 32 tjedna gestacije, a u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj profilaksu mogu primiti djeca ispod 35 tjedana gestacije.
|
Preporuke za imunoprofilaksu
|
Tena Jelić