ZAGREB - Umjetna inteligencija dostići će ljudsku do 2029. godine, tvrdi slavni američki inovator i futurolog Ray Kurzweil (60). Poznat kao izumitelj modernoga glazbenog sintesajzera i prvog čitačkog stroja za slijepe, Kurzweil je prije nekoliko godina objavio knjigu “The Singularity Is Near” u kojoj je zaključio da se kompjutorska tehnologija ubrzano približava prema singularitetu, trenutku preokreta kada će strojevi postati inteligentniji od ljudi koji su ih kreirali.
Ray Kurzweil posljednjih je godina direktor Singularity Institute for Artificial Intelligence (SIAI) u Palo Altu u Kaliforniji. Riječ je o neprofitnoj organizaciji usmjerenoj na razvoj “sigurne i prihvatljive superiorne umjetne inteligencije”. U skladu s tim, SIAI jednom godišnje organizira Singularity Summit na kojemu se ove godine okupilo 500 znanstvenika različitih profila kako bi ponovno raspravljali o tome što će se dogoditi kada strojevi svojom inteligencijom nadmaše ljude. Naime, za većinu istraživača na tom području stvaranje inteligencije superiorne ljudskoj uopće nije upitno: pitanje je samo kada će ona biti ostvarena i u kojem obliku.
Ubrzavanje tehnologije
- Ključ je eksponencijalni rast na području procesiranja informacija, ‘zakon ubrzavajućih povrata’ - ustvrdio je Kurzweil za Guardian te naveo svoj omiljeni primjer, projekt “Ljudski genom” koji je počeo 1989. s ciljem da se u roku od 15 godina očita čovjekov genetski kod, pismo od tri milijarde slova. Nakon sedam godina bio je očitan samo jedan posto genoma, no ubrzavanje tehnologije dovelo je do toga da je projekt okončan i prije predviđenog roka. Slično je, tvrdi Kurzweil, s umjetnom inteligencijom: dovoljno je udvostručiti snagu procesiranja informacija pa da se smanji jaz između strojeva i ljudske inteligencije.
- Kada sam 1993. godine napisao esej ‘The Coming Technological Singularity’, predvidio sam da će do 2030. kompjutori biti tako moćni da će se pojaviti novi oblik superinteligencije. I dalje smatram da će se tehnološki singularitet dogoditi oko 2030. godine - izjavio je dr. Vernor Vinge, matematičar i pisac znanstveno-fantastičnih romana.
Vinge je tvorac termina tehnološki singularitet (prema analogiji sa singularitetom u središtu crne rupe) kao prekretnice iza koje ništa u ljudskoj civilizaciji neće biti kao prije. Da se tehnološki singularitet približava, ne smatraju samo američki, nego i neki europski futurolozi. Peter Cochrane, bivši voditelj istraživačkih laboratorija British Telecoma, smatra da bi se do 2020. godine mogao pojaviti stroj značajne inteligencije.
Robotsko preuzimanje
- Do 2030. godine igra bi trebala biti gotova - istaknuo je Cochrane te naglasio da je 2006. internet nadvladao kapacitet čovjekova mozga.
Marshall Brain, utemeljitelj web stranice HowStuffWorks i autor eseja “Robot Nation”, smatra da će u idućih 40 godina većinu naših poslova obavljati roboti.
- Robotsko preuzimanje vlasti neće početi u NASA-i, MIT-u, Miscrosoftu i Fordu, nego u McDonald’sovim restoranima - izjavio je Brain.
IBM-ov kompjutorski program Deep Blue 1997. godine pobijedio je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. Nedavno je na natjecanju za nagradu Loebner kompujtorski program Elbot toliko dobro oponašao ljudsku komunikaciju da je “prevario” trojicu od 12 sudaca.
1Izumitelj i futurolog Ray Kurzweil smatra da bismo 2029. godine mogli dostići tehnološki singularitet kada će umjetna inteligencija nadvladati ljudsku. To će biti prekretnica u razvoju ljudske civilizacije, ali nosi i rizik jer bi ta superinteligencija mogla biti neprijateljska prema nama.
Uistinu, McDonald’s već testira automatizirani proces pripremanja hamburgera zbog čega bi mnogo zaposlenika moglo ostati bez posla. Marshall Brain također procjenjuje da će zbog automatizacije u prodajnom sektoru do 2015. godine pet milijuna ljudi ostati bez posla. Nadalje, smatra da će do 2055. godine humanoidni roboti biti toliko rašireni da bi polovica Amerikanaca mogla ostati bez posla.
- U cijelom svemiru postoji jedna inteligentna vrsta, ali mi smo na putu stvaranja druge inteligentne vrste - ustvrdio je Brain.
Oko “oblika” te druge vrste koja bi mogla nadvladati čovjekovu inteligenciju vode se rasprave. Neki znanstvenici i futurolozi smatraju da bi napredak molekularne genetike, nanotehnologije i robotike mogao rezultirati stvaranjem “transhumane” vrste.
‘Transhumana’ vrsta
- Možda bismo ljude trebali promatrati kao vrstu u tranziciji - izjavio je na jednom od prijašnjih Singularity Summita Michael Yin, jedan od osnivača Stanford Transhumanist Association. Riječ je o studentskoj skupini koja podržava ideju da bi ljudi trebali sami usmjeravati svoju evoluciju. Dok filozof Francis Fukyama “transhumanizam” smatra jednom od najopasnijih ideja na svijetu, Ray Kurzweil drži da spoj strojeva i biološke inteligencije nije samo neizbježan, nego će imati pozitivne učinke. - Neće to biti samo invazija inteligentnih strojeva iza horizonta, nego ćemo se mi fuzionirati s tom tehnologijom. Umetat ćemo te inteligentne naprave u svoje tijelo i mozak kako bismo živjeli dulje i zdravije - ustvrdio je Kurzweil.
Bez obzira na to kakav će oblik imati superinteligencija (inteligentni robot, ljudski mozak s ekstenzijama ili virtualno, inteligentno računalno okruženje), njezino stvaranje donosi rizike. Što ako neki briljantni izumitelj kreira autonomnu, ali amoralnu umjetnu inteligenciju koja postane neprijateljska prema nama? Eliezer Yudokowsky, suosnivač Singularity Institutea, zaokupljen je tim problemom i stoga želi razviti tzv. prijateljsku umjetnu inteligenciju.
- Razvoj tehnologije ide prema singularitetu, a činjenica da ne znamo kada će se to uistinu dogoditi, ne daje nam pravo da zatvaramo oči i odbijamo razmišljati o mogućim pogubnim posljedicama - izjavio je Yudokowsky na prošlogodišnjem Singularity Summitu. Dok futurolozi razmišljaju o tehnološkom singularitetu, slavna primatologinja Jane Goodall, koja je 50 godina proučavala čimpanze, razmišlja o drugoj vrsti singulariteta, rastućoj ekološkoj devastaciji našeg planeta, pogotovo Afrike.
- Ako su ljudi intelektualno superiorne životinje, zašto uništavaju svoj jedini dom - upitala je Jane Goodall. Vernor Vinge slaže se s njom. Štoviše, smatra da bi jedino ekološka ili neka druga katastrofa na našem planetu mogla spriječiti nastanak superinteligencije.
Nakon 20, 30 godina istraživanja u velikom broju relativno slabo povezanih grana unutar područja umjetne inteligencije (i bezbroj algoritama i tehnika ograničenog “dometa”, ali i s primjenama u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti), osjeća se novo samopouzdanje: vjera u to da je stvaranje generalne inteligencije, slične ili superiorne ljudskoj, cilj koji je ostvariv u dogledno vrijeme.
Dokaz za to su upravo neke tehnologije prezentirane na summitu. Neke od njih očito pokazuju da im je stvaranje autonomne superhumane inteligencije osnovni cilj (iako na relativno dugoj vremenskoj skali), primjerice simulacija rada mozga štakora napravljena u istraživačkim centrima IBM-a.
Možda je najveći dobitak definitivno promjena klime oko ulaganja u istraživanja na tom području. Proponenti singulariteta tvrde kako bi uz ulaganja na razini programa Apollo definitivno omogućila singularitet i u mnogo kraćem 10 godina. No, treba se sjetiti i nekih drugih predviđanja iz bliskih vremena, koja se nisu ostvarila, kao što je fuzija kao neiscrpni i jeftini izvor energije. Konačno, i samo područje umjetne inteligencije imalo je svoje euforične trenutke nakon kojih je slijedio nagli pad interesa i samopouzdanja. Ipak, ovo novo samopouzdanje je na puno čvršćim nogama od onoga 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.
Tanja Rudež
Ray Kurzweil posljednjih je godina direktor Singularity Institute for Artificial Intelligence (SIAI) u Palo Altu u Kaliforniji. Riječ je o neprofitnoj organizaciji usmjerenoj na razvoj “sigurne i prihvatljive superiorne umjetne inteligencije”. U skladu s tim, SIAI jednom godišnje organizira Singularity Summit na kojemu se ove godine okupilo 500 znanstvenika različitih profila kako bi ponovno raspravljali o tome što će se dogoditi kada strojevi svojom inteligencijom nadmaše ljude. Naime, za većinu istraživača na tom području stvaranje inteligencije superiorne ljudskoj uopće nije upitno: pitanje je samo kada će ona biti ostvarena i u kojem obliku.
Ubrzavanje tehnologije
- Ključ je eksponencijalni rast na području procesiranja informacija, ‘zakon ubrzavajućih povrata’ - ustvrdio je Kurzweil za Guardian te naveo svoj omiljeni primjer, projekt “Ljudski genom” koji je počeo 1989. s ciljem da se u roku od 15 godina očita čovjekov genetski kod, pismo od tri milijarde slova. Nakon sedam godina bio je očitan samo jedan posto genoma, no ubrzavanje tehnologije dovelo je do toga da je projekt okončan i prije predviđenog roka. Slično je, tvrdi Kurzweil, s umjetnom inteligencijom: dovoljno je udvostručiti snagu procesiranja informacija pa da se smanji jaz između strojeva i ljudske inteligencije.
- Kada sam 1993. godine napisao esej ‘The Coming Technological Singularity’, predvidio sam da će do 2030. kompjutori biti tako moćni da će se pojaviti novi oblik superinteligencije. I dalje smatram da će se tehnološki singularitet dogoditi oko 2030. godine - izjavio je dr. Vernor Vinge, matematičar i pisac znanstveno-fantastičnih romana.
Vinge je tvorac termina tehnološki singularitet (prema analogiji sa singularitetom u središtu crne rupe) kao prekretnice iza koje ništa u ljudskoj civilizaciji neće biti kao prije. Da se tehnološki singularitet približava, ne smatraju samo američki, nego i neki europski futurolozi. Peter Cochrane, bivši voditelj istraživačkih laboratorija British Telecoma, smatra da bi se do 2020. godine mogao pojaviti stroj značajne inteligencije.
Robotsko preuzimanje
- Do 2030. godine igra bi trebala biti gotova - istaknuo je Cochrane te naglasio da je 2006. internet nadvladao kapacitet čovjekova mozga.
Marshall Brain, utemeljitelj web stranice HowStuffWorks i autor eseja “Robot Nation”, smatra da će u idućih 40 godina većinu naših poslova obavljati roboti.
- Robotsko preuzimanje vlasti neće početi u NASA-i, MIT-u, Miscrosoftu i Fordu, nego u McDonald’sovim restoranima - izjavio je Brain.
IBM-ov kompjutorski program Deep Blue 1997. godine pobijedio je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. Nedavno je na natjecanju za nagradu Loebner kompujtorski program Elbot toliko dobro oponašao ljudsku komunikaciju da je “prevario” trojicu od 12 sudaca.
1Izumitelj i futurolog Ray Kurzweil smatra da bismo 2029. godine mogli dostići tehnološki singularitet kada će umjetna inteligencija nadvladati ljudsku. To će biti prekretnica u razvoju ljudske civilizacije, ali nosi i rizik jer bi ta superinteligencija mogla biti neprijateljska prema nama.
|
|
|
Deep Blue pobijedio Garija Kasparova
|
I
nteligencija stroja nadmašit će ljudsku
|
Uistinu, McDonald’s već testira automatizirani proces pripremanja hamburgera zbog čega bi mnogo zaposlenika moglo ostati bez posla. Marshall Brain također procjenjuje da će zbog automatizacije u prodajnom sektoru do 2015. godine pet milijuna ljudi ostati bez posla. Nadalje, smatra da će do 2055. godine humanoidni roboti biti toliko rašireni da bi polovica Amerikanaca mogla ostati bez posla.
- U cijelom svemiru postoji jedna inteligentna vrsta, ali mi smo na putu stvaranja druge inteligentne vrste - ustvrdio je Brain.
Oko “oblika” te druge vrste koja bi mogla nadvladati čovjekovu inteligenciju vode se rasprave. Neki znanstvenici i futurolozi smatraju da bi napredak molekularne genetike, nanotehnologije i robotike mogao rezultirati stvaranjem “transhumane” vrste.
‘Transhumana’ vrsta
- Možda bismo ljude trebali promatrati kao vrstu u tranziciji - izjavio je na jednom od prijašnjih Singularity Summita Michael Yin, jedan od osnivača Stanford Transhumanist Association. Riječ je o studentskoj skupini koja podržava ideju da bi ljudi trebali sami usmjeravati svoju evoluciju. Dok filozof Francis Fukyama “transhumanizam” smatra jednom od najopasnijih ideja na svijetu, Ray Kurzweil drži da spoj strojeva i biološke inteligencije nije samo neizbježan, nego će imati pozitivne učinke. - Neće to biti samo invazija inteligentnih strojeva iza horizonta, nego ćemo se mi fuzionirati s tom tehnologijom. Umetat ćemo te inteligentne naprave u svoje tijelo i mozak kako bismo živjeli dulje i zdravije - ustvrdio je Kurzweil.
Bez obzira na to kakav će oblik imati superinteligencija (inteligentni robot, ljudski mozak s ekstenzijama ili virtualno, inteligentno računalno okruženje), njezino stvaranje donosi rizike. Što ako neki briljantni izumitelj kreira autonomnu, ali amoralnu umjetnu inteligenciju koja postane neprijateljska prema nama? Eliezer Yudokowsky, suosnivač Singularity Institutea, zaokupljen je tim problemom i stoga želi razviti tzv. prijateljsku umjetnu inteligenciju.
- Razvoj tehnologije ide prema singularitetu, a činjenica da ne znamo kada će se to uistinu dogoditi, ne daje nam pravo da zatvaramo oči i odbijamo razmišljati o mogućim pogubnim posljedicama - izjavio je Yudokowsky na prošlogodišnjem Singularity Summitu. Dok futurolozi razmišljaju o tehnološkom singularitetu, slavna primatologinja Jane Goodall, koja je 50 godina proučavala čimpanze, razmišlja o drugoj vrsti singulariteta, rastućoj ekološkoj devastaciji našeg planeta, pogotovo Afrike.
- Ako su ljudi intelektualno superiorne životinje, zašto uništavaju svoj jedini dom - upitala je Jane Goodall. Vernor Vinge slaže se s njom. Štoviše, smatra da bi jedino ekološka ili neka druga katastrofa na našem planetu mogla spriječiti nastanak superinteligencije.
Nakon 20, 30 godina istraživanja u velikom broju relativno slabo povezanih grana unutar područja umjetne inteligencije (i bezbroj algoritama i tehnika ograničenog “dometa”, ali i s primjenama u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti), osjeća se novo samopouzdanje: vjera u to da je stvaranje generalne inteligencije, slične ili superiorne ljudskoj, cilj koji je ostvariv u dogledno vrijeme.
Dokaz za to su upravo neke tehnologije prezentirane na summitu. Neke od njih očito pokazuju da im je stvaranje autonomne superhumane inteligencije osnovni cilj (iako na relativno dugoj vremenskoj skali), primjerice simulacija rada mozga štakora napravljena u istraživačkim centrima IBM-a.
Možda je najveći dobitak definitivno promjena klime oko ulaganja u istraživanja na tom području. Proponenti singulariteta tvrde kako bi uz ulaganja na razini programa Apollo definitivno omogućila singularitet i u mnogo kraćem 10 godina. No, treba se sjetiti i nekih drugih predviđanja iz bliskih vremena, koja se nisu ostvarila, kao što je fuzija kao neiscrpni i jeftini izvor energije. Konačno, i samo područje umjetne inteligencije imalo je svoje euforične trenutke nakon kojih je slijedio nagli pad interesa i samopouzdanja. Ipak, ovo novo samopouzdanje je na puno čvršćim nogama od onoga 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.
Superiorna inteligencija je ostvarivaOvogodišnji Singularity Summit pokazuje da je kontroverzni pojam singulariteta, čiji je najznačajniji proponent Ray Kurzweil, znanstvenik i high-tech poduzetnik na području tehnologija umjetne inteligencije, danas mnogo ozbiljnije shvaćen nego prije samo nekoliko godina. |
Tanja Rudež