Promašena tema o lovu na Kardžića

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 28.11.2007. u 17:25

Što bi se dogodilo da je članak Scotta Andersona "Što sam radio za ljetnih praznika" ekraniziran tako što je napisan?  Bivši izvjestitelj s bosanskog bojišta opisao je u podužem tekstu za magazin Esquire kako se u travnju 2000. našao u Sarajevu s četvoricom kolega (među njima su bili i pisci Sebastian Junger i John Falk) na oživljavanju ratnih uspomena.

Plan im je bio poslije otići na provod na Jadran, no promijenili su ga kada su pročitali oglas američke vlade u Slobodnoj Bosni kojim se nudi 5 milijuna dolara za hvatanje ratnih zločinaca Slobodana Miloševića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Budući da su im Milošević i Mladić bili izvan dosega, na sigurnom u Srbiji, iz zafrkancije su se dali u potragu za Karadžićem, koji se navodno nalazio negdje između Republike Srpske i Crne Gore i dobro živio od šverca cigareta i alkohola. Nabasali su na Karadžićev trag, no naposljetku su se prepali, shvativši da bi ih Karadžićevi ljudi mogli u trenu likvidirati, a jedina im je spoznaja bila da je ratni zločinac već odavno mogao biti u Haagu - da nije suprotnih interesa američke, britanske i francuske vlade.

Režija i scenarij: Richard Shepard
Uloge: Richard Gere, Terence Howard, Jesse Eisenberg, Ljubomir Kerekeš, Diane Kruger, Goran Kostic i dr.
Ocjena: ** 1/2
LOV U BOSNI  SAD, 2007.
Andersonov članak dao se adaptirati u vrlo zabavan dokumentarac s autentičnim ličnostima, koji bi govorio više o ratnim zbivanjima u Bosni od svih igranih filmova snimljenih o njima. No kompanija Intermedia radije se odlučila za fikciju. Broj protagonista koji love Karadžića sveden je na tri: umjesto Andersona i njegovih kompića, u potrazi su se sada našli televizijski reporter potamnjele karijere, kojem je lov na zločinca pitanje opstanka na žurnalističkoj sceni, već etablirani snimatelj koji ne može odoljeti izazovima profesije te mladi novinar koji pokušava dokazati da sve poslove ne dobiva zahvaljujući ocu, potpredsjedniku televizijske kompanije za koju sva trojica rade (ili su radili).

Zahvaljujući Richardu Gereu, Terenceu Howardu i Jesseu Eisenbergu, Shepardova dramska okosnica funkcionira posve solidno, budući da u filmu nije samo riječ o neobičnom lovu nego i o međuodnosima protagonista i njihovu sazrijevanju tijekom te pustolovine. Ravnoteža je, međutim, poremećena odlukom da film postane isključivo fikcija. Karadžić je prestao biti objekt potrage, a novi negativac postao je Fox, koji podsjeća na Karadžića (naš Ljubomir Kerekeš mu zbilja sliči), ali zapravo ima puno više zajedničkog s galerijom hollywoodskih zlikovaca: posve u stilu s tom tradicijom, on je hladnokrvni strateg monstruoznih operacija, a njegov prvi pomoćnik eksplicitni je krvolok.

Preskakanjem iz realnog u fiktivni dramski krajolik "Lov u Bosni" upao je u vrstu filma u kojem je sve moguće (pa i to da manekenski prekrasna Diane Kruger glumi Foxovu konkurenticu, srpsku švercericu Mirjanu) i koji domaćem gledatelju nudi obilje "štofa" za podsmijeh. Kada zagrebačko Sljeme izigrava bosanska brda i to se vidi na najgori mogući način, teško je ne biti podrugljiv. Najgora su posrtanja u melodramu: završnica će vjerojatno ponukati gledatelje u bosanskim kinima da prema ekranu upute poneko trulo jaje ili rajčicu.

Sudeći po američkim kinorezultatima (tek nešto više od 800.000 dolara bruto), "Lov u Bosni" promašena je investicija (20 milijuna dolara). Možda bi za time najviše trebali žaliti domaći mediji, kojima je snimanje tog filma bio događaj godine (Kristina Krepela gotovo je promovirana u nacionalnu filmsku zvijezdu zbog uloge koja traje otprilike minutu; za razliku od nje, Kerekeš može biti zadovoljan prostorom koji su mu povjerili, ali i ostvarenim dojmom), no vremena kada su se u nas snimali prestižni filmovi poput "Guslača na krovu" i "Sophijina izbora" očito su nepovratno prošla. Šteta za međuigru Gerea, Howarda i Eisenberga koja je zbilja odlična te za Shepardov redateljski prosede koji je povremeno na tragu crnohumornog "Matadora", no "Lov u Bosni" filmska je ekspedicija koja je trebala ispasti puno drukčije.


Broj američkih, francuskih, talijanskih i njemačkih filmova u kojima se bar nakratko spomene rat u Bosni iznosi gotovo stotinjak, no onih koji se tamo odigravaju neusporedivo je manje. Akcijski triler 'Royceľ (1994.) s Jamesom Belushijem, namijenjen prvenstveno video distribuciji, odigravao se djelomično u vojnoj bazi bosanskih Srba, a potonji su glavni negativci i u hollywoodskom blockbusteru 'Mirotvorac'(1997.) s Georgeom Clooneyjem i Nicole Kidman, koji je producirao Branko Lustig. Kao najprestižniji film o ratu u Bosni neko je vrijeme slovila britansko-američka koprodukcija «Dobrodošli u Sarajevoľ Michaela Winterbottoma (1997.), prikazana u službenom programu canneskog festivala (u filmu je Goran Višnjić imao međunarodni debi), sve dok 'Ničija zemlja' Danisa Tanovića (2001.) nije dobila nagradu za scenarij u Cannesu, Zlatni globus i Oscar. Kao solidna ostvarenja ocijenjeni su i «Spasiteljľ (1998.) s Dennisom Quaidom, u produkciji Olivera Stonea (usprkos povremeno problematičnoj ideološkoj vizuri) te video naslov 'Pucanj kroz srce' (1998.), snajperska drama iz okupiranog Sarajeva, po predlošku Johna Falka, jednog od sudionika Andersonove potrage za Karadžićem.

Hollywoodsko zanimanje za bosanski rat prestalo je nakon što je obustavljena produkcija ratnog epa 'Doba vodenjaka', u kojem su trebali glumiti Harrison Ford i Kristin Scott Thomas i čija je tadašnja cijena iznosila osamdesetak milijuna dolara. Snimljen je još samo akcijski triler 'Iza neprijateljskih linija' (2001.) s Owenom Wilsonom, koji se usredotočio na autentičnu zgodu spašavanja američkog pilota, čiji je zrakoplov srušen iznad Republike Srpske. Stoga je odluka da se producira 'Lov u Bosni' pomalo iznenadila znalce, no američki rezultati potvrdili su da je ta tema 'otrov' na kino blagajnama.

Hoće li 'Lov u Bosni' biti hit bar u Hrvatskoj, gdje je uglavnom i snimljen? Teško da će nadmašiti rezultate bosanskih filmova 'Gori vatra' i 'Grbavica', koji su «prava stvarľ u odnosu na ovaj 'lažnjak'. 
Hollywood se ohladio od zanimanja za bosanski rat

Nenad Polimac

Izdvajamo