ZAGREB - Sindikati javnih i državnih službi danas na pregovore s Vladom dolaze bez zajedničkog prijedloga što bi se iduće godine trebalo dogoditi s plaćama 240.000 zaposlenih u obrazovanju i znanosti, državnoj administraciji, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, policiji i carini. Sindikalci, naime, tijekom jučerašnjeg četverosatnog sastanka nisu uspjeli usuglasiti tri različita modela u zajednički kompromisni prijedlog.
U jednom trenutku sastanka čak je bio izgledan i dogovor da će svi sindikati inzistirati na striktnom poštivanju kolektivnog ugovora i povećanju osnovice za plaće za šest posto u idućoj godini, ali se Matica hrvatskih sindikata, u kojoj su najjači sindikati obrazovanja i znanosti te sindikat medicinskih sestara, tome usprotivila. Pokazalo se tako da je Vlada pred čelnike 15 sindikata stavila nemogući zadatak - da se pokušaju dogovoriti.
Činjenica jest da je teško pomiriti različite interese unutar pojedinih državnih i javnih službi, ali sindikalci su i jučer pokazali međusobnu netrpeljivost pa su jedan po jedan odlazili sa sastanka.
Predah za proračun
Zamrzavanje plaća u javnim i državnim službama od 1. siječnja. Rast osnovice za plaće za tri posto u drugoj polovici godine. Vlada nije sklona jednostranom otkazivanju kolektivnog ugovora jer im prijete sindikalne tužbe, ali i to je jedna od mogućih opcija.
Među prvima je otišao predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata
Ivica Babić koji nije htio pregovarati o mogućem kompromisu s Vladom jer liječničke plaće,tvrde, i s povišicom zaostaju za privatnim sektorom. Sindikati zdravstva, socijalne skrbi, policije i kulture i dalje ne pristaju na zamrzavanje plaća i traže da se od 1.siječnja počne primjenjivati povišica od šest posto.
- Ako se ne postigne novi dogovor, morat ćemo poštivati potpisani sporazum i povećati plaće za 6 posto, jer bismo u protivnom plaćali visoke iznose kroz sudske sporove - rekao je jučer o toj temi premijer Ivo Sanader u intervjuu Hrvatskom radiju.
Pitanje je stoga hoće li Vlada danas uopće ulaziti u daljnje pregovore sa sindikatima. Vremena je sve manje budući da Hrvatski sabor do 15.prosinca mora potvrditi proračun za iduću godinu. Da sindikati neće uspjeti usuglasiti zajednički prijedlog, bilo je očito i ranije. Od zdravstvenih sindikata jedino je Strukovni sindikat medicinskih sestara za prijedlog Matice hrvatskih sindikata koja je spremna pristati na privremeno zamrzavanje plaća na šest mjeseci kako bi se u tom razdoblju dao “predah” proračunu, ali bi taj kompromis i te kako naplatili.
Stagnacija ili pad
Naime, od 1. srpnja plaće bi rasle šest posto uz dogovor o politici plaća do 2012. prema kojem bi plaće sustigle one u gospodarstvu. Plaće zaposlenih u javnom sektoru već sada zaostaju devet posto za prosječnom plaćom u privredi pa je visokoobrazovani kadar u obrazovanju manje plaćen od prosječnog menadžera u privatnom sektoru.
Prema tom prijedlogu plaće bi već 2010. rasle za najmanje 10 posto. Zaposleni u obrazovanju i znanosti pritom su dobili obećanje ministra financija da bez obzira na mogući dogovor ne ostaju bez ugovorenog dodatka na plaće od dva posto u drugom dijelu 2009. Sindikat državnih službenika i predlaže da se osnovice za plaće od početka 2009. povećaju za šest posto. Nakon prvog kvartala uvećana osnovica bi se vezala uz prosječnu plaću pa bi zaposleni u državnoj upravi, tvrde sindikalci, dijelili sudbinu ostalih jer bi im plaće mogle rasti, stagnirati, ali i padati.
Od 1. siječnja 2009. rast osnovice za plaće za šest posto, a nakon prvog kvartala ta bi se uvećana osnovica vezala za prosječnu plaću u državi. Moguća stagnacija, rast, ali i pad plaća državnih službenika ako padne prosječna plaća u državi. U jesen dogovor o dugoročnoj politici plaća.
Matica hrvatskih sindikata (učitelji, profesori, znanstvenici i medicinske sestre)
Zamrzavanje plaća u prvih šest mjeseci uz rast osnovice za šest posto od 1. srpnja. Sporazum o politici plaća u 2010., 2011. i 2012. godini kojim bi se uklonilo zaostajanje za plaćama u privredi. Plaće javnih službenika sada zaostaju za devet posto.
Liječnički sindikat, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, sindikati policije i kulture
Protiv zamrzavanja plaća. Traže striktno poštivanje trogodišnjeg sporazuma i rast osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja.
Gordana Galović
U jednom trenutku sastanka čak je bio izgledan i dogovor da će svi sindikati inzistirati na striktnom poštivanju kolektivnog ugovora i povećanju osnovice za plaće za šest posto u idućoj godini, ali se Matica hrvatskih sindikata, u kojoj su najjači sindikati obrazovanja i znanosti te sindikat medicinskih sestara, tome usprotivila. Pokazalo se tako da je Vlada pred čelnike 15 sindikata stavila nemogući zadatak - da se pokušaju dogovoriti.
Činjenica jest da je teško pomiriti različite interese unutar pojedinih državnih i javnih službi, ali sindikalci su i jučer pokazali međusobnu netrpeljivost pa su jedan po jedan odlazili sa sastanka.
Predah za proračun
Zamrzavanje plaća u javnim i državnim službama od 1. siječnja. Rast osnovice za plaće za tri posto u drugoj polovici godine. Vlada nije sklona jednostranom otkazivanju kolektivnog ugovora jer im prijete sindikalne tužbe, ali i to je jedna od mogućih opcija.
| Prijedlog Vlade
|
- Ako se ne postigne novi dogovor, morat ćemo poštivati potpisani sporazum i povećati plaće za 6 posto, jer bismo u protivnom plaćali visoke iznose kroz sudske sporove - rekao je jučer o toj temi premijer Ivo Sanader u intervjuu Hrvatskom radiju.
Pitanje je stoga hoće li Vlada danas uopće ulaziti u daljnje pregovore sa sindikatima. Vremena je sve manje budući da Hrvatski sabor do 15.prosinca mora potvrditi proračun za iduću godinu. Da sindikati neće uspjeti usuglasiti zajednički prijedlog, bilo je očito i ranije. Od zdravstvenih sindikata jedino je Strukovni sindikat medicinskih sestara za prijedlog Matice hrvatskih sindikata koja je spremna pristati na privremeno zamrzavanje plaća na šest mjeseci kako bi se u tom razdoblju dao “predah” proračunu, ali bi taj kompromis i te kako naplatili.
Stagnacija ili pad
Naime, od 1. srpnja plaće bi rasle šest posto uz dogovor o politici plaća do 2012. prema kojem bi plaće sustigle one u gospodarstvu. Plaće zaposlenih u javnom sektoru već sada zaostaju devet posto za prosječnom plaćom u privredi pa je visokoobrazovani kadar u obrazovanju manje plaćen od prosječnog menadžera u privatnom sektoru.
Prema tom prijedlogu plaće bi već 2010. rasle za najmanje 10 posto. Zaposleni u obrazovanju i znanosti pritom su dobili obećanje ministra financija da bez obzira na mogući dogovor ne ostaju bez ugovorenog dodatka na plaće od dva posto u drugom dijelu 2009. Sindikat državnih službenika i predlaže da se osnovice za plaće od početka 2009. povećaju za šest posto. Nakon prvog kvartala uvećana osnovica bi se vezala uz prosječnu plaću pa bi zaposleni u državnoj upravi, tvrde sindikalci, dijelili sudbinu ostalih jer bi im plaće mogle rasti, stagnirati, ali i padati.
Od 1. siječnja 2009. rast osnovice za plaće za šest posto, a nakon prvog kvartala ta bi se uvećana osnovica vezala za prosječnu plaću u državi. Moguća stagnacija, rast, ali i pad plaća državnih službenika ako padne prosječna plaća u državi. U jesen dogovor o dugoročnoj politici plaća.
Matica hrvatskih sindikata (učitelji, profesori, znanstvenici i medicinske sestre)
Zamrzavanje plaća u prvih šest mjeseci uz rast osnovice za šest posto od 1. srpnja. Sporazum o politici plaća u 2010., 2011. i 2012. godini kojim bi se uklonilo zaostajanje za plaćama u privredi. Plaće javnih službenika sada zaostaju za devet posto.
Liječnički sindikat, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, sindikati policije i kulture
Protiv zamrzavanja plaća. Traže striktno poštivanje trogodišnjeg sporazuma i rast osnovice za plaće za šest posto od 1. siječnja.
Tri modelaSindikat državnih službenika i namještenika |
Gordana Galović