Globalna ekonomija izgubi više novaca zbog propadanja šuma nego što je izgubila u sadašnjoj velikoj bankarskoj krizi, pokazalo je novo europsko izviješće.
Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.
Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.
Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.
Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.
Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.
„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.
Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.
Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.
Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem.
Nenad Jarić-Dauenhauer
Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.
Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.
Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.
Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.
Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.
„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.
Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.
Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.
Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem.
Nenad Jarić-Dauenhauer