ZAGREB
- Na dan kada je u objavljeno da će do kraja godine zakonom biti zabranjeno pušenje na javnim mjestima, vlasnik jarunskog kafića Jazz
Ratko Hrkalović svojem je prijatelju poklonio rezač za cigare.
Hrkalović kaže da je riječ o slučajnosti, ali njegov je kafić, bez sumnje, u trendu: prije šest mjeseci prestali su prodavati cigarete i cigare, a vlasnik pozdravlja najavu potpune zabrane pušenja na javnim mjestima.
- Znate kako je. U zimskim se mjesecima u ovom malom prostoru okupi mnogo ljudi, koji na kraju budu kao dimljene šunke. Manji dio ljudi koji prestanu dolaziti zbog zabrane pušenja, zamijenit će oni kojima će odgovarati čišći zrak - rekao je Hrkalović i na stol stavio čistu pepeljaru.
EU ne nameće zabranu pušenja
Pad prometa u kafićima do 70%
Istraživanja su pokazala da zaposleni u kafićima, i kad su nepušači, pasivno popuše dvije kutije cigareta, a mnoštvo je medicinskih podataka koji potvrđuju da je razlog zašto razvijene zemlje uvode zabranu pušenja u javnim prostorima opravdan. Svakih 30 sekundi jedna osoba u svijetu umre od raka pluća, a vjerojatnost da će pušač oboljeti od te bolesti, 22 je puta veća nego kod nepušača.
Ne pušim već devet godina, tako je ugodnije živjeti
M esić
U Hrvatskoj je pušenje "krivac" za više od 12.000 umrlih godišnje. Gotovo je u cijelosti odgovorno za umrle od raka pluća i bronha, te kronične opstruktivne bolesti pluća. Povezano je i s bolestima srca i krvnih žila.
Zaboravlja se da pušenje može deformirati spermije i oštetiti DNK pa time izazvati i spontani pobačaj ili prirođene mane kod djece. Žene pušačice obično rađaju djecu manje porođajne težine, a kod muškaraca je ugrožena potencija. Ukratko, pušenje uzrokuje barem 25 različitih bolesti.
Istodobno, od pušenja najveću korist ima gospodarstvo. Prema podacima iz državnoga proračuna za 2007., trošarine na duhanske proizvode iznosile su čak tri posto proračuna, odnosno 2,87 milijarda kuna. U ukupnim porezima duhanski proizvodi sudjeluju sa sedam posto, odnosno, s otprilike sedam milijarda kuna. S druge strane, procjena je da država godišnje na liječenje bolesti izravno povezanih s pušenjem, troši otprilike dvije milijarde kuna.
Zabrana je program koalicijske Vlade i EU
S anader
Na jednu cigaretu država naplaćuje do čak 80 posto raznih nameta. Predsjednik Udruženja ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Vili Šaina već najavljuje da će, nakon što održi sastanke po županijama, napraviti peticiju Vladi s argumentima protiv uvođenja zakona o zabrani pušenja.
- Najava nas je iznenadila, očekivali smo je tek kad Hrvatska uđe u EU - rekao je Šaina.
Moguće rješenje koje bi pomirilo zabranu i potrebe pušača bilo bi otvaranje tzv. zimskih terasa, odnosno, grijanih otvorenih prostora. Problem je, međutim, u novcu: cijena najma takvog prostora od 30-ak četvornih metara je do 9000 kuna mjesečno. Podaci iz Italije, koja ima dulje iskustvo sa zabranom, govore da je u prvoj godini potrošnja cigareta smanjena oko 8 posto, da bi već u drugoj godini potrošnja za jedan posto prestigla onu prije uvođenja zabrane.
Podržavam sve što koristi unapređenju zdravlja
M ilanović
I proizvođači duhana svojedobno su pokušali istaknuti prednosti svojih proizvoda, sve do toga da je jedna kompanija napravila analizu kojom "dokazuje" da duhanska industrija u Češkoj štedi novac, jer pušači "potroše manje mirovinskog fonda s obzirom na to da umiru mladi".
Morali su ubrzo povući opskurnu analizu uz ispriku. Većina je zemalja EU već prihvatila zabranu pušenja na javnim mjestima, a zabrana pušenja u radnim prostorijama postoji više od desetljeća u svim zemljama EU. Hrvatski zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima praktički je gotov i potrebno je tek malo dotjerivanja za saborsku proceduru pa bi zabrana u Hrvatskoj trebala zaživjeti do kraja ove godine.
DA zabrani
Samo jedna tona duhana donosi smrt 650 pušača
U svim zemljama u kojima se krenulo u rat protiv pušenja, ali ne protiv pušača kako se to nerijetko pokušava protumačiti, akcija se nastojala usporiti pričom o gubitku državnog proračuna i padu zarade ugostitelja. Proteklih mjeseci žestoke rasprave vode se u susjednoj Sloveniji, a najavom zabrane pušenja na javnim mjestima, otvorit će se i u Hrvatskoj.
No argumenti su na strani onih koji su dokazali da je pušenje neprihvatljivo ne samo zbog dokazano zdravstvene štete već i one gospodarske. Naime, svaka tona duhana donosi 29 milijuna dolara gospodarskoga gubitka i 650 umrlih. Prema Svjetskoj banci, godišnji gubitak od proizvodnje duhana veći je od 200 milijardi dolara.
Ne drže vodu ni tvrdnje ugostitelja da im zabrana smanjuje zaradu. Istina je da profit pada prvih nekoliko mjeseci, i to za desetak posto. Što se događa nakon toga, dovoljan je primjer New Yorka, Rima, Madrida ili Barcelone gdje su kafići vrlo brzo nakon zabrane opet bili puni.
Problem zabrane pušenja nije u gospodarstvu, već u činjenici da je sve donedavno u svijetu pušenje bilo društveno prihvatljiva ovisnost kojom je u prosjeku tridesetak posto ovisnika maltretiralo ostatak od 70 i više posto nepušača.
NE zabrani
Zabrana pušenja je licemjerna sve dok je duhan legalan
Zabrana pušenja obično je podržana argumentom javnog zdravlja. Pasivno pušenje tako navodno povećava rizik od oboljenja srca, raka i drugih kroničnih i akutnih bolesti. Zamislite - jednako koliko i onečišćenje zraka, stres na poslu ili niski životni standard... Je li takva navodna šteta dovoljna da bi opravdala vladinu intervenciju u slobode pojedinca?
Ako nepušači imaju svoja prava koja nitko ne osporava, zar ih jednako nemaju i pušači? Jesu li oni građani drugog reda?
Država nije dadilja niti zatvorski čuvar svojih građana. Ona može podučiti ljude o štetnosti pušenja, ali ih nema pravo prisiljavati da prestanu pušiti. Sve dok je duhan legalan, zabrana njegova uživanja na javnim mjestima je licemjerna.
Nije li licemjerno da država i dalje ubire porez od nečega što je toliko štetno da se ne smije konzumirati javno. Pušenje se samo premješta - u stan pokraj djeteta, na terase kafića ili na ulice ispred ulaza... A pušači se stigmatiraju i osjećaju kao društveni gubavci.
Pušači plaćaju porez i rade. Nije im smanjena radna sposobnost kao drugim ovisnicima, ne kradu kao drogeraši, ne tuku i ne maltretiraju ukućane kao agresivni alkoholičari. Pa kome onda smetaju?
Goranka Jureško;Orlanda Obad;Jadranka Šević
Hrkalović kaže da je riječ o slučajnosti, ali njegov je kafić, bez sumnje, u trendu: prije šest mjeseci prestali su prodavati cigarete i cigare, a vlasnik pozdravlja najavu potpune zabrane pušenja na javnim mjestima.
- Znate kako je. U zimskim se mjesecima u ovom malom prostoru okupi mnogo ljudi, koji na kraju budu kao dimljene šunke. Manji dio ljudi koji prestanu dolaziti zbog zabrane pušenja, zamijenit će oni kojima će odgovarati čišći zrak - rekao je Hrkalović i na stol stavio čistu pepeljaru.
EU ne nameće zabranu pušenja
Pad prometa u kafićima do 70%
Istraživanja su pokazala da zaposleni u kafićima, i kad su nepušači, pasivno popuše dvije kutije cigareta, a mnoštvo je medicinskih podataka koji potvrđuju da je razlog zašto razvijene zemlje uvode zabranu pušenja u javnim prostorima opravdan. Svakih 30 sekundi jedna osoba u svijetu umre od raka pluća, a vjerojatnost da će pušač oboljeti od te bolesti, 22 je puta veća nego kod nepušača.
Ne pušim već devet godina, tako je ugodnije živjeti
M esić
|
Zaboravlja se da pušenje može deformirati spermije i oštetiti DNK pa time izazvati i spontani pobačaj ili prirođene mane kod djece. Žene pušačice obično rađaju djecu manje porođajne težine, a kod muškaraca je ugrožena potencija. Ukratko, pušenje uzrokuje barem 25 različitih bolesti.
Istodobno, od pušenja najveću korist ima gospodarstvo. Prema podacima iz državnoga proračuna za 2007., trošarine na duhanske proizvode iznosile su čak tri posto proračuna, odnosno 2,87 milijarda kuna. U ukupnim porezima duhanski proizvodi sudjeluju sa sedam posto, odnosno, s otprilike sedam milijarda kuna. S druge strane, procjena je da država godišnje na liječenje bolesti izravno povezanih s pušenjem, troši otprilike dvije milijarde kuna.
Zabrana je program koalicijske Vlade i EU
S anader
|
|
- Najava nas je iznenadila, očekivali smo je tek kad Hrvatska uđe u EU - rekao je Šaina.
Moguće rješenje koje bi pomirilo zabranu i potrebe pušača bilo bi otvaranje tzv. zimskih terasa, odnosno, grijanih otvorenih prostora. Problem je, međutim, u novcu: cijena najma takvog prostora od 30-ak četvornih metara je do 9000 kuna mjesečno. Podaci iz Italije, koja ima dulje iskustvo sa zabranom, govore da je u prvoj godini potrošnja cigareta smanjena oko 8 posto, da bi već u drugoj godini potrošnja za jedan posto prestigla onu prije uvođenja zabrane.
Podržavam sve što koristi unapređenju zdravlja
M ilanović
|
|
Morali su ubrzo povući opskurnu analizu uz ispriku. Većina je zemalja EU već prihvatila zabranu pušenja na javnim mjestima, a zabrana pušenja u radnim prostorijama postoji više od desetljeća u svim zemljama EU. Hrvatski zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima praktički je gotov i potrebno je tek malo dotjerivanja za saborsku proceduru pa bi zabrana u Hrvatskoj trebala zaživjeti do kraja ove godine.
DA zabrani
Samo jedna tona duhana donosi smrt 650 pušača
U svim zemljama u kojima se krenulo u rat protiv pušenja, ali ne protiv pušača kako se to nerijetko pokušava protumačiti, akcija se nastojala usporiti pričom o gubitku državnog proračuna i padu zarade ugostitelja. Proteklih mjeseci žestoke rasprave vode se u susjednoj Sloveniji, a najavom zabrane pušenja na javnim mjestima, otvorit će se i u Hrvatskoj.
No argumenti su na strani onih koji su dokazali da je pušenje neprihvatljivo ne samo zbog dokazano zdravstvene štete već i one gospodarske. Naime, svaka tona duhana donosi 29 milijuna dolara gospodarskoga gubitka i 650 umrlih. Prema Svjetskoj banci, godišnji gubitak od proizvodnje duhana veći je od 200 milijardi dolara.
Ne drže vodu ni tvrdnje ugostitelja da im zabrana smanjuje zaradu. Istina je da profit pada prvih nekoliko mjeseci, i to za desetak posto. Što se događa nakon toga, dovoljan je primjer New Yorka, Rima, Madrida ili Barcelone gdje su kafići vrlo brzo nakon zabrane opet bili puni.
Problem zabrane pušenja nije u gospodarstvu, već u činjenici da je sve donedavno u svijetu pušenje bilo društveno prihvatljiva ovisnost kojom je u prosjeku tridesetak posto ovisnika maltretiralo ostatak od 70 i više posto nepušača.
|
Komentar: Goranka Jureško
|
NE zabrani
Zabrana pušenja je licemjerna sve dok je duhan legalan
Zabrana pušenja obično je podržana argumentom javnog zdravlja. Pasivno pušenje tako navodno povećava rizik od oboljenja srca, raka i drugih kroničnih i akutnih bolesti. Zamislite - jednako koliko i onečišćenje zraka, stres na poslu ili niski životni standard... Je li takva navodna šteta dovoljna da bi opravdala vladinu intervenciju u slobode pojedinca?
Ako nepušači imaju svoja prava koja nitko ne osporava, zar ih jednako nemaju i pušači? Jesu li oni građani drugog reda?
Država nije dadilja niti zatvorski čuvar svojih građana. Ona može podučiti ljude o štetnosti pušenja, ali ih nema pravo prisiljavati da prestanu pušiti. Sve dok je duhan legalan, zabrana njegova uživanja na javnim mjestima je licemjerna.
Nije li licemjerno da država i dalje ubire porez od nečega što je toliko štetno da se ne smije konzumirati javno. Pušenje se samo premješta - u stan pokraj djeteta, na terase kafića ili na ulice ispred ulaza... A pušači se stigmatiraju i osjećaju kao društveni gubavci.
Pušači plaćaju porez i rade. Nije im smanjena radna sposobnost kao drugim ovisnicima, ne kradu kao drogeraši, ne tuku i ne maltretiraju ukućane kao agresivni alkoholičari. Pa kome onda smetaju?
|
Komentar: Jadranka Jureško
|
Goranka Jureško;Orlanda Obad;Jadranka Šević