ZAGREB - Pravu je buru prošlog vikenda izazvao intervju predsjednika Uprave Zagrebačke banke
Franje Lukovića Novom listu, u kojem čelni čovjek Zabe, među ostalim, kaže da slabljenje kune do 10 posto ne bi bilo zabrinjavajuće.
Na to je odmah odgovorio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, ocijenivši tu izjavu neprofesionalnom. Najnovija polemika o tečaju kune, kao i sudbina antirecesijskog programa koji je izradio zagrebački Ekonomski institut, bio je povod kraćem razgovoru s ravnateljicom tog instituta i potpredsjednicom Ekonomskog vijeća Sandrom Švaljek. Naša se sugovornica osvrnula i na Obamin paket mjera za pomoć američkom gospodarstvu te objasnila zašto je takvo što u Hrvatskoj neprimjenjivo.
Kako komentirate najnoviju polemiku Franje Lukovića i Željka Rohatinskog oko tečaja kune? Luković je spreman prihvatiti i manju deprecijaciju tečaja kune, a Rohatinski ostaje pri očuvanju stabilnosti tečaja.
rubrike
VIJESTI
- Guverner HNB-a Željko Rohatinski radi na očuvanju stabilnosti financijskog sustava i smatram da je njegov stav ispravan. Zakonska je obveza središnje banke, i ujedno njena osnovna funkcija, voditi računa o stabilnosti cijena, koja bi bila narušena slabljenjem tečaja. Svako slabljenje tečaja djelovalo bi ne samo na stabilnost cijena nego i na povećane teškoće u otplati dugova svih sektora, uključujući i kućanstva. Suočavanje s recesijom ne smije počivati na napuštanju financijske stabilnosti koje može samo po sebi stvoriti dodatne nepovoljne učinke.
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković izjavio je da slabljenje kune do 10 posto ne bi bilo zabrinjavajuće. Na taj stav reagirao je guverner centralne banke Željko Rohatinski, ocijenivši tu izjavu neprofesionalnom
Potpredsjednica Ekonomskog vijeća ne zna koja je sudbina antirecesijskih mjera koje je Vlada odbacila prošli tjedan. Kaže da su na programu radili stručnjaci te da Institut stoji iza njega. Sjednica Vijeća nastavit će se za dva tjedna.
Kakva je sudbina antirecesijskih mjera koje je Ekonomski institut predstavio premijeru Ivi Sanaderu i Ekonomskom vijeću prošloga tjedna, većinu kojih je Vlada - barem zasad - odbacila?
- Prošlotjedna sjednica Ekonomskog vijeća nije završena - za dva tjedna bi trebala biti nastavljena, o čemu smo već obaviješteni. No, teme o kojima će se raspravljati, osim onih s prethodne sjednice, još nisu poznate.
Treba li ići s nekim novim mjerama?
- Ekonomski institut na svojim je internetskim stranicama objavio prijedlog antirecesijskog programa. U njegovoj izradi sudjelovali su isključivo profesionalni ekonomisti. Ekonomski institut stoga ostaje pri iznesenom prijedlogu mjera.
Hoćemo li se na kraju ipak morati obratiti za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu?
- Hrvatskoj za sada MMF nije potreban. Ako provedemo ono što je predloženo, izgledno je da nam neće ni trebati. No, ako se to ne dogodi, ne isključujem mogućnost da će Hrvatska morati tražiti pomoć i od MMF-a.
- SAD i Hrvatska neusporedive su ekonomije. Hrvatska se s tako velikim gospodarstvom ni u čemu ne može uspoređivati. Zato Hrvatska ne može, poput SAD-a, poticati potrošnju smanjivanjem poreza i povećanjem državnih investicija. Takve bi mjere značile dodatnu potrebu za financiranjem državnog manjka u zemlji i inozemstvu u uvjetima kada su mogućnosti financiranja ograničene, a cijena financiranja visoka. Značajna razlika između SAD-a i Hrvatske jest i u tome što je američko gospodarstvo jedno od najkonkurentnijih na svijetu. To znači da su perspektive toga gospodarstva, bez obzira na trenutačne okolnosti, povoljne. Osobito je zanimljiv onaj dio Obamina paketa koji se tiče investicija u obrazovne ustanove. Time će se osobito angažirati male tvrtke raznih profila, što bi doista moglo imati multiplikativni učinak.
Adriano Milovan
Na to je odmah odgovorio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, ocijenivši tu izjavu neprofesionalnom. Najnovija polemika o tečaju kune, kao i sudbina antirecesijskog programa koji je izradio zagrebački Ekonomski institut, bio je povod kraćem razgovoru s ravnateljicom tog instituta i potpredsjednicom Ekonomskog vijeća Sandrom Švaljek. Naša se sugovornica osvrnula i na Obamin paket mjera za pomoć američkom gospodarstvu te objasnila zašto je takvo što u Hrvatskoj neprimjenjivo.
Kako komentirate najnoviju polemiku Franje Lukovića i Željka Rohatinskog oko tečaja kune? Luković je spreman prihvatiti i manju deprecijaciju tečaja kune, a Rohatinski ostaje pri očuvanju stabilnosti tečaja.
rubrike
VIJESTI
|
više iz
|
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković izjavio je da slabljenje kune do 10 posto ne bi bilo zabrinjavajuće. Na taj stav reagirao je guverner centralne banke Željko Rohatinski, ocijenivši tu izjavu neprofesionalnom
Potpredsjednica Ekonomskog vijeća ne zna koja je sudbina antirecesijskih mjera koje je Vlada odbacila prošli tjedan. Kaže da su na programu radili stručnjaci te da Institut stoji iza njega. Sjednica Vijeća nastavit će se za dva tjedna.
|
Rohatinski protiv slabljenja kune koje predlaže Luković
|
|
Ekonomski institut ostaje iza svojeg antirecesijskog programa
|
Kakva je sudbina antirecesijskih mjera koje je Ekonomski institut predstavio premijeru Ivi Sanaderu i Ekonomskom vijeću prošloga tjedna, većinu kojih je Vlada - barem zasad - odbacila?
- Prošlotjedna sjednica Ekonomskog vijeća nije završena - za dva tjedna bi trebala biti nastavljena, o čemu smo već obaviješteni. No, teme o kojima će se raspravljati, osim onih s prethodne sjednice, još nisu poznate.
Treba li ići s nekim novim mjerama?
- Ekonomski institut na svojim je internetskim stranicama objavio prijedlog antirecesijskog programa. U njegovoj izradi sudjelovali su isključivo profesionalni ekonomisti. Ekonomski institut stoga ostaje pri iznesenom prijedlogu mjera.
Hoćemo li se na kraju ipak morati obratiti za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu?
- Hrvatskoj za sada MMF nije potreban. Ako provedemo ono što je predloženo, izgledno je da nam neće ni trebati. No, ako se to ne dogodi, ne isključujem mogućnost da će Hrvatska morati tražiti pomoć i od MMF-a.
- SAD i Hrvatska neusporedive su ekonomije. Hrvatska se s tako velikim gospodarstvom ni u čemu ne može uspoređivati. Zato Hrvatska ne može, poput SAD-a, poticati potrošnju smanjivanjem poreza i povećanjem državnih investicija. Takve bi mjere značile dodatnu potrebu za financiranjem državnog manjka u zemlji i inozemstvu u uvjetima kada su mogućnosti financiranja ograničene, a cijena financiranja visoka. Značajna razlika između SAD-a i Hrvatske jest i u tome što je američko gospodarstvo jedno od najkonkurentnijih na svijetu. To znači da su perspektive toga gospodarstva, bez obzira na trenutačne okolnosti, povoljne. Osobito je zanimljiv onaj dio Obamina paketa koji se tiče investicija u obrazovne ustanove. Time će se osobito angažirati male tvrtke raznih profila, što bi doista moglo imati multiplikativni učinak.
Hrvatska ne može kao SAD poticati potrošnjuKako gledate na paket mjera za oporavak gospodarstva koji je predložio novi američki predsjednik Barack Obama? Je li poticanje potrošnje put za izlazak iz recesije kojim bi mogla ići i Hrvatska? |
Adriano Milovan