Regije bogatije za 4 milijarde kuna

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 15.01.2008. u 08:00

ZAGREB - Iako se činilo da je Petar Čobanković dobio Ministarstvo za regionalni razvoj kao "utješnu nagradu", u iduće četiri godine vodit će financijski vrlo moćan resor i mogao bi postati prvi ministar koji je proveo stvarnu decentralizaciju.

U dijelu koalicijskog sporazuma koji se odnosi na decentralizaciju mnogo je toga teško shvatljivo, ali je ipak jasno da će u idućim godinama regije značajno ojačati, kako financijski tako i u smislu preuzimanja novih obveze.

Lokalni proračuni značajno će se povećati zahvaljujući spuštanju prihoda iz državne blagajne, a od novog ministarstva se očekuje da ih pravedno podijeli.   

Osnovni je cilj decentralizacije, kako stoji u sporazumu, da regije do 2011. godine ostvaruju najmanje 20 posto prihoda koje zajednički ubiru središnji proračun i jedinice lokalne samouprave.

Po toj definiciji ispada da regije trenutačno ubiru 16,7 posto ukupnih prihoda, imajući u vidu da su lokalni proračuni u 2007. godini iznosili 21,8 milijardu kuna, a prihodi države 108,5 milijardi kuna.

To znači da bi im država, počevši od 2009. godine, u prosjeku godišnje povećavala prepuštena sredstva za nešto više od jednog postotnog poena. Udjel državnih potpora u lokalnim proračunima tako bi se popeo sa sadašnjih 20 na 35 posto.

Prevedeno u kune, ispada da je trenutačna razlika između stvarnosti i željenog cilja oko 4,5 milijardi kuna. No s godinama će se taj iznos povećavati, a gruba računica pokazuje da bi na kraju mandata, 2011. godine, lokalni proračuni mogli doseći 34 milijarde, oko 12 milijardi kuna više nego sada. U tom povećanju najviše bi sudjelovale državne potpore, s oko 8 milijardi kuna.

Od podjele novca, međutim, mnogo veći problem mogao bi biti utvrđivanje kriterija njegova trošenja. U sporazumu su nabrojeni osnovni uvjeti po kojima će se provoditi fiskalna decentralizacije, ali djeluju komplicirani i iziskuju čvrstu disciplinu svih aktera.  

- Iz Sporazuma nije jasno kako će se provoditi fiskalna decentralizacija. Utvrđene su dvije vrste dotacija, opće i namjenske, ali kriteriji njihove dodjela nisu jasni - kaže Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije.

Regije bi od države dobivale i potpore koje su čisto namjenskog karaktera. Ipak, općine i gradovi neće biti posve samostalni ni kod trošenja "nenamjenskih" sredstava jer će središnjoj državi morati slati izvješća.  

 Definiranje kriterija i način trošenja novca očito će biti vrlo zahtjevan posao.


Približavanje europskom prosjeku

Sadašnje procjene govore da regije samostalno ostvaruju 80-ak posto prihoda, a kroz državne potpore trenutačno dobivaju 20-ak posto, ili nešto više od četiri milijarde kuna. U koalicijskom sporazumu stoji da će se povećanje regionalnih prihoda postići kroz rast državnih potpora, i to do 25 posto u 2009. godini, do 30 posto u 2010. i do 35 posto u 2011. godini. Uz pretpostavku da ukupni prihodi u prosjeku godišnje rastu sedam posto, ispada da bi 2011. godine regionalni proračuni iznosili oko 34 milijarde kuna, od čega bi 35 posto činile državne potpore.   U starijim članicama EU državne potpore u prosjeku čine 54 posto regionalnih prihoda.

Marina Klepo

Izdvajamo