ZAGREB - Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju se popela na rekordnih 8,4 posto, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku. Najviše su se povećale cijene prehrambenih proizvoda, 14,7 posto, koje čine 29,13 posto indeksa. U odnosu prema prethodnom mjesecu, cijene su porasle 0,1 posto.
Najviše su u prosjeku poskupjeli gorivo i naftni derivati - 6,8 posto - i cijene stanovanja, energije, vode, plina i drugih goriva koje su rasle 4,1 posto.
U zemljama eurozone inflacija se u srpnju stabilizirala na 4 posto, što je jednako kao i u lipnju, ali značajno više od prošle godine kada je u istom mjesecu inflacija bila 1,8 posto, objavio je u četvrtak Eurostat.
Kao i u Hrvatskoj, u europskim su se zemljama u srpnju povećale cijene energije 17,1 posto te hrane 6,1 posto. Prosječna inflacija u svim zemljama članicama Europske Unije u srpnju se povećala na 4,4 posto, sa 4,3 posto u lipnju. U srpnju 2007. stopa inflacije u EU, kada se uključe i zemlje koje još nisu unutar zone eura, bila je 2 posto.
Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama u srpnju su porasle za 5,6 posto na godišnjoj razini, što predstavlja najvišu stopu inflacije u posljednjih 17 godina, izvijestilo je u četvrtak američko ministarstvo rada.
U Hrvatskoj narodnoj banci u Hrvatskoj očekuju sličnu stopu inflacije i u kolovozu, ali po njihovu bi mišljenju to trebao biti maksimum nakon kojeg možemo očekivati njeno usporavanje.
Središnja banka očekuje da će ne bude li, dakako, novih šokova cijena i lančane reakcije na njih kroz pokušaj indeksacije, inflacija do kraja godine mogla usporiti na planiranih 6,5 posto, rekao nam je guverner Željko Rohatinski.
Guverner, međutim, i dalje upozorava da bi inflacija, ne ostvari li se taj optimističan scenarij njena usporavanja, mogla izazvati teške probleme u cijelom sustavu.
Može se očekivati snažna realna aprecijacija tečaja koja bi mogla iznositi i više od pet posto na godišnjoj razini. Istodobno, kamate bi kod zadržavanja visoke inflacije morale neminovno rasti, a građani bi počeli povlačiti štednju iz banaka jer bi se njihova zarada inflacijom istopila.
- Potreba usporavanja inflacije stoga nema alternative i treba poduzeti sve što ekonomskoj politici stoji na raspolaganju da se ona obuzda - naglasio je guverner Rohatinski.
Prema njegovim riječima, HNB će, bude li potrebno, dalje zaoštriti rast plasmana banaka i smanjiti repo poslove središnje banke.
Pustit će daljnju aprecijaciju tečaja bude li neophodno, ograničavati i dalje količinu novca u optjecaju. Inače, novčana masa je, kaže, tijekom ove godine povećana za samo 2,3 posto, dok je lani njen rast bio 19,3 posto upravo zbog antiinflacijskog djelovanja HNB-a.
Guverner ističe da ne misli više niti na koji način upozoravati Vladu na opasnost inflacije. Kao što je poznato, on je u nekoliko navrata početkom godine jasno rekao što misli da bi država mogla napraviti, na što su mu i premijer Sanader i ministar Šuker također jasno odgovorili da se ne miješa u njihov posao.
Rohatinski smatra da država ima manevarskog prostora za intervenciju, i to usprkos zaklinjanju u tržišnu ekonomiju. Subvencije za hranu mogu se vezati uz cijene jer na sadašnji način država dvaput oporezuje svoje građane - kroz izdvajanja za subvencije i kroz veće cijene hrane koju usprkos njima plaćaju.
Kada je riječ o cijenama benzina, kaže Rohatinski, država kao što je poznato može reagirati na nekoliko načina - promjenom formule izračuna cijene benzina koja se trenutno bazira na mediteranskim cijenama koje su i više nego svjetske.
Država time Ini dopušta ekstraprofit. Moguće je i smanjenje trošarina.
Također, država kao vlasnik domaćih izvora nafte i plina koje ne pripadaju Ini također može utjecati na cijenu benzina.
Hrvatska treba težiti prosječnoj inflaciji u Europskoj uniji, i to treba biti naš cilj, naglasio je Rohatinski. Inflacija u EU u lipnju je iznosila četiri posto, a u Hrvatskoj 7,6 posto.
Pri tome je najmanja bila u Nizozemskoj, 2,3 posto, te Njemačkoj i Portugalu 3,4 posto. Najveća inflacija zabilježena je u Latviji 17,5 posto, Bugarskoj 14,7 posto i Litvi 12,7 posto.
Inflacija je u naletu, rekordi su - iako zasad nižih vrijednosti od hrvatskog - probijeni i u EU i u SAD-u. Razlog za to prije svega je skok cijena hrane i energenata. I jednom i drugom, osim za svijet neugodne politike SAD-a, kumovao je rast potrošačke snage nekad siromašnih azijskih tržišta, koja ku- puju sve što su godinama mogla samo sanjati.
Hrana i benzin za nove automobile samo su dio paketa koji je krenuo prema istoku. Zašto onda i guverner HNB-a i potpredsjednik Vlade, doduše oprezno, najavljuju jesensko usporavanje inflacije? Zato što globalni pokazatelji već ukazuju na znakove smirivanja. Trend su, prvi spustivši cijene, počeli trgovci naftom, zbog odličnih klimatskih uvjeta Europa je pak proizvela više hrane nego što je očekivala.
Ne bude li iznenađenja, oni koji su cijene natjerali naviše počet će ih spuštati da bi zadržali kupce koji su blizu granice izdržljivosti. U slučaju lošeg scenarija, cijene će opet krenuti naviše, zajmodavci će u strahu podići kamate, a građani izvući novac iz banaka kako bi pokrili trošk-ove egzistencije. Banke bez njihova novca ne mogu poslovati. Činjenica da je inflacija u Hrvatskoj viša od europskog prosjeka signal je da Vlada dosad nije ozbiljno shvatila opasnosti koje s njom dolaze. (Viktor Vresnik)
Jadranka Šević
Najviše su u prosjeku poskupjeli gorivo i naftni derivati - 6,8 posto - i cijene stanovanja, energije, vode, plina i drugih goriva koje su rasle 4,1 posto.
U zemljama eurozone inflacija se u srpnju stabilizirala na 4 posto, što je jednako kao i u lipnju, ali značajno više od prošle godine kada je u istom mjesecu inflacija bila 1,8 posto, objavio je u četvrtak Eurostat.
Kao i u Hrvatskoj, u europskim su se zemljama u srpnju povećale cijene energije 17,1 posto te hrane 6,1 posto. Prosječna inflacija u svim zemljama članicama Europske Unije u srpnju se povećala na 4,4 posto, sa 4,3 posto u lipnju. U srpnju 2007. stopa inflacije u EU, kada se uključe i zemlje koje još nisu unutar zone eura, bila je 2 posto.
Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama u srpnju su porasle za 5,6 posto na godišnjoj razini, što predstavlja najvišu stopu inflacije u posljednjih 17 godina, izvijestilo je u četvrtak američko ministarstvo rada.
U Hrvatskoj narodnoj banci u Hrvatskoj očekuju sličnu stopu inflacije i u kolovozu, ali po njihovu bi mišljenju to trebao biti maksimum nakon kojeg možemo očekivati njeno usporavanje.
Središnja banka očekuje da će ne bude li, dakako, novih šokova cijena i lančane reakcije na njih kroz pokušaj indeksacije, inflacija do kraja godine mogla usporiti na planiranih 6,5 posto, rekao nam je guverner Željko Rohatinski.
Guverner, međutim, i dalje upozorava da bi inflacija, ne ostvari li se taj optimističan scenarij njena usporavanja, mogla izazvati teške probleme u cijelom sustavu.
Može se očekivati snažna realna aprecijacija tečaja koja bi mogla iznositi i više od pet posto na godišnjoj razini. Istodobno, kamate bi kod zadržavanja visoke inflacije morale neminovno rasti, a građani bi počeli povlačiti štednju iz banaka jer bi se njihova zarada inflacijom istopila.
- Potreba usporavanja inflacije stoga nema alternative i treba poduzeti sve što ekonomskoj politici stoji na raspolaganju da se ona obuzda - naglasio je guverner Rohatinski.
Prema njegovim riječima, HNB će, bude li potrebno, dalje zaoštriti rast plasmana banaka i smanjiti repo poslove središnje banke.
Pustit će daljnju aprecijaciju tečaja bude li neophodno, ograničavati i dalje količinu novca u optjecaju. Inače, novčana masa je, kaže, tijekom ove godine povećana za samo 2,3 posto, dok je lani njen rast bio 19,3 posto upravo zbog antiinflacijskog djelovanja HNB-a.
Guverner ističe da ne misli više niti na koji način upozoravati Vladu na opasnost inflacije. Kao što je poznato, on je u nekoliko navrata početkom godine jasno rekao što misli da bi država mogla napraviti, na što su mu i premijer Sanader i ministar Šuker također jasno odgovorili da se ne miješa u njihov posao.
Rohatinski smatra da država ima manevarskog prostora za intervenciju, i to usprkos zaklinjanju u tržišnu ekonomiju. Subvencije za hranu mogu se vezati uz cijene jer na sadašnji način država dvaput oporezuje svoje građane - kroz izdvajanja za subvencije i kroz veće cijene hrane koju usprkos njima plaćaju.
Kada je riječ o cijenama benzina, kaže Rohatinski, država kao što je poznato može reagirati na nekoliko načina - promjenom formule izračuna cijene benzina koja se trenutno bazira na mediteranskim cijenama koje su i više nego svjetske.
Država time Ini dopušta ekstraprofit. Moguće je i smanjenje trošarina.
Također, država kao vlasnik domaćih izvora nafte i plina koje ne pripadaju Ini također može utjecati na cijenu benzina.
Hrvatska treba težiti prosječnoj inflaciji u Europskoj uniji, i to treba biti naš cilj, naglasio je Rohatinski. Inflacija u EU u lipnju je iznosila četiri posto, a u Hrvatskoj 7,6 posto.
Pri tome je najmanja bila u Nizozemskoj, 2,3 posto, te Njemačkoj i Portugalu 3,4 posto. Najveća inflacija zabilježena je u Latviji 17,5 posto, Bugarskoj 14,7 posto i Litvi 12,7 posto.
| Poskupljenja koja su najviše pogodila hrvatske građane
|
| 14,7% prehrambeni proizvodi
|
6,8% gorivo i naftni derivati
|
4,1% stanovanje, voda energija
|
 |
 |
 |
Inflacija je u naletu, rekordi su - iako zasad nižih vrijednosti od hrvatskog - probijeni i u EU i u SAD-u. Razlog za to prije svega je skok cijena hrane i energenata. I jednom i drugom, osim za svijet neugodne politike SAD-a, kumovao je rast potrošačke snage nekad siromašnih azijskih tržišta, koja ku- puju sve što su godinama mogla samo sanjati.
Hrana i benzin za nove automobile samo su dio paketa koji je krenuo prema istoku. Zašto onda i guverner HNB-a i potpredsjednik Vlade, doduše oprezno, najavljuju jesensko usporavanje inflacije? Zato što globalni pokazatelji već ukazuju na znakove smirivanja. Trend su, prvi spustivši cijene, počeli trgovci naftom, zbog odličnih klimatskih uvjeta Europa je pak proizvela više hrane nego što je očekivala.
Ne bude li iznenađenja, oni koji su cijene natjerali naviše počet će ih spuštati da bi zadržali kupce koji su blizu granice izdržljivosti. U slučaju lošeg scenarija, cijene će opet krenuti naviše, zajmodavci će u strahu podići kamate, a građani izvući novac iz banaka kako bi pokrili trošk-ove egzistencije. Banke bez njihova novca ne mogu poslovati. Činjenica da je inflacija u Hrvatskoj viša od europskog prosjeka signal je da Vlada dosad nije ozbiljno shvatila opasnosti koje s njom dolaze. (Viktor Vresnik)
|
Guvernerov posljednji poziv na uzbunu
|
Jadranka Šević