- Omogućilo bi se građanima da sami odluče hoće li ostati u drugom mirovinskom stupu, ili će svoje uloge premjestiti u prvi stup. Tkogod više ne želi biti u drugom stupu, moći će se prebaciti u prvi - kazao je ministar financija Ivan Šuker. Time se ne odustaje od mirovinske reforme, kažu vladini dužnosnici.
Dragan Kovačević, jedan od autora mirovinske reforme, a danas ekonomski analitičar HNS-a, kaže da je mirovinska industrija šokirana. - Ova odluka znači gospodrsko uništavanje Hrvatske. Radi se o podržavaljenju privatne imovine. Na takav korak odlučila se i Argentina prije svog bankrota kada je nacioanlizirala mirovinske fondove, ističe Kovačević.
.
Vladin prijedlog da svi osiguranici koji to žele mogu prebaciti štednju iz drugog u prvi stup svakako je uvod u ukidanje drugog mirovinskog stupa, a time i propast mirovinske reforme. Riječ je o potpuno neočekivanom prijedlogu jer se računalo da bi takvu mogućnost moglo dobiti najviše 130.000 osoba od 1,475.000 koji uplaćuju i u drugi mirovinski stup. Naime, u najnepovoljnijem položaju trenutačno je spomenutih 130.000 osiguranika koji su u trenutku uvođenja drugog stupa bili stariji od 40 godina, pa im je sada mirovina manja nego da su ostali samo u prvom stupu.
Kovačević (HNS):Slično se dogodilo u Argentini koja je prije bankrota nacionalizirala mirovinske fondove
|
Vidović (SDP): To je skandal. Opljačkat će 25 milijardi kuna građana kako bi pokrpali proračunske rupe
|
Ukoliko se privatna imovina iz mirovinskih fondova prebaci prvi stup, odnosno u proračun, to znači da se građani odriču svog vlasništva i zauzvrat od države očekuju da im ona osigura “pristojnu imovinu”. U mirovinskim fondovima štednja se procjenjuje na oko 23 milijarde kune, a slučaju njihove potpune predaje, procjene govore da bi državi u moglo biti dostupno i do 15 milijardi kuna.
Bivši SDP-ov ministar
Davorko Vidović koji je vodio mirovinsku reformu kaže da je riječ o skandaloznoj odluci. - Riječ je o krajnje neozbiljnom cilju da se opljačka 25 milijardi kuna građana kojima bi se pokrpale proračunske rupe, poručio je Vidović.
U Hrvatskoj stranci umirovljenika ne protive se sasvim Vladinom prijedlogu.
Ekonomsko vijeće nije se očitovalo o Sanaderovom prijedlogu, ali je i danas od Vlade tražilo rebalans proračuna kao ključnu antirecesijsku mjeru. Vlada je za sada to odbila jer, kazao je premijer, čekaju se podaci o punjenju proračuna. Umjesto rebalansa, premijer traži da sva javna poduzeća naprave plan štednje, a isto traži od jedinica lokalne samouprave. Većina ostalih prijedloga Ekonomskog vijeća je, tvrdi Sanader, prihvatljiva.
Prema neslužbenim informacijama, Vlada je svjesna da je rebalans proračuna neizbježan i on se može očekivati nakon lokalnih izbora, vjerojano u svibnju ili lipnju. Prijedlozi Ekonomskog instituta govorili su ponajviše o rezanju mase plaća. Moguće su uštede i u segmentu subvencija, kao i kapitalnih izdataka. Članovi vijeća s kojima smo razgovarali tvrde da premijeru nisu strani ni prijedlozi o jačanju prihodne strane proračuna. To znači da je nakon lokalnih izbora moguće i povećanje trošarina. Kao najizgledniji kandidati za nove poreze navode se mobiteli i SMS-poruke.
- Neka onda uvedu i porez na prozore ili na domaće životinje - ironično je rekao jedan član Ekonomskog vijeća.
Takav ishod sastanka Ekonomskog vijeća u oporbi je dočekan kritički. - Država mora napraviti radikalni rez u javnoj potrošnji. Zna se što treba napraviti i oko toga postoji konsenzus u Hrvatskoj jer tako kažu svi - Ekonomski institut, HGK, poslodavci, oporbene stranke. Svi to znaju, osim Sanaderove vlade koja vozi u suprotnom smjeru, kaže predsjednik HNS-a
Radimir Čačić.
Šef narodnjaka upozorava kako Hrvatskoj, zbog vladinog ignoriranja problema, prijeti dramatična situacija i povratak u stanje iz 1999.
- Dogodit će nam već viđeno. Neplaćena potraživanja sada iznose oko 18 milijardi kuna, a do kraja godine povećat će se na 25-30 milijardi kuna. Danas oko 60 000 ljudi radi a ne prima plaću, do kraja godine bit će ih oko 100 000. Posredna šteta od nelikvidnosti bit će četiri puta veća nego što je sam taj iznos, govori Čačić.
Gospodarstvenici su iznenađeni što Vlada oklijeva s donošenjem mjera.
- Hrvatska mora zabiti glavu u svoje situaciju i vlastite probleme, a vremena za filozofiranje nema previše - smatra
Marinko Zadro vlasnik šećerane Viro. Zadro kaže kako podržava sve mjere Vlade koje će dati poticaj pozitivnim projektima u gospodarstvu, a rješiti se svih gubitaša koji su teret svih ovih godina. Predsjednik Uprave Finvest Corpa Marijan Filipović iznenađen je stavom Vlade da uopće razmišlja o odbacivanju prijedloge antirecesijskih mjera stručnjaka. “Iznenađen sam takvim stavom vlade, posebno nakon toliko vremena donošenja istih”, kaže Filipović.
Prema njegovom mišljenju takav stav Vlade sigurno neće imati dobar utjecaj na gospodarstvo jer iz njega nije vidljivo kreiranje mjera i posebno okvira na osnovu kojih bi gospodarstvo trebalo povećati konkurentnost. “Vremena nema previše i svaki slijedeći dan znači manju konkurentnost i produbljavanje problema”, dodaje Filipović.
“Bez promišljenih ekonomsko-političkih mjera nijedna tvrtka ne može zadržati željenu razinu poslovanja”, stav je Tedeschijeve Atlantic Grupe.
Prema riječima Sandre Švaljek, potpredsjednice Ekonomskog vijeća i ravnateljice Ekonomskog instituta, funkcija je Vijeća da daje savjete, a na politici da ih prihvati ili odbije.
- “Kupio” sam ih svojom vizijom i energijom - u šali je odgovorio premijer Sanader na novinarsko pitanje čime je kupio članove Ekonomskog vijeća, koji su govorili znatno pomirljivije nego prethodnih dana.
‘Kupio sam ekonomiste vizijom’Iako su najave prije i tijekom održavanja sjednice Ekonomskog vijeća govorile da bi pojedini njegovi članovi, razočarani HDZ-ovim odbijanjem antirecesijskog programa, danas mogli podnijeti ostavke na članstvo u tom tijelu, to se nije dogodilo.
|
Adriano Milovan, Gordana Galović, Marina Klepo, Miroslav Kuskunović