ZAGREB - Hrvatska je pred dilemom: graditi nuklearnu elektranu ili se zadovoljiti tradicionalnim izvorima energije - nafta, plin,voda i vjetar.
Pred državnim je vrhom donošenje nepopularne odluke koja prema sadašnjem raspoloženju javnosti ne bi bila dobro prihvaćena. Sljedećeg mjeseca Ministarstvo gospodarstva će predstaviti studiju energetske strategije Hrvatske u kojoj bi i nuklearna elektrana trebala biti zastupljena kao opcija. Uostalom, ministar gospodarstva Damir Polančec nedavno je prvi načeo tu temu.
- Stručnjaci govore da bi iskorak za Hrvatsku bio da slijedimo primjer zemalja koje dugoročno vode brigu o energetici i ulažu u nuklearne elektrane. Možda je došlo vrijeme da eventualna gradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj ne postane bauk. Konačni odgovor ipak trebaju dati stručnjaci - slaže se predsjednik Stjepan Mesić.
Snaga
600 MW, 1000 MW, 1600 MW
Potreba
Za Hrvatsku je potrebna nuklearka snage 1000 MW
Proizvodnja
Elektrane od 1000 MW proizvede 8000 KW sati struje godišnje
Količina
Nuklearka od 1000 MW zadovoljila bi 40 posto potreba Hrvatske za strujom
Cijena
Investicija od 2000 do 2200 eura po kilovatu. Cijena NK od 1000 MW je od 2 do 2,5 milijardi eura
Potrošnja
Hrvatska sada troši 20-ak teravata sati godišnje
Ekologija
Nuklearna elektrana ne emitira stakleničke plinove. Štetnost za okoliš gotovo je na nultoj stopi
Vrijeme
Gradnja jedne nuklearke traje od 10 do 15 godina
Početak rada
Prva elektrana u Hrvatskoj mogla bi proraditi 2020.
- Sve dok postoje fosilna goriva, čije su zalihe još velike, treba koristiti energiju koju imamo. Ali kada se fosilna goriva jednom iscrpe, vjerojatno će svijetu jedina mogućnost biti nuklearna energija - odgovorio je Mesić na pitanje treba li u Hrvatskoj graditi nuklearnu elektranu.
Na oporbenoj sceni donekle postoji suglasje o toj temi. Radimir Čačić uopće ne dvoji da će nam u budućnosti trebati nuklearka. U SDP-u su ipak oprezniji, ali nisu protiv gradnje.
- Hrvatski je prioritet osigurati maksimalnu moguću energetsku neovisnost. Zato treba otvoriti i ozbiljnu javnu i političku raspravu o mogućoj gradnji nuklearne elektrane - istaknuo je predsjednik SDP-a Zoran Milanović.
Za ozbiljnu javnu i političku raspravu o toj temi su i protivnici i zagovornici gradnje nuklearke, no tvrdi se da je vremena sve manje.
- Ako ove godine donesemo odluku o gradnji nuklearke, bit će sagrađena tek 2020. - naglašava Željko Tomšić, član Uprave HEP-a za strategiju.
Prema njegovim riječima, u HEP-u ne vide drugi izlaz za osiguravanje dovoljne količine električne energije. U ovom trenutku Hrvatska godišnje troši 20-ak teravatsati električne struje godišnje, a uz povećanje potrošnje od 3,2 posto godišnje do 2020. bi, uz gradnju novih termoelektrana, nedostajalo 3,9 TWh.
To bi prema argumentima HEP-a nadoknadila jedna nuklearka koja bi proizvela 40-ak posto godišnjih potreba za električnom energijom.
Ono što je kod NE problematično je dug proces gradnje i visoka početna investicija, zbog čega HEP vjerojatno u nju ne bi ušao sam, nego s partnerom, bila to država ili privatni kapital. Tomšić upozorava kako samo ishođenje dozvola traje tri, četiri godine, koliko i provođenje svih potrebnih studija.
Gradnja traje dodatnih četiri, pet godina. Cijena gradnje je od 2 do 2,5 milijardi eura, a točna vrijednost investicije ovisit će i o potražnji u svijetu. Naime, već sada su za iduće tri godine rezervirani kapaciteti proizvođača komponenti za elektrane.
I prije otvaranja rasprave u igri su dvije lokacije za gradnju nuklearke u Hrvatskoj koje su već istražene - Prevlaka kod Zagreba te Dalj u Slavoniji. Te su se lokacije istraživale prije 30-ak godina.
Tomšić napominje da je gradnja nuklearke jedan od načina diversifikacije dobave energije te smanjuje ovisnost o političkim turbulencijama u svijetu. Dubravko Pevec, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, tvrdi da je ekonomičnost ne mnogo veća od onih na fosilna goriva ili iz obnovljivih izvora energije uz manje količine sirovina. Argumente za nuklearku ne prihvaća Toni Vidan iz Zelene akcije, koji upozorava da nuklearni lobi pokušava iskoristiti poremećaje na tržištu i da preuveličava probleme.
Europa se sve više okreće nuklearnim elektranama, a vođa britanskih zelenih zagovara korištenje nuklearne energije
Černobil je prestrašio svijet i teoretičari se okreću drugim obnovljivim izvorima energije, suncu, vjetru, moru, ali 2004. cijena nafte počinje vrtoglavi rast.
Biogorivo je skupo i izaziva krizu na tržištu hrane, a alternativni su izvori također skupi. I onda u svibnju 2007. veliki šok - britanski zeleni guru James Lovelockizjavljuje kako je pozvao “sve svoje prijatelje u zelenom pokretu da se prestanu protiviti nuklearnoj energiji” - Zeleni guru postaje nuklearni!
Britanska vlada revidira nuklearnu strategiju i opet počinje govoriti o važnosti nuklearne energije za energetsku sigurnost. Tim putem, kreće sve veći broj europskih zemalja, a među posljednjima je Italija najavila gradnju četiri nove nuklearke.
Porast cijene nafte odbacio je pak sve prijedloge da Hrvatska odustane od svog udjela u nuklearki u Krškom. Sada je gotovo sigurno da će Hrvatska nastaviti koristiti energiju iz NEK, odakle namirujemo 14 posto stuje. Slovenija pak planira gradnju novog bloka. Strah od Černobila je manji od straha od mraka. (Željko Trkanjec)
Prof. dr. Nikola Čavlina: Nuklearne elektrane su ekonomične
Do 2020. bit će potrebno sagraditi od 2000 do 2200 MW novih temeljnih elektrana. Smatram da je u planiranje potrebno uključiti i nuklearnu opciju, što ne isključuje potrebe za poboljšanjem energetske efikasnosti i uvođenje obnovljivih izvora energije. Uvođenjem nuklearne opcije postiže se više ciljeva. Prvo, konkurentna, stabilna i predvidiva cijena struje. U svijetu nuklearne elektrane rade pouzdano i ekonomično, a to potvrđuje i rad NE Krško u proteklih 26 godina. Također, nuklearke su manje osjetljive na promjenu cijene energenta. Na primjer, udvostručenje cijene prirodnog plina uzrokovalo bi porast cijene proizvedene električene energije od 80-ak posto dok bi udvostručenje cijene uranove rude uzrokovalo svega 20-ak posto porasta. Nuklearnom opcijom zadovoljavamo Protokol iz Kyota jer se za razliku od termoelektrane na fosilna goriva u nuklearki električna energija proizvodi bez ispuštanja stakleničkih plinova. Uvođenjem nuklearne opcije povećava se diversifikacija, čime se smanjuje osjetljivost na poremećaje na tržištu. Smanjenje ovisnosti o uvozu u skladu je i s energetskom direktivom EU. Nuklearna tehnologija spada u visoke tehnologije i približila bi RH zemljama “društva znanja“. Nuklearnu opciju sada zagovaraju i utemeljitelji ekoloških pokreta kao što je Patrick Moore (Greenpeace).
Akademik Vladimir Paar: N uklearka na obali ne ide uz turizam
Antinuklearna histerija prije četvrt stoljeća sigurno je bila pretjerivanje, ali tada je bilo mjesta stavovima: “Atomske elektrane predstavljaju manju opasnost nego drugi tipovi elektrana, ali se moguće opasnosti od atomske elektrane ne smiju podcijeniti”. S druge strane, u zemlji siromašnoj izvorima energije ona ima ekonomske prednosti, kako kažu ekonomski stručnjaci. Danas je i argument da je ekološki povoljna jer ne proizvodi stakleničke plinove koji, smatra se, prijete globalnim zagrijavanjem, a što stalno ističe francuski predsjednik Sarkozy, na čelu države totalno orijentirane na nuklearnu enegiju i sa snažnom nuklearnom industrijom. A istodobno se prešućuje da Zemljina klima milijunima godina prirodno prelazi iz ledenih doba u globalna zagrijavanja i natrag, zbog periodične promjene svoje putanje oko Sunca. Treba li Hrvatska graditi nuklearne elektrane u sve većoj nestašici energije u koju će ulaziti i što se tiče cijene energije i sigurnosti opskrbe? Vjerojatno da. No sada, na početku 21. stoljeća, javljaju se i neki novi faktori o kojima treba voditi računa. Ako RH vidi svoj velik adut u prirodnim ljepotama i morskom turizmu, vjerojatno ne bi bilo preporučljivo graditi je uz obalu, a što bi bilo najrentabilnije. Valja razmisliti i o starim upozorenjima o terorističkoj opasnosti koja je danas mnogo realnija nego 1984. godine.
Krešimir Žabec;Mirela Klanac i Nikola Jelić
Pred državnim je vrhom donošenje nepopularne odluke koja prema sadašnjem raspoloženju javnosti ne bi bila dobro prihvaćena. Sljedećeg mjeseca Ministarstvo gospodarstva će predstaviti studiju energetske strategije Hrvatske u kojoj bi i nuklearna elektrana trebala biti zastupljena kao opcija. Uostalom, ministar gospodarstva Damir Polančec nedavno je prvi načeo tu temu.
- Stručnjaci govore da bi iskorak za Hrvatsku bio da slijedimo primjer zemalja koje dugoročno vode brigu o energetici i ulažu u nuklearne elektrane. Možda je došlo vrijeme da eventualna gradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj ne postane bauk. Konačni odgovor ipak trebaju dati stručnjaci - slaže se predsjednik Stjepan Mesić.
Snaga
600 MW, 1000 MW, 1600 MW
Potreba
Za Hrvatsku je potrebna nuklearka snage 1000 MW
Proizvodnja
Elektrane od 1000 MW proizvede 8000 KW sati struje godišnje
Količina
Nuklearka od 1000 MW zadovoljila bi 40 posto potreba Hrvatske za strujom
Cijena
Investicija od 2000 do 2200 eura po kilovatu. Cijena NK od 1000 MW je od 2 do 2,5 milijardi eura
Potrošnja
Hrvatska sada troši 20-ak teravata sati godišnje
Ekologija
Nuklearna elektrana ne emitira stakleničke plinove. Štetnost za okoliš gotovo je na nultoj stopi
Vrijeme
Gradnja jedne nuklearke traje od 10 do 15 godina
Početak rada
Prva elektrana u Hrvatskoj mogla bi proraditi 2020.
|
Karakteristike
|
Na oporbenoj sceni donekle postoji suglasje o toj temi. Radimir Čačić uopće ne dvoji da će nam u budućnosti trebati nuklearka. U SDP-u su ipak oprezniji, ali nisu protiv gradnje.
- Hrvatski je prioritet osigurati maksimalnu moguću energetsku neovisnost. Zato treba otvoriti i ozbiljnu javnu i političku raspravu o mogućoj gradnji nuklearne elektrane - istaknuo je predsjednik SDP-a Zoran Milanović.
Za ozbiljnu javnu i političku raspravu o toj temi su i protivnici i zagovornici gradnje nuklearke, no tvrdi se da je vremena sve manje.
- Ako ove godine donesemo odluku o gradnji nuklearke, bit će sagrađena tek 2020. - naglašava Željko Tomšić, član Uprave HEP-a za strategiju.
Prema njegovim riječima, u HEP-u ne vide drugi izlaz za osiguravanje dovoljne količine električne energije. U ovom trenutku Hrvatska godišnje troši 20-ak teravatsati električne struje godišnje, a uz povećanje potrošnje od 3,2 posto godišnje do 2020. bi, uz gradnju novih termoelektrana, nedostajalo 3,9 TWh.
To bi prema argumentima HEP-a nadoknadila jedna nuklearka koja bi proizvela 40-ak posto godišnjih potreba za električnom energijom.
Ono što je kod NE problematično je dug proces gradnje i visoka početna investicija, zbog čega HEP vjerojatno u nju ne bi ušao sam, nego s partnerom, bila to država ili privatni kapital. Tomšić upozorava kako samo ishođenje dozvola traje tri, četiri godine, koliko i provođenje svih potrebnih studija.
Gradnja traje dodatnih četiri, pet godina. Cijena gradnje je od 2 do 2,5 milijardi eura, a točna vrijednost investicije ovisit će i o potražnji u svijetu. Naime, već sada su za iduće tri godine rezervirani kapaciteti proizvođača komponenti za elektrane.
I prije otvaranja rasprave u igri su dvije lokacije za gradnju nuklearke u Hrvatskoj koje su već istražene - Prevlaka kod Zagreba te Dalj u Slavoniji. Te su se lokacije istraživale prije 30-ak godina.
Tomšić napominje da je gradnja nuklearke jedan od načina diversifikacije dobave energije te smanjuje ovisnost o političkim turbulencijama u svijetu. Dubravko Pevec, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, tvrdi da je ekonomičnost ne mnogo veća od onih na fosilna goriva ili iz obnovljivih izvora energije uz manje količine sirovina. Argumente za nuklearku ne prihvaća Toni Vidan iz Zelene akcije, koji upozorava da nuklearni lobi pokušava iskoristiti poremećaje na tržištu i da preuveličava probleme.
Europa se sve više okreće nuklearnim elektranama, a vođa britanskih zelenih zagovara korištenje nuklearne energije
Černobil je prestrašio svijet i teoretičari se okreću drugim obnovljivim izvorima energije, suncu, vjetru, moru, ali 2004. cijena nafte počinje vrtoglavi rast.
Biogorivo je skupo i izaziva krizu na tržištu hrane, a alternativni su izvori također skupi. I onda u svibnju 2007. veliki šok - britanski zeleni guru James Lovelockizjavljuje kako je pozvao “sve svoje prijatelje u zelenom pokretu da se prestanu protiviti nuklearnoj energiji” - Zeleni guru postaje nuklearni!
Britanska vlada revidira nuklearnu strategiju i opet počinje govoriti o važnosti nuklearne energije za energetsku sigurnost. Tim putem, kreće sve veći broj europskih zemalja, a među posljednjima je Italija najavila gradnju četiri nove nuklearke.
Porast cijene nafte odbacio je pak sve prijedloge da Hrvatska odustane od svog udjela u nuklearki u Krškom. Sada je gotovo sigurno da će Hrvatska nastaviti koristiti energiju iz NEK, odakle namirujemo 14 posto stuje. Slovenija pak planira gradnju novog bloka. Strah od Černobila je manji od straha od mraka. (Željko Trkanjec)
|
Zeleni guru postao nuklearni
|
| Za i protiv nuklearne opcije
|
Prof. dr. Nikola Čavlina: Nuklearne elektrane su ekonomične
Do 2020. bit će potrebno sagraditi od 2000 do 2200 MW novih temeljnih elektrana. Smatram da je u planiranje potrebno uključiti i nuklearnu opciju, što ne isključuje potrebe za poboljšanjem energetske efikasnosti i uvođenje obnovljivih izvora energije. Uvođenjem nuklearne opcije postiže se više ciljeva. Prvo, konkurentna, stabilna i predvidiva cijena struje. U svijetu nuklearne elektrane rade pouzdano i ekonomično, a to potvrđuje i rad NE Krško u proteklih 26 godina. Također, nuklearke su manje osjetljive na promjenu cijene energenta. Na primjer, udvostručenje cijene prirodnog plina uzrokovalo bi porast cijene proizvedene električene energije od 80-ak posto dok bi udvostručenje cijene uranove rude uzrokovalo svega 20-ak posto porasta. Nuklearnom opcijom zadovoljavamo Protokol iz Kyota jer se za razliku od termoelektrane na fosilna goriva u nuklearki električna energija proizvodi bez ispuštanja stakleničkih plinova. Uvođenjem nuklearne opcije povećava se diversifikacija, čime se smanjuje osjetljivost na poremećaje na tržištu. Smanjenje ovisnosti o uvozu u skladu je i s energetskom direktivom EU. Nuklearna tehnologija spada u visoke tehnologije i približila bi RH zemljama “društva znanja“. Nuklearnu opciju sada zagovaraju i utemeljitelji ekoloških pokreta kao što je Patrick Moore (Greenpeace).
Akademik Vladimir Paar: N uklearka na obali ne ide uz turizam
Antinuklearna histerija prije četvrt stoljeća sigurno je bila pretjerivanje, ali tada je bilo mjesta stavovima: “Atomske elektrane predstavljaju manju opasnost nego drugi tipovi elektrana, ali se moguće opasnosti od atomske elektrane ne smiju podcijeniti”. S druge strane, u zemlji siromašnoj izvorima energije ona ima ekonomske prednosti, kako kažu ekonomski stručnjaci. Danas je i argument da je ekološki povoljna jer ne proizvodi stakleničke plinove koji, smatra se, prijete globalnim zagrijavanjem, a što stalno ističe francuski predsjednik Sarkozy, na čelu države totalno orijentirane na nuklearnu enegiju i sa snažnom nuklearnom industrijom. A istodobno se prešućuje da Zemljina klima milijunima godina prirodno prelazi iz ledenih doba u globalna zagrijavanja i natrag, zbog periodične promjene svoje putanje oko Sunca. Treba li Hrvatska graditi nuklearne elektrane u sve većoj nestašici energije u koju će ulaziti i što se tiče cijene energije i sigurnosti opskrbe? Vjerojatno da. No sada, na početku 21. stoljeća, javljaju se i neki novi faktori o kojima treba voditi računa. Ako RH vidi svoj velik adut u prirodnim ljepotama i morskom turizmu, vjerojatno ne bi bilo preporučljivo graditi je uz obalu, a što bi bilo najrentabilnije. Valja razmisliti i o starim upozorenjima o terorističkoj opasnosti koja je danas mnogo realnija nego 1984. godine.
|
DA
|
|
NE
|
Krešimir Žabec;Mirela Klanac i Nikola Jelić