ZAGREB - Hiperaktivnost i smanjenje kvocijenta inteligencije za pet bodova kod djece konkretne su posljedice utjecaja šest prehrambenih aditiva, konkretno umjetnih bojila koja se najčešće nalaze u slatkišima i bezalkoholnim pićima dostupnima i na policama hrvatskih trgovina.
Pogubni utjecaj konkretnih bojila rezultat je studije Sveučilišta u Southamptonu, čije je nalaze ovih dana negirala Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavom da su dokazi studije limitirani i time dopustila daljnju uporabu spornih bojila, ali i najavila njihovu kontrolu.
Britanski mediji prenose da su znanstvenici čiji je rad EFSA izignorirala uputili tamošnjoj Agenciji za hranu zahtjev za trenutnom akcijom. Njihov je apel usvojen te je britanska Agencija za hranu upozorila proizvođače na posljedice i očekuje se da će, unatoč europskoj šutnji, umjetna bojila zamijeniti prirodnima.
Istu preporuku domaćim je proizvođačima uputio i Znanstveni odbor za prehrambene aditive, arome, pomoćne tvari u procesu proizvodnje i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom Hrvatske agencije za hranu.
No, razlika između problematičnih umjetnih i prirodnih bojila je u daleko većoj cijeni potonjih, zbog čega se zanemaruju znanstveni nalazi, pišu mediji na Otoku, a jednako mišljenje dijeli i prof. dr. Valerije Vrček, dipl. inž. med. biokemije.
Štite industriju
- Riječ je o sukobu interesa! Umjesto da se štiti znanstvenike koji su po definiciji uglavnom bez interesa, oni štite industriju. To me zabrinjava! Riječ je o sukobu rezultata proizvedenih u pravom znanstvenom laboratoriju, gdje su poštovali sve što poštuje dobra znanost, dobili rezultate i upozorili javnost, a s druge strane se javlja nadinstitucija koja smatra da ima monopol nad istinom.
Niti u jednom znanstvenom časopisu ne možete objaviti rezultate istraživanja ako tu studiju nisu recenzirala barem tri anonimna recenzenta, tako da je studija već ocijenjena. Rezultati očito nemaju nikakav utjecaj na zakon ako ne dobiju blagoslov nadležne zakonske institucije. Oni su konačni vlasnik istine koji će reći znači li to nešto za ljude ili ne? - pita Vrček, inače profesor na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.
Iza ispitanih E brojeva konkretno je riječ o, kako objašnjava Vrček, azo spojevima, odnosno sintetskim bojilima s kojima “više ne radimo niti sa studentima u laboratoriju”.
- Ne radi se o bojilima koja će vas srušiti preko noći, to su otrovi koji se konzumiraju u malim količinama, ali imaju svoj dugoročni kumulativni efekt te ćete platiti cijenu nekim poremećajem kasnije, kada više nećete ni znati zbog čega - jasan je Vrček i upućuje na primjer azo bojila E 128 koje je prošle godine zabranjeno. Zabrana se, nastavlja, nije dogodila preko noći i znanstvenici su istraživanjima također upozoravali na opasnost bojila koje izaziva rak.
‘Studija izvan pravila’
- A riječ je o azo bojilu koje je po kemijskoj strukturi potpuno identično ovim azo bojilima o kojima je sada riječ - zaključuje Vrček, dodajući da domaće nadležne institucije “funkcioniraju kao sedativ i uglavnom umiruju javnost da je rizik preuveličan”.
- O aditivima koji se koriste postoji stalna briga - odgovara s druge strane Marijan Kataleni ć, voditelj Odjela za aditive i predmete opće uporabe pri HZJZ-u, koji smatra da je “southamptonska studija” izvan pravila, ali dodaje i kako je stu bojila i hiperaktivnosti kod određene djece postoji nekakva uzročno-posljedična veza.
Sintetsko žuto azo bojilo. Može izazvati alergiju kod osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210), kao i kod onih koje boluju od astme. Moguće su smetnje disanja, osip na koži, smetnje vida. U kombinaciji s benzojevom kiselinom (E210) može izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Zabranjeno u Norveškoj.
E104: Quinoline yellow
Sintetsko žuto bojilo. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji, ali i u preparatima za kosu, kolonjskim vodama i slično. Može izazvati alergiju i dermatitis. Pokusi na životinjama upućuju na kancerogeno djelovanje čistoga kinolina. Zbog kemijske srodnosti s azo bojilima pretpostavlja se da u osjetljivih osoba može izazvati i hiperkinetički sindrom. Zabranjeno je u SAD-u i Japanu.
E110: Sunset yellow
Sintetsko narančasto azo bojilo. Upotrebljava se u hrani koja se mora zagrijavati, ali i u drugim prehrambenim proizvodima te u lijekovima. Može izazvati hiperkinetički sindrom i alergijske reakcije (urtikarija, rinitis), posebno kod osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). U pokusima na životinjama ustanovljeno je da može prouzročiti rak bubrega. Pretpostavlja se također da bojilo E110 može utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme. Zabranjeno je u skandinavskim zemljama.
E122: Carmoisine
Sintetsko crveno azo bojilo. U osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210) može izazvati alergiju, urtikariju i rinitis. Pretpostavlja se također da može prouzročiti neurodermitis i astmu.
E124: Ponceau 4R
Sintetsko crveno azo bojilo. Na osnovi kemijske srodnosti s azo bojilima pretpostavlja se da može izazvati alergiju i hiperkinetički sindrom, posebno u osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). U istraživanjima na životinjama pokazalo se da može izazvati rak. Zabranjeno je u SAD-u i Norveškoj.
E129: Allura red
Sintetsko crveno azo bojilo. Nedovoljno ispitano. U pokusima na životinjama primijećene su promjene ponašanja poput hiperaktivnosti. Na osnovi kemijske strukture (azo bojilo) pretpostavlja se da može izazvati alergiju i hiperkinetički sindrom, posebno kod osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). Pretpostavlja se također da može utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme.
“Aditivi, hrana i potrošač” naslov je priručnika koji bi se trebao uskoro naći u svim trgovinama koje imaju prehrambeni odjel, inicijativa je udruge Potrošač u kojoj su upoznati s britanskim upozorenjem u vezi s konkretnim bojilima.
- Dobili smo jedino upozorenje da je zabranjen E 128 i prema tome je jedino ono i izbačeno. Apsolutno smo u tijeku i dobivamo sve informacije preko RASFF-a, europskog sustava brze razmjene informacija o hrani - kaže Ilija Rkman iz navedene udruge, ujedno član Vijeća hrvatske Agencije za hranu.
Na pitanje hoće li umjesto čekanja europske reakcije domaće institucije reagirati samostalno i ispitati rezultate, Rkman kaže “kako bismo već imali informaciju da je do nečega došlo”.
Ivana Rimac
Pogubni utjecaj konkretnih bojila rezultat je studije Sveučilišta u Southamptonu, čije je nalaze ovih dana negirala Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavom da su dokazi studije limitirani i time dopustila daljnju uporabu spornih bojila, ali i najavila njihovu kontrolu.
Britanski mediji prenose da su znanstvenici čiji je rad EFSA izignorirala uputili tamošnjoj Agenciji za hranu zahtjev za trenutnom akcijom. Njihov je apel usvojen te je britanska Agencija za hranu upozorila proizvođače na posljedice i očekuje se da će, unatoč europskoj šutnji, umjetna bojila zamijeniti prirodnima.
Istu preporuku domaćim je proizvođačima uputio i Znanstveni odbor za prehrambene aditive, arome, pomoćne tvari u procesu proizvodnje i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom Hrvatske agencije za hranu.
No, razlika između problematičnih umjetnih i prirodnih bojila je u daleko većoj cijeni potonjih, zbog čega se zanemaruju znanstveni nalazi, pišu mediji na Otoku, a jednako mišljenje dijeli i prof. dr. Valerije Vrček, dipl. inž. med. biokemije.
Štite industriju
- Riječ je o sukobu interesa! Umjesto da se štiti znanstvenike koji su po definiciji uglavnom bez interesa, oni štite industriju. To me zabrinjava! Riječ je o sukobu rezultata proizvedenih u pravom znanstvenom laboratoriju, gdje su poštovali sve što poštuje dobra znanost, dobili rezultate i upozorili javnost, a s druge strane se javlja nadinstitucija koja smatra da ima monopol nad istinom.
Niti u jednom znanstvenom časopisu ne možete objaviti rezultate istraživanja ako tu studiju nisu recenzirala barem tri anonimna recenzenta, tako da je studija već ocijenjena. Rezultati očito nemaju nikakav utjecaj na zakon ako ne dobiju blagoslov nadležne zakonske institucije. Oni su konačni vlasnik istine koji će reći znači li to nešto za ljude ili ne? - pita Vrček, inače profesor na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.
Iza ispitanih E brojeva konkretno je riječ o, kako objašnjava Vrček, azo spojevima, odnosno sintetskim bojilima s kojima “više ne radimo niti sa studentima u laboratoriju”.
- Ne radi se o bojilima koja će vas srušiti preko noći, to su otrovi koji se konzumiraju u malim količinama, ali imaju svoj dugoročni kumulativni efekt te ćete platiti cijenu nekim poremećajem kasnije, kada više nećete ni znati zbog čega - jasan je Vrček i upućuje na primjer azo bojila E 128 koje je prošle godine zabranjeno. Zabrana se, nastavlja, nije dogodila preko noći i znanstvenici su istraživanjima također upozoravali na opasnost bojila koje izaziva rak.
‘Studija izvan pravila’
- A riječ je o azo bojilu koje je po kemijskoj strukturi potpuno identično ovim azo bojilima o kojima je sada riječ - zaključuje Vrček, dodajući da domaće nadležne institucije “funkcioniraju kao sedativ i uglavnom umiruju javnost da je rizik preuveličan”.
- O aditivima koji se koriste postoji stalna briga - odgovara s druge strane Marijan Kataleni ć, voditelj Odjela za aditive i predmete opće uporabe pri HZJZ-u, koji smatra da je “southamptonska studija” izvan pravila, ali dodaje i kako je stu bojila i hiperaktivnosti kod određene djece postoji nekakva uzročno-posljedična veza.
Sintetsko žuto azo bojilo. Može izazvati alergiju kod osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210), kao i kod onih koje boluju od astme. Moguće su smetnje disanja, osip na koži, smetnje vida. U kombinaciji s benzojevom kiselinom (E210) može izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Zabranjeno u Norveškoj.
E104: Quinoline yellow
Sintetsko žuto bojilo. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji, ali i u preparatima za kosu, kolonjskim vodama i slično. Može izazvati alergiju i dermatitis. Pokusi na životinjama upućuju na kancerogeno djelovanje čistoga kinolina. Zbog kemijske srodnosti s azo bojilima pretpostavlja se da u osjetljivih osoba može izazvati i hiperkinetički sindrom. Zabranjeno je u SAD-u i Japanu.
E110: Sunset yellow
Sintetsko narančasto azo bojilo. Upotrebljava se u hrani koja se mora zagrijavati, ali i u drugim prehrambenim proizvodima te u lijekovima. Može izazvati hiperkinetički sindrom i alergijske reakcije (urtikarija, rinitis), posebno kod osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). U pokusima na životinjama ustanovljeno je da može prouzročiti rak bubrega. Pretpostavlja se također da bojilo E110 može utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme. Zabranjeno je u skandinavskim zemljama.
E122: Carmoisine
Sintetsko crveno azo bojilo. U osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210) može izazvati alergiju, urtikariju i rinitis. Pretpostavlja se također da može prouzročiti neurodermitis i astmu.
E124: Ponceau 4R
Sintetsko crveno azo bojilo. Na osnovi kemijske srodnosti s azo bojilima pretpostavlja se da može izazvati alergiju i hiperkinetički sindrom, posebno u osoba koje su osjetljive na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). U istraživanjima na životinjama pokazalo se da može izazvati rak. Zabranjeno je u SAD-u i Norveškoj.
E129: Allura red
Sintetsko crveno azo bojilo. Nedovoljno ispitano. U pokusima na životinjama primijećene su promjene ponašanja poput hiperaktivnosti. Na osnovi kemijske strukture (azo bojilo) pretpostavlja se da može izazvati alergiju i hiperkinetički sindrom, posebno kod osoba osjetljivih na aspirin ili benzojevu kiselinu (E210). Pretpostavlja se također da može utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme.
Šest ispitanih aditivaE102: Tartrazine |
“Aditivi, hrana i potrošač” naslov je priručnika koji bi se trebao uskoro naći u svim trgovinama koje imaju prehrambeni odjel, inicijativa je udruge Potrošač u kojoj su upoznati s britanskim upozorenjem u vezi s konkretnim bojilima.
- Dobili smo jedino upozorenje da je zabranjen E 128 i prema tome je jedino ono i izbačeno. Apsolutno smo u tijeku i dobivamo sve informacije preko RASFF-a, europskog sustava brze razmjene informacija o hrani - kaže Ilija Rkman iz navedene udruge, ujedno član Vijeća hrvatske Agencije za hranu.
Na pitanje hoće li umjesto čekanja europske reakcije domaće institucije reagirati samostalno i ispitati rezultate, Rkman kaže “kako bismo već imali informaciju da je do nečega došlo”.
Uskoro u knjižarama priručnik o aditivima
|
Ivana Rimac