Slavonija i Baranja do 2010. godine

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 06.02.2006. u 12:55

OSIJEK - Poglavarstvo i Skupština Osječko-baranjske županije nedavno su usvojili županijsku Strategiju razvoja, zanimljivog naziva "Slavonija i Baranja - 'regionalni tigar' do 2010. godine", čija su četiri glavna cilja: do 2010. godine povećati poduzetničku aktivnost na 10 od 100 odraslih osoba te povećati indeks korištenja intelektualnog kapitala na četiri posto, a najkasnije do 2015. godine.

BDP bi trebao iznositi 10 tisuća dolara po stanovniku, a nezaposlenost biti srezana na samo 10 posto.

Optimistični ciljevi

Autori ovih ciljeva, koji su jako optimistični s obzirom na sadašnje nimalo blistavo stanje - primjerice, BDP u Osječko-baranjskoj županiji prošle je godine povećan na samo 4000 dolara, a s gotovo 30 posto nezaposlenih među najgorima je u Hrvatskoj - stručnjaci su osječkog Sveučilišta, uglavnom s Ekonomskog fakulteta. No, prof. dr. Slavica Singer, voditeljica istraživačkog tima, koji je uz pomoć dvaju konzultanata iz Norveške dvije i pol godine izrađivao Strategiju, ne slaže se s tom konstatacijom.

- Da smatramo da su ovi ciljevi nerealni, ne bismo ih uopće postavili. Svjesni smo da nam trenutačno brojke ne idu u korist jer je nezaposlenost gotovo triput veća od zadane, a poduzetnička aktivnost čak 10 puta manja. No, u posljednjih godinu i pol mnoge stvari pomaknule su se s mrtve točke i smatramo da je moguće ostvariti planirano - kaže dr. Singer.

U tom smjeru, ističe, krenulo je nekoliko posljednjih pozitivnih poteza županijske vlasti: skoro osnivanje robne burze u Osijeku, utemeljenje zajedničke Regionalne razvojne agencije Grada Osijeka i Županije te otvaranje novih poduzetničkih i gospodarskih zona.

Robna burza u Osijeku

- Ako tako nastavimo, zbilja možemo postati regionalni tigar. To je zapravo metafora za temeljni cilj: do 2010. godine želimo postati regija s najvećim rastom BDP-a po stanovniku. Iako se ovdje ponajprije radi o razvoju Osječko-baranjske županije, smatramo da je to gotovo nemoguće bez suradnje s ostale četiri slavonske županije - objašnjava dr. Singer, uz napomenu da "ne možemo postati i najbogatija regija jer trenutačno jako zaostajemo".

Kao glavne slabosti Županije autori pritom navode broj nezaposlenih veći od hrvatskog prosjeka, zatim financijski slabu lokalnu upravu, čekanje, činjenicu da čak 40 posto mladih želi otići nekamo dalje, zatim manjak liderskog kapaciteta te nedostatak vizije razvoja. Najveće snage Županije pad vide u jakoj obrazovnoj industriji, kvalitetnim prirodnim resursima, razvoju Zračne luke Osijek te velikoj tradiciji u industriji i obrtu.

Opcije: Hrana i turizam

Strateške opcije razvoja su proizvodnja hrane, turizama, građevinarstvo i poduzetništvo, a uvjetno bankarstvo i trgovina. Od konkretnih mjera autori predlažu samoupravi da donese odluku o jeftinom najmu prostora u poduzetničkim zonama i oslobađanje novih poduzetnika od komunalnih doprinosa, što se pokazalo odličnim u Donjem Miholjcu.


Izdvajamo