ZAGREB/ŠIBENIK - Odgovornost Županijskog suda Šibenik za kardinalnu proceduralnu pogrešku zbog koje je morao biti pušten na slobodu Mate Ćurković, iako mu je izrečena osuđujuća presuda na jedinstvenu zatvorsku kaznu od 11 i pol godina zbog ubojstva svećenika don Mije Stijepića, pokušaja silovanja malodobnice i krađe automobila, apsolutna je i potpuna - izjavio je danas za Jutarnji list Sanibor Vuletin, predsjednik šibenskog Županijskog suda.
Jučer je isteklo dvije i pol godine, koliko je maksimalno mogao biti u pritvoru Mate Ćurković. Vrhovni je sud predmet na odlučivanje o pravomoćnosti zaprimio tek u srijedu, a jučer je istekao zakonski rok za pritvor. Sudac Dalibor Dukić više od pet mjeseci nije napisao obrazloženje presude.
- Sve što je napisano u Jutarnjem listu potpuna je istina, osim da je riječ o nesporazumu između Vrhovnog suda i šibenskog Županijskog suda - rekao nam je Sanibor Vuletin. - Nema, naime, nikakvog nesporazuma. Riječ je samo i isključivo o propustu Županijskog suda, odnosno neupitnoj odgovornosti tijela kojem sam na čelu. To što je objavljeno teška je optužba šibenskog Županijskog suda, ali je precizna, osnovana i točna - dodaje Vuletin.
Sanibor Vuletin namjerava ispitati okolnosti zbog kojih spis, obrazloženje osuđujuće presude za Matu Ćurkovića, nije bio na vrijeme napisan i otpravljen Vrhovnom sudu na odlučivanje o pravomoćnosti.
Budući da je najvjerojatnije riječ o osobnoj odgovornosti suca Dalibora Dukića, koji je obrazloženje presude za ubojstvo svećenika don Mije Stijepića pisao od 14. listopada 2005. do 24. ožujka 2006. godine, dakle gotovo pet mjeseci, te djelatnika šibenskog Županijskog suda kojima je trebalo još dva mjeseca da to obrazloženje proslijede Vrhovnom sudu koji ga je dobio tek 7. lipnja 2006. godine, pa se nije imao vremena sastati i donijeti odluku o pravomoćnosti, očekuju se stroge stegovne mjere, pa i smjene.
Ministarstvo pravosuđa ispitat će sve okolnosti ovog slučaja, rekli su nam u Ministarstvu, a ako budu postojali elementi za pokretanje stegovnog postupka protiv suca Dalibora Dukića i ako to ne učini predsjednik Županijskog suda, to će bez daljnjega učiniti ministrica Lovrin.
Bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović kaže da ovaj propust još jednom upućuje na potrebu što brže i konkretnije reforme pravosuđa, jer je očito da mnoge stvari ne funkcioniraju.
- Ovo je svakako skandalozno jer pokazuje indolenciju i neučinkovitost sustava. Vrhovni sud sada mora reagirati i poduzeti odgovarajuće mjere. No, moramo se pozabaviti cjelokupnim stanjem u pravosuđu. U ovom konkretnom slučaju, s obzirom na to da se radi o visokoj zatvorskoj kazni, nedopustivo je ovakvo ponašanje - tvrdi bivša ministrica. Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, ne misli da je ovo slučaj koji oslikava cjelokupno stanje u pravosuđu.
Predsjednik suda, kaže Sessa, mora vidjeti kako se postupalo s predmetom i je li bilo ikakve opstrukcije, primjerice u dostavi. Drago Krapac, profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kaže kako u članku 114. Zakona o kaznenom postupku postoji pet kategorija rokova za pritvor do pravomoćnosti presude.
- Po ovome što razabirem, radilo se o djelu koje ulazi u četvrtu kategoriju po težini, gdje je ukupni limit pritvora dvije godine, s tim da u tom članku stoji da se trajanje može produljiti za dodatnih šest mjeseci - nastavlja prof. Krapac. Ćurkoviću je suđeno za djelo ubojstva i pokušaja silovanja maloljetnice. To su djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora, a to je za najvišu kategoriji, u tom slučaju pritvor traje 42 mjeseca. Zato prof. Krapac misli da je počinjena teška pogreška, jer je njemu pogrešno izračunat maksimalan rok pritvora po blažoj, a ne težoj kategoriji.
Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, kaže kako je nedopustivo što se dogodilo, bez obzira na to što je predmet stigao 7. lipnja, po tome se žurno trebalo postupiti. Ona predlaže rad službi 24 sata, to je stvar sudske uprave i ministarstvo pravosuđa mora napraviti zajedno s predsjednikom Vrhovnog suda određene pomake. Osim toga u konkretnom slučaju predsjednik Vrhovnog suda će morati napraviti uvid u cijelu stvar te pokrenuti odgovornost onih koji su spis tako dugo držali.
Vlado Vurušić;Stanko Ferić
Jučer je isteklo dvije i pol godine, koliko je maksimalno mogao biti u pritvoru Mate Ćurković. Vrhovni je sud predmet na odlučivanje o pravomoćnosti zaprimio tek u srijedu, a jučer je istekao zakonski rok za pritvor. Sudac Dalibor Dukić više od pet mjeseci nije napisao obrazloženje presude.
| Sanibor Vuletin namjerava ispitati okolnosti zbog kojih spis, obrazloženje osuđujuće presude za Matu Ćurkovića, nije bio na vrijeme napisan i otpravljen Vrhovnom sudu na odlučivanje o pravomoćnosti |
Sanibor Vuletin namjerava ispitati okolnosti zbog kojih spis, obrazloženje osuđujuće presude za Matu Ćurkovića, nije bio na vrijeme napisan i otpravljen Vrhovnom sudu na odlučivanje o pravomoćnosti.
Budući da je najvjerojatnije riječ o osobnoj odgovornosti suca Dalibora Dukića, koji je obrazloženje presude za ubojstvo svećenika don Mije Stijepića pisao od 14. listopada 2005. do 24. ožujka 2006. godine, dakle gotovo pet mjeseci, te djelatnika šibenskog Županijskog suda kojima je trebalo još dva mjeseca da to obrazloženje proslijede Vrhovnom sudu koji ga je dobio tek 7. lipnja 2006. godine, pa se nije imao vremena sastati i donijeti odluku o pravomoćnosti, očekuju se stroge stegovne mjere, pa i smjene.
Ministarstvo pravosuđa ispitat će sve okolnosti ovog slučaja, rekli su nam u Ministarstvu, a ako budu postojali elementi za pokretanje stegovnog postupka protiv suca Dalibora Dukića i ako to ne učini predsjednik Županijskog suda, to će bez daljnjega učiniti ministrica Lovrin.
Bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović kaže da ovaj propust još jednom upućuje na potrebu što brže i konkretnije reforme pravosuđa, jer je očito da mnoge stvari ne funkcioniraju.
 |
 |
- Ovo je svakako skandalozno jer pokazuje indolenciju i neučinkovitost sustava. Vrhovni sud sada mora reagirati i poduzeti odgovarajuće mjere. No, moramo se pozabaviti cjelokupnim stanjem u pravosuđu. U ovom konkretnom slučaju, s obzirom na to da se radi o visokoj zatvorskoj kazni, nedopustivo je ovakvo ponašanje - tvrdi bivša ministrica. Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, ne misli da je ovo slučaj koji oslikava cjelokupno stanje u pravosuđu.
Predsjednik suda, kaže Sessa, mora vidjeti kako se postupalo s predmetom i je li bilo ikakve opstrukcije, primjerice u dostavi. Drago Krapac, profesor kaznenog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kaže kako u članku 114. Zakona o kaznenom postupku postoji pet kategorija rokova za pritvor do pravomoćnosti presude.
- Po ovome što razabirem, radilo se o djelu koje ulazi u četvrtu kategoriju po težini, gdje je ukupni limit pritvora dvije godine, s tim da u tom članku stoji da se trajanje može produljiti za dodatnih šest mjeseci - nastavlja prof. Krapac. Ćurkoviću je suđeno za djelo ubojstva i pokušaja silovanja maloljetnice. To su djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora, a to je za najvišu kategoriji, u tom slučaju pritvor traje 42 mjeseca. Zato prof. Krapac misli da je počinjena teška pogreška, jer je njemu pogrešno izračunat maksimalan rok pritvora po blažoj, a ne težoj kategoriji.
Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa, kaže kako je nedopustivo što se dogodilo, bez obzira na to što je predmet stigao 7. lipnja, po tome se žurno trebalo postupiti. Ona predlaže rad službi 24 sata, to je stvar sudske uprave i ministarstvo pravosuđa mora napraviti zajedno s predsjednikom Vrhovnog suda određene pomake. Osim toga u konkretnom slučaju predsjednik Vrhovnog suda će morati napraviti uvid u cijelu stvar te pokrenuti odgovornost onih koji su spis tako dugo držali.
'Trebalo se hitno postupiti iako je predmet kasno stigao'
|
Vlado Vurušić;Stanko Ferić